KORONAVIRUS: Hrvatska je mogla imati najučinkovitiji mogući antivirusni pripravak, no odbili su ulagača

Proizvodi Imunološkog zavoda danas bi bili traženi kao suho zlato – kao vjerojatno učinkoviti antivirusni pripravak da Imunološki zavod nije sustavno pljačkan i uništavan te da nije prije više godina prekinuo proizvodnju prirodnog interferona! Prije dvije i pol godine turski milijarder i dobrotvor, koji investira i gradi u SAD-u te se nerijetko susreće s američkim predsjednikom Trumpom, ali i s ruskim Putinom, razgovarao je više puta s dr. Srećkom Sladoljevom i nudio obnovu proizvodnje Imunološkog zavoda, upravo da bi mogao proizvoditi prirodni interferon, no hrvatski najviši dužnosnici su ga odbili!

Vijest da je kubanski lijek Interferon alfa odabran među lijekovima za borbu protiv koronavirusa, objavljena na portalu Granma, službenom glasilu Komunističke partije Kube, privukla je dosta pozornosti hrvatske javnosti. Ponajviše zato što je poznato da je zagrebački Imunološki zavod godinama proizvodio prirodni Interferon, za kojega su brojni stručnjaci tvrdili da je prvorazredni lijek za mnoge bolesti, pa i pripravak za borbu protiv virusa.

To znači, prema svemu sudeći, da bi proizvodi Imunološkog zavoda danas bili vrlo traženi – kao mogući vrlo učinkoviti antivirusni pripravak, da Imunološki nije sustavno pljačkan i uništavan te da nije prije više godina prekinuo proizvodnju prirodnog interferona!

Kubanski predsjednik Díaz-Canel na  Twitteru je, podsjetimo, prije nekoliko dana napisao: “Interferon alfa 2B: kubanski je lijek koji se koristi u Kini protiv koronavirusa. To je naša podrška vladi i kineskom narodu u njihovim naporima u borbi protiv koronavirusa.

Lijek IFNrec jedan je od tridesetak lijekova koje je odabrala Kineska nacionalna zdravstvena komisija za liječenje respiratornih tegoba, a prema izjavama na kubanskoj televiziji dr. Luis Herrera Martinez, znanstvenog i komercijalnog savjetnika predsjednika BioCubaFarma, njegov izbor temeljio se na prethodno pokazanoj učinkovitosti protiv virusa s karakteristikama sličnim onima ovog koronavirusa.

Lijek sprječava da se pacijentima stanje pogorša

Lijek ima prednost u situacijama poput ove u tome što funkcionira kao zaštitni mehanizam, sprječava da se pacijentima stanje pogorša te dostignu tešku fazu, a s mogućim smrtnim posljedicama “, objasnio je specijalist.

Nužno je ovdje istaknuti da  hrvatski imunolog dr. sc. Srećko Sladoljev već godinama tvrdi da je prirodni interferon bio ponajveće blago Imunološkog zavoda i da je neprocjenjiva šteta što je Imunološki prestao proizvoditi taj pripravak. Sladoljev je više puta javno isticao da je nužno obnoviti proizvodnju tog pripravka u Imunološkom zavodu, no za njegove tvrdnje nitko od odgovornih u Hrvatskoj nije mario.

Prije nekoliko godina dr. Srećko Sladoljev je gore potpisanom novinaru s velikom radošću i nadom kazao da mu se javio ugledni turski milijarder, poduzetnik i dobrotvor, kojega se dosta često može vidjeti i u društvu s turskim predsjednikom Erdoganom, ruskim Putinom, američkim Trumpom, a koji je doznao za prirodni interferon koji se proizvodio u Imunološkom te za dr. Sladoljeva, koji je vodio proizvodnju.

Turski poduzetnik Emrullah Turanli kazao je da bi želio ulagati u obnovu proizvodnje Imunološkog zavoda i to ne zbog ekstra profita, već kako bi bolesnima i siromašnima omogućio da se liječe prirodnim interferonom, najboljim lijekom takve vrste u svijetu.

Investitor zainteresiran za obnovu proizvodnje Imunološkog, u Turskoj je izgradio deset škola, jedno sirotište i stotinjak domova za obitelji teškog imovnog stanja o svome trošku!  Turski investitor pri tom je bio zainteresiran za proizvodnju interferona u spreju, a ne injekcijama s iglom, na čiju štetnost već godinama upozorava dr. Sladoljev.

Sladoljev putovao u Tursku na poziv turskog dobrotvora

Tijekom 2017. Sladoljev je na poziv turskog poduzetnika, otputovao u Tursku radi moguće suradnje u obnovi proizvodnje i razvoja suvremenih pripravaka s prirodnim interferonom. Sladoljev je tada razgovarao s turskim biznismenom o mogućnostima obnove proizvodnje prirodnog interferona i o ulaganju u Imunološki zavod te je o svemu kasnije izvijestio Upravno vijeće Imunološkog, kao i bivšeg ravnatelja dr. Benka, potom Ministarstvo zdravstva, odnosno, bivšeg ministra Kujundžića, Grad Zagreb te Saborsko istražno povjerenstvo o Imunološkom, odnosno, Ivana Vilibora Sinčića.

I premda je bilo očekivano da će se ministar zdravstva istog trena javiti,  nitko se Sladoljevu nije javio s povratnom informacijom, koju je turski investitor očekivao…

Bogati turski ulagač kasnije se ponovno sastao sa Sladoljevom, u Zagrebu. Došao je odmah nakon službenog posjeta Srbiji gdje je bio s turskim predsjednikom Erdoganom i gdje su dogovorili gradnju autoputa Beograd-Sarajevo. Čak je odgodio posjet Floridi na poziv tamošnjeg guvernera. Više ga je od ulaganja u Floridu zanimalo investiranje u interferon, pripravak koji liječi rak i HPV te koji se pokazao kao najbolji takav lijek u svijetu, no koji se više nigdje ne proizvodi.

I ponovno je Srećko Sladoljev kontaktirao nadležne institucije, no ni tada nitko nije odgovorio na njegove dopise!

”Ako u farmaceutske oblike s prirodnim interferonom ugradimo sadašnja saznanja o ulozi i važnosti interferona u biologiji života, takvi bi pripravci bili od globalno značaja za prevenciju i očuvanje zdravlja ljudi. Jedina prepreka je možda ‘klasična farmaceutska industrija”, naveo je dr. Srećko Sladoljev tada u svom dopisu Upravnom vijeću Imunološkog, Ministru zdravstva, Hrvatskom saboru i Gradu Zagrebu, 4. rujna 2017.

Podsjetio je i na povijest proizvodnje interferona na Imunološkom.

”Proizvodnja je započela sedamdesetih godina, a obustavljena 1996. u vrijeme direktora Vlatka Silobrčića. Zbog tehničkih propusta koje je Silobrčić neuspješno ‘rješavao’ akademskim raspravama i filozofiranjem, u nizu je propalo preko stotinu serija.

Obnovu proizvodnje dr. Sladoljevu je povjerio dr. Benko krajem 1998. godine.

Obnovili prizvodnju interferona, no silom ju ugušili!

”Uspostavili smo je nakon četiri mjeseca pokusnog rada. Pritom smo uveli i tridesetak izmijenjenih postupaka, što smo prijavili Agenciji za lijekova (današnji HALMED). U proizvodnji smo dosegli dvostruke koncentracije interferona nego ih spominje relevantna literatura, a škart smanjili ispod 2 posto. To je iznenadilo i najveće optimiste.

Protiv dr. Benka i proizvodnje interferona ubrzo se započelo s pritiscima. Voditeljica Finalne kontrole tajnim naputkom ograničila je izlazne rezultate funkcionalnih testova interferona na maksimalnih 76.000 ij/mL iako su dosezali i 150.000 ij/mL.

Dr. Sabina Rabatić i bivši (smijenjeni) direktor Silobrčić, oboje članovi Nadzornog odbora, za propuste koje su sami skrivili, uskoro smjenjuju dr. Benka, iako je Vlasnik (državni fondovi) na Glavnoj skupštini bio upozoren da su baš ti predloženici za NO u teškom sukobu interesa s funkcijom koja im se povjerava!”, stoji između ostaloga u dopisu poslanom na navedene adrese.

Nakon svega, o razgovorima s turskim poduzetnikom i o mogućoj proizvodnji prirodnog interfereona gore potpisani je novinar razgovarao  s dr. Sladoljevom. Budući da je sadržaj tog razgovora, zbog prijetnje koronavirusa i grozničave potrage za lijekom, i danas vrlo aktualan, ovdje prenosimo dijelove razgovora:

Je li točno da ste ste putovali u Tursku na razgovor s poznatim investitorom, koji je zainteresiran za ponovno pokretanje proizvodnje prirodnog interferona u Imunološkom zavodu?

Informacija je točna, osim u dijelu da se proizvodnja prirodnog interferona baš mora nastaviti na Imunološkom zavodu! Ne mora! Pa neće svijet stati zbog naše nesposobnosti. Poduzetnik iz Turske, spreman je ući u oblike privatno- javnog partnerstva, možda u Hrvatskoj izgraditi vlastitu tvornicu, ili dokapitalizirati neki drugi ozbiljni poslovni subjekt iz ove branše radi proizvodnje interferona! Proizvodnja se konačno može napraviti i u Turskoj.  U Tursku sam otputovao službeno, a izvještaj o putu poslao Upravnom vijeću Imunološkog zavoda, ministru zdravstva i gradonačelniku grada Zagreba, obzirom na najave zajedničke restauracije ove tvrtke.

Kako je investitor iz Turske uopće došao do vas?

Preko agenta. O mogućnostima adekvatne primjene prirodnog interferona za masovnu prevenciju zaraznih respiratornih bolesti oni znaju sve!

Jesu li u Ministarstvu zdravstva, odnosno u Hrvatskoj vladi, u Imunološkom zavodu te u Gradu Zagrebu pokazali interes za ovu zanimljivu priču, koja bi mogla ponovno na noge staviti gotovo propalu strateški važnu tvrtku?

Ne. Kao da sam se obratio „turskom groblju“. Svi se drže provjerene strategije „ne talasanja“. Samo su me gospoda iz Upravnog vijeća prozvala zbog jednog bezazlenog i nenamjernog lapsusa. Možda stoga što sam u službenom izvještaju podsjetio na to da se sve „realne aktivnosti“ na Zavodu odvijaju zahvaljujući i mojim nastojanjima.

Je li točno da je turski investitor dolazio i u Zagreb, da bi se ponovno sreo s Vama? Zbog čega?

I to je točno. Došao je inkognito, nakon što je turska delegacija na čelu s predsjednikom Erdoganom završila službeni posjet Srbiji. Na žalost, nisam mu mogao ništa konkretno ponuditi osim turističke šetnje Zagrebom. Zapravo me je svega sram.

Kakav dojam je na Vas ostavio gospodin Emrullah Turanli i možete li usporediti tog skromnog turskog bogataša s našim ‘najačim’ hrvatskim poduzetnicima?

Najveće bogatstvo toga čovjeka je on sam. U jednom trenutku, kada smo dotakli opće teme svijeta u kakvom živimo, zagledao mi se u oči i rekao: “Znaš Srećko, ja sam zapravo prosjak koji na leđima nosi teško breme, vreću s novcem s kojom hodam naokolo!“ Na oči su mi došle suze i „odvrtio“ se film s desecima i desecima naših poslovnih i političkih „megazvijezda“ i njihovih skupih odvjetnika. Iz hrvatskog mraka, netko „opasan svjetiljkama“ je zasvijetlio, makar dolazi iz najviših slojeva financijskog svijeta, netko tko je iz svoje „prosjačke vreće“ izgradio preko stotinu domova za obitelji teškog imovinskog stanja, desetak škola i jedno sirotište.

Nazvao me „bratom“. I ja sam njega.”, kazao je Sladoljev u razgovoru u listopadu 2017. godine.

Zbog pandemije koronavirusa, priča o prirodnom interferonu danas je ponovno vrlo aktualna.

“Nova cjepiva nije moguće proizvesti u kratkom roku, a virusi nemaju vlastiti reproduktivni aparat da bi ih u budućnosti valjano zaustavili specifičnim antibioticima, a primjerice Tamiflu ili Relanza tek blokiraju prodor virusa u stanicu. U slučaju pandemije smrtonosnog brzomutirajućeg virusa, nema mogućnosti ičim joj se trenutno suprotstaviti osim prirodnim interferonom”, poručuje danas Sladoljev te naglašava da ga je najbolje unositi u sprejevima, kremama, flasterima, žvakaćim gumama, tabletama, bonbonima, lingvaletama i supozitorijima.  Kaže da ne vidi niti jedan ozbiljni argument za trošenje novca za razvoj interferona u injekcijama.

FOTO: Srećko Sladoljev i turski investitor Emrullah Turanli (privatna arhiva Srećka Sladoljeva);  turski investitor u društvu Putina i Erdogana, preslika kubanskog portala en.granma.cu;

MEDIJSKI MOBBING: Faktograf optužuje druge za objavljivanje netočnosti, a sam PODMEĆE i širi neistine!