O bujici pritužbi mladih majki bez zdravstvenog i o moru nepravdi u zdravstvu, u Saboru ne žele slušati?!

”Trenutno su tri izvješća pučke pravobraniteljice na dnevnom redu Sabora i čekaju raspravu. Najnovije je Izvješće za 2023. godinu, podneseno krajem ožujka. Tu je i Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, podneseno Saboru krajem ožujka 2023. godine, na koje je Vlada dala mišljenje prije godinu dana. Šteta je da ga Sabor nije raspravio u tih godinu dana. I konačno, u svibnju 2021. godine Saboru je podneseno posebno izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava, s fokusom na najranjivije skupine i s preporukama za bolju pripremljenost na moguće buduće krize. I ono još čeka saborsku raspravu”, upozorava pučka pravobraniteljica, Tena Šimonović Einwalter

U Hrvatskoj je prošle godine rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja: živorođeno je tek 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine. U isto vrijeme, broj umrlih je gotovo dvostruko veći od broja rođenih. Lani je umrlo 51.319 ljudi, godinu ranije 56.979. dok je 2021. umrlo čak 62.712 osoba u Hrvatskoj.

I baš kada je izumiranje u Republici Hrvatskoj, prema svemu sudeći, dosegnulo vrhunac, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje krenuo je (lani) u neselektivnu i po mnogo čemu diskriminatornu ‘čistku’ svojih osiguranika uvevši na prečac i bez dovoljno informiranja zakonsku obavezu periodičnog javljanja u urede HZZO, zbog čega su, između ostalih, obavezno zdravstveno osiguranje prošle godine izgubile mnoge mlade majke, žene na porodiljnom i na roditeljskom dopustu, mnogi mladi koji studiraju izvan Hrvatske, mnogo siromašnih, teško bolesnih, nepokretnih hrvatskih građana…

Znaju li u Saboru kroz što prolaze žene na porodiljnom?

Sve je to dovelo do prave bujice pritužbi obespravljenih i ogorčenih hrvatskih građana Uredu pučke pravobraniteljice. Pučka pravobraniteljica zbog toga je u nekoliko navrata jasno i glasno javno reagirala, te je i Ustavnom sudu RH podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti sporne odredbe izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, no Ustavni sud do danas nije postupao po tom zahtjevu(?!) i ništa se u međuvremenu nije promijenilo.

A kakve su sve nepravde i muke s (ne)ostvarivanjem prava na zdravlje doživjeli brojni hrvatski građani, detaljno piše u Godišnjem izvješću pučke pravobraniteljice Tena Šimonović Einwalter za 2023. godinu, ali i u njezinom Izvješću za 2022. godinu. No, hrvatska javnost, te oni koji kreiraju i provode politike, o svemu tome ne znaju dovoljno, jer niti o jednom od ta dva izvješća, kao ni o posebnom izvješću o utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava (iz 2021. godine), Hrvatski sabor još uvijek nije raspravljao na plenarnoj sjednici (uslijed čega ni mediji nisu u dovoljnoj mjeri izvještavali o ovoj važnoj tematici).

‘Za promjenu na bolje, Sabor bi trebao raspravljati što prije’

Zbog svega navedenog, zamolili smo pučku pravobraniteljicu Tenu Šimonović Einwalter za kratki razgovor:

Koliko uopće ima smisla tek u drugom dijelu 2024. godine raspravljati u najvišem zakonodavnom i predstavničkom tijelu hrvatskih građana o izvješćima pravobranitelja za 2021. i 2022. godinu?

”Najbolje bi bilo kad bi Hrvatski sabor o izvješćima pravobraniteljskih  institucija raspravljao u godini u kojoj su ona i predana. Pri tome, izvješće pučke pravobraniteljice nije samo izvješće o radu institucije nego zakon nalaže da je i analiza i ocjena stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj u određenoj godini. Ono stoga sadrži veliki broj podataka i analiza, pa ako se izvješća raspravljaju u godini u kojoj su predana, tada su i ti podaci najsvježiji tj. nisu zastarjeli, a i preporuke su tada najaktualnije. Izvješće se dobrim dijelom temelji i na pritužbama građana pa je upravo zbog svih koji su se obraćali instituciji kojoj sam na čelu, ali i onih koji nisu, a dijele iste probleme, važno da ta rasprava bude na vrijeme i da se problemi na koje su ukazivali čim prije krenu rješavati, odnosno preporuke provoditi.

Dakle, za promjene na bolje – a pod time mislim na jačanje zaštite ljudskih prava i uspješnije suzbijanje diskriminacije – bilo bi iznimno važno i korisno da Sabor raspravlja izvješća čim prije.”

Što mislite, zašto Sabor ne raspravlja o aktualnim izvješćima Pučke pravobraniteljice, odnosno zašto se toliko odugovlači s raspravama o tim izvješćima. Šalje li se na taj način poruka pučkoj pravobraniteljici, od strane vladajuće većine, da njezina izvješća nisu dobrodošla, jer razotkrivaju pravo stanje razine ljudskih prava u Hrvatskoj?

”Ne znam zašto je to tako, no ne mislim da je to dobro, jer se tako propušta prilika u Hrvatskom saboru raspraviti o izvješćima dok su podaci i analize u njima najaktualniji i najrelevantniji, čime se ne iskorištava njihov potencijal odnosno smanjuje se mogućnost djelovanja institucije putem tog mehanizma.

Trenutno su tri izvješća pučke pravobraniteljice na dnevnom redu Hrvatskog sabora i čekaju raspravu na plenarnoj sjednici. Najnovije je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2023. godinu, podneseno krajem ožujka. O njemu prema trenutnoj proceduri Sabor još ne može raspravljati, jer mu Vlada Republike Hrvatske još nije dostavila mišljenje, što se nadamo da će biti uskoro.

Tu je, međutim, i Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, podneseno Saboru krajem ožujka 2023. godine, na koje je Vlada dala mišljenje prije godinu dana. Šteta je da ga Sabor nije raspravio u tih proteklih godinu dana.

I konačno, u svibnju 2021. godine Saboru je podneseno posebno izvješće o utjecaju pandemije COVID-19 na ljudska prava, s posebnim fokusom na najranjivije skupine građana i s preporukama za bolju pripremljenost na moguće buduće krize. I ono se još uvijek nalazi na dnevnom redu Sabora, odnosno još uvijek nije bio u raspravi.”

 Može li na taj način, s tolikim zakašnjenjem s raspravama o izvješćima pravobranitelja, uopće popraviti stanje u području zdravstva i u drugim područjima na koje se građani najviše žale pučkoj pravobraniteljici (sve veće siromaštvo starijih osoba, diskriminacija u različitim područjima života, kršenje prava na rad…)

”Naravno da se stvari mogu mijenjati na bolje i korištenjem drugih mehanizama koje institucija ima na raspolaganju, dok izvješća čekaju na raspravu u Saboru, ali bi ta promjena zasigurno bila brža i šira kada bi rasprava bila ažurna.

Naime, temama koje se obrađuju u izvješću se institucija, osim putem izvješća, bavi i na brojne druge načine, prvenstveno postupanjem u predmetima otvorenim po pritužbama građana i na vlastitu inicijativu, kao i davanjem mišljenja na zakonske prijedloge. I na druge načine nastojimo postići da se preporuke iz izvješća pučke pravobraniteljice provedu – ističemo ih u postupanjima u pojedinačnim predmetima koje otvaramo po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu, zatim kod izmjena zakona i drugih propisa, u ispunjavanju obveze izvještavanja međunarodnih mehanizama zaštite ljudskih prava koje je Hrvatska prihvatila. Njihovu provedbu zagovaramo i na tematskim sjednicama različitih saborskih odbora, na različitim sastancima, u okviru rada radnih skupina u kojima sudjeluje institucija, kao i u promociji ljudskih prava na različitim javnim raspravama, u medijima i slično.

Međutim, i kod drugih mehanizama i načina rada prisutna je slična situacija – kao pučka pravobraniteljica ukazujem na probleme i preporučam načine njihova rješavanja, no mora postojati volja onih koji imaju moć odlučivati, a govorimo o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, da to „čuju“, razmotre i rješavaju. Bilo bi dobro da je to pri tome kroz razmjenu informacija i argumenata i suradnju te iz perspektive zaštite ljudskih prava građana Hrvatske u skladu s visokim europskim i međunarodnim standardima.”

Kako pučka pravobraniteljica komentira izjavu predsjednika Hrvatskog sabora, Gordana Jandrokovića, koji je, na pitanje zastupnika odgovorio, da je ‘rasprava o izvješću Pučke pravobraniteljice za 2022. trebala biti provedena, ali da taj tjedan nije mogla pučka pravobraniteljica’…? Je li on na taj način odgovornost za veliko i kronično kašnjenje s raspravama o godišnjim izvješćima pravobranitelja htio prebaciti na pučku pravobraniteljicu? Koji je Vaš komentar na to?

”I zastupnici i javnost znaju da Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu već duže vrijeme čeka raspravu. Točnije, već godinu dana postoje svi uvjeti za raspravu, a na nju su pozivali i različiti zastupnici na sjednicama i ja u medijskim izjavama.

Doista, predsjednik Sabora je prošli tjedan nakon ukazivanja na neraspravljanje o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu, rekao da je ono bilo stavljeno u tjedni plan rasprave, no da taj tjedan nisam mogla sudjelovati. No, u tjedni plan rasprave stavljeno je bez prethodne komunikacije s institucijom i o čemu smo obavijest dobili kasno, a taj tjedan sam imala potvrđeno izlaganje u UN-u o ulozi neovisnih ombudsmanskih institucija u zaštiti ljudskih prava, na poziv predsjednika Opće skupštine UN-a, kao i sudjelovanja u raspravi o potrebi donošenja međunarodne konvencije o pravima starijih osoba). S obzirom da je Izvješće važan mehanizam u radu institucije, a da raspravu o Izvješću za 2022 čeka već dulje vrijeme, nisam željela da o Izvješću raspravljaju zamjenici, iako u njih imam puno povjerenje, već ja osobno kao opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu ljudskih prava, i stoga sam zamolila za odgodu rasprave.

Konačno, vezano za pitanje rasprave o Izvješću za 2022. godinu, predsjednik Sabora je prošli tjedan najavio da će se o preostalim neraspravljenim izvješćima pravobraniteljskih institucija za 2022. i za 2023. provesti objedinjena rasprava. Vidim smisao u objedinjavanju rasprave, s obzirom na protek vremena i neraspravljanje do sada Izvješća za 2022. godinu, ali istovremeno sam spremna to Izvješće raspraviti i odvojeno od onoga za 2023. godinu, sada prije ljetne stanke samostalno.

No, u međuvremenu je Izvješće pravobranitelja za osobe s invaliditetom stavljeno u tjedni plan rasprave za petak 5.7., odnosno ipak neće doći do objedinjavanja rasprave o Izvješću za 2022. i 2023.

Time će zapravo biti raspravljena izvješća svih ostalih pravobraniteljskih institucija za 2022. godinu, osim izvješća pučke pravobraniteljice, koje jedino čeka. U svakom slučaju, nadam se da će se rasprava o izvješćima pučke pravobraniteljice – objedinjena ili pojedinačna – održati uskoro, kao i da će ubuduće sva izvješća biti raspravljanja u godini u kojoj su predana, jer je to u najboljem interesu zaštite ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj”, istaknula je Tenu Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica.

Iz Sabora bez odgovora na naša pitanja

O svemu navedenom poslali smo novinarski upit i odgovornima u Hrvatskom saboru.

”Zbog čega Hrvatski sabor već nekoliko godina ne raspravlja o aktualnim izvješćima pučke pravobraniteljice i pravobranitelja za osobe s invaliditetom, odnosno zašto se toliko odugovlači s raspravama o tim iznimno važnim izvješćima?

Šalje li se na taj način poruka pučkoj pravobraniteljici (kao i pravobranitelju za osobe s invaliditetom), od strane vladajuće većine, da njezina (njihova) izvješća nisu dobrodošla, jer razotkrivaju pravo stanje razine ljudskih prava u Hrvatskoj…?”, stoji između ostaloga u  našem novinarskom upitu upućenom glasnogovornicama Sabora, odnosno predsjedniku Hrvatskog Sabora, Gordanu Jandrokoviću.
No, do objavljivanja ovog teksta odgovori na naša pitanja iz Sabora nisu stigli.

Stignu li kasnije, naknadno ćemo ih objaviti.

FOTO: Ilustracija Pixabay; službena stranica Pučke pravobraniteljice RH

Tekst je dio projekta ‘Osvijetlimo nevidljive’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

”Vraćaju li trudnicama zdravstveno, ili da carski rez idem napraviti kod mesara?!”

‘Smrtnost raste, zdravstvo se raspada, a HZZO gomila viškove! Ljudi bi trebali masovno prosvjedovati’