HZZO mu ukinuo zdravstveno, čovjek umro, a bolnica traži 5534 eura od obitelji pokojnog

Dogodilo se upravo ono na što je upozoravala Pučka pravobraniteljica: kroz bešćutno ‘čišćenje’ liste HZZO-a ugrozili su zdravlje mnogim potrebitim ljudima. U slučaju čovjeka iz Netretića prouzročili su, moguće je, i preranu smrt. Zaprepašćuju stoga odgovori iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na naša pitanja: ”HZZO čini sve da osigura što veću dostupnost zdravstvene zaštite za svoje osigurane osobe, te nikako ne možemo reći da „štedi na zdravlju hrvatskih građana“, „gomila višak prihoda“ ili da je „zatajen neki trošak“, kako navodite u svojim upitima”

”Strašno je što se događa. Tisuće jadnika ostali su bez obveznog zdravstvenog osiguranja i ti ljudi su osuđeni na smrt”, upozorio je ljetos čelnik zagrebačke udruge Fajter, Mile Mrvalj, nakon što mu se više siromašnih i potrebitih građana požalilo da im je HZZO ukinuo osnovno zdravstveno osiguranje, te praktički i pravo na zdravstvenu skrb.

Nije dugo trebalo da se pokaže da je Mrvalj bio u pravu. Večernji list je u subotu 7. listopada objavio mučnu i jezivu priču o skandaloznom slučaja ukidanja osnovnog zdravstvenog osiguranja starijem i bolesnom gospodinu Slavi Katiću (77), iz Netretića u Karlovačkoj županiji, koji je nedavno ostao bez zdravstvenog osiguranja, a potom i preminuo, dok su njegovoj siromašnoj obitelji par dana nakon njegove smrti iz Opće bolnice Karlovac poslali račun za njegovo liječenje u iznosu većem od 5500 eura!

Upozorili ih da će posljedice biti strašne; nisu slušali

Dogodilo se, dakle, upravo ono na što je upozoravala Pučka pravobraniteljica, uoči donošenja spornih izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju: bešćutni političari i činovnici, koji su unatoč upozorenjima ustrajali na spornim odredbama zakona, ugrozili su zdravlje ljudima lošijeg imovnog stanja. U slučaju gospodina Katića iz Netretića prouzročili su, moguće je, i preranu smrt!

Obiteljski liječnik iz Rijeke, dr. Leonardo Bressan u razgovoru za naš portal je nedavno upozorio da zbog raspada sustava javnog zdravstva, samovolje odgovornih iz HZZO-a, nebrige za siromašne građane (koji si ne mogu priuštiti preglede u privatnim poliklinikama)…, smrtnost u Hrvatskoj raste, ishodi liječenja su sve lošiji, a imamo i epidemiju na vrijeme neprepoznatih malignih bolesti…

Pitali smo odgovorne zašto štede na zdravlju

Dr Bressan je, podsjetimo, zaključio da bi zbog opasnog rasula javno zdravstvenog sustava – kojega financiraju hrvatski građani – ti isti građani trebali masovno prosvjedovati na ulicama i trgovima.

O svemu navedenom prošli smo petak odgovornima u Ministarstvu zdravstva i u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje poslali sljedeća pitanja:

”Zašto Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravstva štede na zdravlju hrvatskih građana i to u vrijeme povećane smrtnosti stanovništva, sve lošijih ishoda liječenja, epidemiji na vrijeme neprepoznatih malignih bolesti…, ograničavajući plaćanje zdravstvenih usluga kroz ‘limite’ koje obiteljski liječnici, pedijatri, domovi zdravlja, bolnice… ne smiju probiti, iako HZZO – sudeći prema Izvješćima o financijskom poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2020., 2021. i 2022. godinu – ima veliki višak prihoda, točnije 2.945.473.741 kuna na kraju 2022. godine?

Zašto gomilaju višak dok ljudi umiru?

Na što se troši višak prihoda – kojeg je HZZO zabilježio u službenim Izvješćima o financijskom poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje?

Zašto HZZO gomila višak prihoda dok su istovremeno sve duže liste čekanja na važne preglede, dok mnogi oboljeli od malignih bolesti predugo čekaju na zračenje (svaki drugi bolesnik se niti ne liječi na taj način), dok imamo epidemiju na vrijeme neprepoznatih malignih bolesti…, zbog čega mnogi ljudi prerano umiru?

Je li u službenom Izvješću o financijskom poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno zatajen neki trošak (pa je zato prikazan toliki višak prihoda u zadnje tri godine)?

Koliko je utrošeno na cjepivo?

Koliko je novca potrošeno na cjepiva protiv Covida 19, a koliko je doza cjepiva ostalo neiskorišteno? Koliko su neiskorišteni milijuni doza cjepiva protiv Covida 19 stajali HZZO, odnosno Republiku Hrvatsku?

Je li zbog neprikazanih troškova za cjepivo protiv Covida 19 toliki višak prihoda nad rashodima u službenim izvješćima o financijskom poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje?

Zašto Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje svojim osiguravateljima (građanima koji uplaćuju doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje), ne izdaje policu osiguranja s precizno navedenim zdravstvenim uslugama koje njihovo osiguranje pokriva (onako kako to čine svi ostali osiguravatelji)?

Kolike su uštede od masovne čistke HZZO-a?

Kolike su uštede HZZO-a od ovogodišnjeg masovnog ‘čišćenja’ popisa osiguranika bez stvarnog prava na zdravstveno osiguranje, ali i onih koji se nisu na vrijeme prijavili HZZO-u (teško pokretne, nepokretne osobe, stari i bolesni, neinformirani ljudi…)? Mediji su pisali da je samo do srpnja s liste izbrisano čak 106.000 osiguranika? Kamo ide novac od tolikih ušteda, ako se u isto vrijeme javno-zdravstveni sustav u Hrvatskoj raspada uslijed premalog broja obiteljskih liječnika, pedijatara, uslijed golemih listi čekanja – zbog čega i smrtnost u Hrvatskoj zadnjih godina raste?

Kontroliraju li odgovorni u Ministarstvu zdravstva poslovanje HZZO-a (primjerice kamo odlazi višak prihoda dok pacijenti ne dobivaju na vrijeme potrebnu zdravstvenu skrb), ili je HZZO svojevrsna ‘država u državi’, kako tvrdi dr. Leonardo Bressan, ugledni liječnik obiteljske medicine i predstavnik KoHOM-a?”, naveli smo u novinarskom upitu.

HZZO: ‘Ne štedimo na zdravlju građana’

Jučer popodne (ponedjeljak 10. listopada) primili smo odgovore iz HZZO-a. Prenosimo ih u cijelosti.

”Za početak napominjemo da HZZO čini sve da osigura što veću dostupnost zdravstvene zaštite za svoje osigurane osobe, te nikako ne možemo reći da „štedi na zdravlju hrvatskih građana“, „gomila višak prihoda“ ili da je „zatajen neki trošak“, kako navodite u svojim upitima.

U nastavku je objašnjenje o razlici prihoda i rashoda.

Knjigovodstveno poslovni događaj se provodi po Pravilniku o proračunskom računovodstvu, što znači da ako postoji ulazni račun kao vjerodostojna isprava za obavljenu uslugu tada se to knjiži kao trošak. Drugim riječima, ako ugovorni subjekt, primjerice bolnica nije izvršila uslugu tada nema ni fakturiranja prema HZZO-u odnosno nema troška.

HZZO po Ugovoru plaća limit u 100% iznosu i bolnica je taj iznos dužna pravdati uslugom i ispostaviti račun (podloga za evidentiranje troška), a ako nema pružane usluge u punom odnosu na plaćeni limit, tada takav poslovni događaj ima karakter potraživanja prema bolnici za dio sredstava koji nije opravdan uslugom.

Novčani tijek (odljev sredstava iz HZZO-a) govori o tome da su sredstva doznačena provoditeljima zdravstvenih usluga, a ulazni računi koliko je tih doznačenih novaca opravdano računima. Iz tih razloga se stvara knjigovodstveni višak prihoda na strani HZZO-a iako su sredstva plaćena, a nema dovoljno troška (dovoljno faktura) od strane pružatelja usluga koji su dobili puni iznos sredstava. To je knjigovodstveno pravilo.

Cjepivo platili 220,4 milijuna eura

Trošak za cjepiva protiv COVID-a od početka pandemije do 31.kolovoza 2023. godine iznosi 220.405.304 eura.

Na Vaše pitanje o tome zašto HZZO svojim osiguranicima (građanima koji uplaćuju doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje) ne izdaje policu osiguranja s precizno navedenim zdravstvenim uslugama koje njihovo osiguranje pokriva (onako kako to čine svi ostali osiguravatelji), odgovaramo sljedeće.

Prvenstveno nije moguće uspoređivati HZZO s društvima za osiguranje koji posluju u skladu sa Zakonom o osiguranju.

Također obvezno zdravstveno osiguranje sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju(ZOZO) je obvezno, temeljeno na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti te se osiguranim osobama prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju pod jednakim uvjetima i u istom opsegu. Doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje plaćaju uglavnom radno aktivni osiguranici dok se prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguravaju u skladu s navedenim načelima svim osiguranim osobama, znači i onima koji ne plaćaju doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje.

Nije ‘čišćenje’ nego uređivanje popisa

Dopunsko zdravstveno osiguranje je dobrovoljno i za njega se ne plaća doprinos već ugovorena premija.

Police osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju ne postoje. Police osiguranja koriste se u privatnim osiguranjima.

U okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja osigurava se medicinski indicirana zdravstvena zaštita, a standard prava na zdravstvenu zaštitu sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrđuje se općim aktima HZZO-a.

Vezano za Vaše pitanje o „čišćenju“ popisa osiguranika prvo napominjemo kako nipošto ne možemo govoriti o „čišćenju“ jer bi to sugeriralo da se osiguranike neopravdano briše iz registra osiguranih osoba. Riječ je o nakani da se uredi i regulira sustav osiguranih osoba HZZO-a, čemu se pristupilo nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOZO-a, 1. travnja 2023. godine.

Više od 123.000 ljudi izgubilo zdravstveno!

Promjene u zakonu donose novost za nezaposlene osobe, osiguranike HZZO-a koji se ne vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Zakonom se propisuje obveza nezaposlenim osobama, osiguranicima HZZO-a, koji su na dan stupanja na snagu Zakona zatečeni u statusu osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kao osobe s prebivalištem odnosno odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj jer su se u propisanom roku prijavile HZZO-u, da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona, a najkasnije do 29. lipnja 2023. godine osobno pristupe u najbližu ustrojstvenu jedinicu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. Na razini cijele Republike Hrvatske, u prvom roku do 29. lipnja 2023. godine, 105.982 osobe nisu se javile u zakonskom roku od 90 dana radi produljenja statusa (a do tada su bile osigurane kao nezaposlene), dok je u razdoblju od 30. lipnja do 29. rujna 2023. godine za 17.733 osobe prestalo obvezno zdravstveno osiguranje po osnovi nezaposlenosti jer se nisu u zadanom roku javili HZZO- u, a u međuvremenu se nisu osigurali po nekoj drugoj osnovi.

‘HZZO ih mora odjaviti’

Navedene osigurane osobe HZZO je u obvezi, u skladu sa izričitom zakonskom odredbom, odjaviti iz obveznoga zdravstvenog osiguranja po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja prvoga dana nakon isteka tri mjeseca od zadnjega osobnog pristupanja HZZO-u.

Osobe koje se nisu javile u roku i time su izgubile status u obveznom zdravstvenom osiguranju, dužne su se javiti najbližoj ustrojstvenoj jedinici HZZO-a s obzirom da je obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj obveza; tj, dužne su regulirati status osigurane osobe HZZO-a prema jednoj od zakonskih osnova osiguranja za koju u tom momentu ispunjavaju propisane uvjete, a za koju nije propisana obveza osobnog pristupa HZZO-u jednom u tri mjeseca (primjerice kao član obitelji osiguranika, korisnik nacionalne naknade, branitelj).

Sami moraju platiti 645 kuna mjesečno!

U slučaju ako osoba ne ispunjava uvjete za osiguranje niti prema jednoj od propisanih osnova osiguranja, obvezna se osigurati po osnovi osiguranja za koju je obvezana osobno uplaćivati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje (85,72 eura / 645,86 kuna mjesečno u 2023. godini). Osobe koje nemaju sredstava za uzdržavanje osiguravaju se na obvezno zdravstveno osiguranje kao osigurane osobe na osnovi rješenja koje u prvom stupnju donosi nadležno upravno tijelo županije u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih im poslova državne uprave koji se odnose na socijalnu skrb, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.

Nepokretni moraju prikupljati medicinsku dokumentaciju?!

Osiguranici koji zbog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti osobno pristupiti HZZO-u, a ne mogu se osigurati prema drugoj osnovi osiguranja za koju nije propisan uvjet osobnog pristupa HZZO-u, radi zadržavanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju u mogućnosti su dostaviti medicinsku dokumentaciju iz koje proizlazi da su nepokretni, teško pokretni ili da zbog prirode bolesti ne mogu pristupiti osobno u prostorije HZZO-a (primjerice onkološki bolesnici). Radi se o postupanju koje se smatra oblikom „razumne prilagodbe“ propisanom Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom”, stoji u odgovorima koje nam je poslao glasnogovornik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Valja napomenuti da iz Ministarstva zdravstva do objavljivanja ovog teksta nikakve odgovore nismo primili na naša pitanja o dramatičnom rasulu u javno zdravstvenom sustavu – u zemlji koja ubrzano izumire (grafikon iznad).

Naknadno su nas (nakon objave ovog teksta) nazvali iz Ministarstva te poručili da nisu stigli ranije odgovoriti te da će nam odgovore poslati sutra (četvrtak 12. listopada).

Njihove odgovore objavit ćemo čim stignu na našu mail adresu.

FOTO: Ilustracija Pixabay; preslika Večernjeg lista od 7. listopada 2023.

Tekst je dio projekta ‘Uništavaju li javno zdravstvo planski u korist privatnih poliklinika i kako će se siromašni liječiti?’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija –Agencije za elektroničke medije

Pučka pravobraniteljica: Ovo svjedočanstvo je zastrašujuće! Provest ćemo ispitni postupak

‘Smrtnost raste, zdravstvo se raspada, a HZZO gomila viškove. Ljudi bi trebali masovno prosvjedovati’

Siromašnima ukinuli zdravstveno: ‘Ti su ljudi osuđeni na umiranje u mukama’