Četvrtina Hrvatske bolesna zbog ovrha! Svi o tome šute, a pitaju se ZAŠTO IZUMIREMO?! Četvrtina Hrvatske bolesna zbog ovrha! Svi o tome šute, a pitaju se ZAŠTO IZUMIREMO?!
VODIČ ZA BLOKIRANE (2): PO SAVJET I PODRŠKU U PRAŠKU 5

Četvrtina Hrvatske bolesna zbog ovrha! Svi o tome šute, a pitaju se ZAŠTO IZUMIREMO?!

Zagreb 6. listopada 2016. Damir Kramarić

TweetEmailPrint Mnoge tvrtke namjerno čekaju pet do sedam godina s ovrhom, da kamata što više naraste, pa da tek onda ovrše dužnika. Nerijetki više... Četvrtina Hrvatske bolesna zbog ovrha! Svi o tome šute, a pitaju se ZAŠTO IZUMIREMO?!


Mnoge tvrtke namjerno čekaju pet do sedam godina s ovrhom, da kamata što više naraste, pa da tek onda ovrše dužnika. Nerijetki više puta naplaćuju već plaćeni dug. Zato dužnici moraju stalno paziti i reagirati. Jer vjerovnici čekaju da kamata dovoljno naraste, da im mogu uzeti i krov nad glavom”, upozorile su volonterke blokirane žene

nova-fotka-blokiranih-zenaU razgovoru s blokiranim i ovršenim građanima lako je zamijetiti vrlo tijesnu povezanost bolesti i ovha. Većina blokiranih razboljela se uslijed muke i stresa zbog blokade, no mnogi su ovršeni zato jer su se prije toga razboljeli i jer su ostali bez posla i bez primanja. Tisuće su, osim toga, blokirane nakon što im se bračni partner razbolio i ostao bez plaće.

Neraskidiva povezanost bolesti i ovrha dodatno potvrđuje koliko surovo i besćutno društvo smo postali. Republika Hrvatska posve je lišena istinske brige o socijalno ugroženima i potrebitima, premda u Ustavu piše drugačije.

Nevjerojatno je, osim toga, koliko je tekstova napisano o izumiranju Hrvatske te iseljavanju mladih, koliko je polemika vođeno o politikama koje bi taj zastrašujući trend trebale zaustaviti, a da nitko pri tom nije spomenuo da u državi u kojoj je čak četvrtina stanovništva blokirana – a onda i bolesna – ne može biti zaustavljeno izumiranje stanovništva.

Izumirat ćemo još i brže, jer uz 330.000 blokranih te još tri puta toliko članova njihovih obitelji, društvo ne može imati nikakvu drugačiju perspektivu – do izumiranja!

No, silni analitičari, političari, novinski kritičari, politolozi i demagozi nikako (tobože) da dokuče tako jednostavnu i svima dohvatljivu isitnu!

O milijun ljudi koji su ili blokirani, ili su dio obitelji blokiranih, u zemlji od četiri milijuna duša (nema nas više 4,5 milijuna), nitko ne govori i ne piše, jer su ovrhe i blokade – na žalost – još uvijek zabranjena i nepoželjna tema.

Treba se, zato, praviti da crnilo ne postoji, pa da možemo u TV dnevnicima slušati o tobožnjem rastu BDP-a, o lažnom oporavku hrvatskog gospodarstva, o ‘vedrijim vijestima’, zbog kojih pod tepih guramo temu svih tema: gorku istinu da nam je četvtina stanovništva blokirana i bolesna!

Što prije se društvo suoči s tom istinom, prije će (ako ikad) ozdraviti.

”Radila sam 25 godina u tvrki u uslužnoj djelatnosti, no nakon privatizacije, 1997. godine, dobila sam otkaz. Suprug ne radi. Čeka braniteljsku mirovinu. Živimo od 1000 kuna, koliko preostane na zaštićenom računu, nakon što blokiraju preostali iznos mirovine. Imam troje djece. Svi su odrasli, ali bez obitelji. Ne mogu ni zasnovati obitelj, u ovakvoj situaciji”, ispričala je J. L. L. iz Zagreba volonterkama Savjetovališta u Praškoj 5.

Potom je ispunila ‘Zahtjev za odgodu plaćanja/obročnu otplatu duga i za otpis ili djelomičan otpis potraživanja‘ , ne bi li joj gradski službenici oprostili dug, ili dio duga, najamnine za stan.

Blokirana žena dodala je da joj je jedan sin osam godina radio u Hrvatskim željeznicima, ali da je i on sada na burzi.

”Treću godinu smo blokirani. Živimo u gradskom stanu, a pod ovrhom smo zbog neplaćanja najamnine i računa. Najviše problema imali smo s Plinarom. Dolazili su i htjeli silom rezati cijevi. Pokušali su i fizički obračunati se s mojim suprugom, kada im to nije dozvolio. Rekao je da će zvati policiju, pojasnio da ne mogu rezati bez sudskog naloga te da to ne smiju učiniti jer bi tako bez plina ostali i stanari iznad nas. Tek tada su nas nakratko pustili na miru”, pojasnila je gospođa te molila da joj ime i prezime ne objavljujemo.

Susretljive volonterke pojasnile su kako treba ispuniti obrazac te na koju adresu u Gradu Zagrebu valja poslati ispunjenu zamolbu za otpis ili djelomičan otpis potraživanja. Kazale su da dođe ponovo, ako negdje zapne, ili da ih nazove telefonom.

Vera Tomašević, blokirana i nezaposlena ekonomistica iz Zagreba, također je došla u Prašku 5 po savjet i podršku. No, ona je s vremenom prevladala nelagodu i nakon početnog razmišljanja ipak pristala da ju fotografiramo i objavimo ime i prezime. Da priča bude uvjerljivija te da i drugi doznaju za ogroman problem o kojem mediji ne govore i ne pišu.

”Nekada me bilo sram. Zato sam i bila u depresiji. Prvo sam izgubila posao, a potom se razboljela. Tada su me blokirali. Potom su bolesti još jače navalile. Imala sam čir na dvanaestercu, bolesnu štitnjaču, strganu kralješnicu, tešku depresiju i mnoge druge tegobe. Liječenje u bolnicama mi se zgadilo. Bila sam gotovo na samrti, kada sam, kroz tečaj, naučila akupunkturu. Samu sebe sam – pritiscima na određene točke na tijelu – izliječila. I štitnjaču i kralježnicu i sve ostalo”, ispričala je sredovječna Zagrepčanka koja danas, za razliku od prije nekoliko godina kada je izgubila dvadesetak kilograma, izgleda zdravo i dobro.

”Blokirana sam već desetak godina. Nemam ni plaću, ni mirovinu, pa nisam mogla plaćati otkup stana, ni režije. Prilijepile su se i kamate, a i ‘prijateljica’ me na brzinu nagovorila da potpišem papir ‘Basler osiguranja‘, tvrdivši da to ‘nije ništa’. No, i oni su kasnije počeli slati uplatnice”, dodala je gospođa Tomašević.

Volonterke Stranke rada i solidarnosti upitale su je li bila u Fini te je li doznala tko ju je sve ovršio.blokirane-s-etnom

”Imam tri blokada i to sada stoji. Zaštićeni račun nemam, kada mi nema što ‘sjedati’. Ne znam čekaju li da kamate narastu, pa da mi ‘sjednu’ na stan u kojem živim”, ovoreno je sve probleme na stol istresla nezaposlena žena.

”Da. Ako ne krenete problem rješavati, to će se i dogoditi. Mogli bi vam uzeti i stan”, upozorila je volontereka te upitala koliko godina već postoji dug.

”Između sedam i deset godina. Ni sama ne znam”, pojasniila je žena te dodala da bi platila, da je imala otkud. Čeka, kaže, da ispuni uvjete za mirovinu, kako bi napokon dobivala neka primanja.

Volonterke su upozorile da ne smije čekati, već da treba aktivno riješavati problem: odgovarati na sva sudska rješenja, pisati zamolbe za oprost kamata, duga, ili dijela duga, tražiti potvrde ili izjave da je nešto platila, kada plati…, jer bi joj se moglo dogoditi da joj više puta zaračunaju isti dug i nabiju kamate na već plaćeni iznos.

Pojasnile su da neke tvrtke – poput Plinare – dugove, prije zastare, predaju javnim bilježnicima. Oni, pak, čekaju da prođe pet do sedam godina, pa tek onda dužnicima šalju ovrhu pred tužbu.

”Zašto tek sada, pitaju ljudi, a odgovor bilježnika obično glasi da su morali čekati da im Plinara odobri da krenu s ovrhom. No, tada je dug uvećan za kamatu. Javni bilježnici u tom slučaju šalju stranci višestruko uvećan iznos. Ako dužnik piše žalbu, bilježnik to šalje na sud”, pojasnile su volonterke te naglasile da mnogi namjerno čekaju s ovrhom, kako bi se kamata što više uvećala!

”Pa to je legalna pljačka! Ovo je lihvarenje ljudi”, skočile su Vera Tomašević i Blaženka Pohižek, žene koje je muka zbližila i koje su zajedno došle u savjetovalište u Prašku.

”Znam mnoge koji su pomrli od nezaposlenosti i ovrha. Jako puno ljudi. Osobno sam ih poznavala”, napomenula je gospođa Tomašević.

Volonterka ju je uputila da sazna točno kome je sve dužna, pa da krene pisati zamolbe za oprost duga, kamata ili dijela duga.

Grad Zagreb može oprostiti kamate i dio duga za najamninu gradskog stana. S dugovima Holdingu stvar je nešto drugačija. Radna skupina Gradske skupštine upravo dogovara kriterije za mogući oprost kamata i duga tvrtkama u Holdingu”, pojasnila je volonterka Stranke rada i solidarnosti.

Dodala je da bi Vera Tomašević trebala tražiti moratorij, odnosno da joj zamrznu dug. To bi, kazala je, trebalo omogućiti svim ljudima bez prihoda.

”Tražila sam moratorij prije šest, sedam godina, ali su me glatko odbili”, uskočila je gospođa Tomašević.

”Probajte sada, stanje je danas ipak drugačije”, uputila ju je susretljiva volonterka.

dugovi-gradanaI gospođa Tomašević i njezina prijateljica, Blaženka Pohižek zadovoljne su – koliko je to moguće s obzirom na okolnosti – otišle iz savjetovališta. Pri odlasku su naglasile da su i ranije tražile pomoć, nekoga tko bi ih uputio kome da se obrate, ali da pomoći nije bilo.

”Samo su nas slali od vrata do vrata, prebacivali odgovornost. Nitko nije pomogao, niti nas savjetovao kome da se obratimo… Ovo savjetovalište je dobra stvar, napokon možemo negdje dobiti odgovore na pitanja koja nas muče. I razumijevanje. Znate, sve je manje ljudskosti u društvu. A moramo se pomagati, jer svima se ovo može dogoditi”, zaključile su na odlasku blokirane žene.

Taj ponedjeljak, 3. Listopada 2016., u savjetovalište u Prašku došla je još jedna Zagrepčanka, koja je čekala da novinar napokon ode, pa da u diskreciji potraži pomoć, bio je i građanin kojega su volonterke uputile na Finu da dozna tko ga je ovršio, pa da se potom vrati u Prašku 5, dok su razgovor otkazale tri osobe, koje su se razboljele, ili im je dijete bilo bolesno (u Zagrebu vlada sezona teških viroza, upala pluća i sinusa…).

Etna Mustapić, voditeljica Savjetovališta, napomenula je da je najbolje da se građani prvo najave, dobiju termin, pa potom dođu u savjetovalište u Prašku 5, u vremenu od 16.30 do 19.30 sati.

Ponedjeljkom primaju blokirane, utorkom branitelje i članove njihovih obitelji, srijedom osobe s invaliditetom, djecu s teškoćama u razvoju i majke i očeve koji žele ostvariti status roditelja odgajatelja. Četvrkom je Savjetovalište otvoreno za savjete u vezi prava iz mirovinskog osiguranja.

Zainteresirani se mogu najaviti na telefon 01-6460-693 od ponedjeljka do petka od 9 do 19 sati, a subotom od 10 do 13 sati. Mogu to učiniti i dopisom na mail savjetovaliste@365ris.hr.

Snimio: Damir Kramarić
ISTRAŽILI SMO: Kako preživjeti ZVJERINJAK utjerivača dugova, Fine, odvjetnika i bilježnika