Nametanje ‘ZDRAVOG’ načina života odvodi i u smrt: Poremećaji o kojima se u Hrvatskoj ne govori

Kroz seriju tekstova pokušat’ ćemo pokazati što je prava istina takozvanog zdravog načina života koji u suvremenom dobu sve više nalazi mjesta u našim životima, posebice u životima naše djece, a kao posljedica toga sve češće se događaju ozbiljni poremećaji u prehrani – najčešće kod adolescenata. Zato želimo upozoriti i na stravičnu činjenicu nedostatka svih oblika pomoći takvim osobama u većem dijelu Hrvatske – ne samo u ovo covid vrijeme nego i prije njega

Piše: Dražen Boroš

Medijski danas vrlo raširena dijetna industrija već nas godinama tjera da svoju vrijednost gledamo u tome kako izgledamo, koliko treniramo i što jedemo.

Istina koju malo tko u današnje vrijeme želi priznati jest da je ljudsko tijelo specifičan mehanizam, pametniji i od nas i od naših prohtjeva: i koliko god se netko trudio, on neće i jednostavno ne može izgledati kao netko drugi. Moguće je približiti se nekim ‘idealima’, ali je cijena nekada prevelika – što se tiče zdravlja – kako tijela tako i psihe.

Upravo tu, vrlo često u posljednje vrijeme, dolazi do već poznatih problemi s prehranom – bulimijom, anoreksijom, ortoreksijom, ali i do dismorfnih poremećaja o kojima se i/li malo zna i/li premalo govori.

Zbog pandemije morali mijenjati način života

Nažalost, taj problem je u današnje pandemijsko vrijeme postao izrazito prisutan u mlađoj populaciji koja je morala mijenjati neke do sada uvriježene načine života (prehranu, kretanje, treniranje i slične do jučer uobičajene stvari).

Primjerice, svjedoci smo kako nas mnogi zdravstveni i ini krugovi u svijetu uvjeravaju da je debljina ta koja je štetna i da ukoliko si debeo ne možeš biti zdrav, što je i više nego krivo. Ljudsko tijelo je, naime, nevjerojatno specifično. Neki ljudi bez truda održavaju vitku liniju, dok su drugi prirodno malo jače građe. Svako tijelo posjeduje određeni interval težine u kojem je sposobno obavljati sve potrebne životne funkcije bez ikakvih problema.

A to nam se nameće već desetljećima: kako izgledati, što i koliko jesti, koliko se kretati? Zaboravljamo da se ljudi takvim problemima nisu oduvijek bavili. Naši preci uopće nisu znali za proteinske ‘šejkove’, keto i slične dijete, pa opet nisu izgledali kao trokrilni ormari. Tu je riječ o nečemu mnogo većem. O moći, prevlasti i bogatstvu. A ono zna vrlo brzo odvesti u ozbiljne zdravstvene probleme kojima ćemo se baviti u seriji tekstova o svim krajnostima ‘zdravog’ načina života i prehrane!

Malo ljudi zna podatak da je dijetna industrija – uz industriju nafte, danas najunosnija industrija na svijetu. Svakodnevno smo zatrpani sa svih strana osobnim trenerima, dijetnim pripravcima i dodacima u prehrani, različitim tretmanima koji bi trebali riješiti sve naše probleme. BMI indeks (indeks tjelesne mase) se pomiče samo kako bi što više ljudi svrstalo u pretilu skupinu i tjeralo ih da se podvrgnu industriji, kupujući stvari koje će ih dovesti do ideala koji im nikad to nisu ni bili – sve dok im društvo to nije nametnulo.

Opasna stanja i bolesti koji se ignoriraju

Stoga nije čudno da na koncu sve to neumitno vodi do neke vrste poremećaja u prehrani, a za većinu su ljudi poremećaji prehrane velika nepoznanica našega vremena: zagonetka je to liječnicima i profesionalnim psiholozima, ali i onima koji moraju živjeti s neobičnim i često tragičnim ponašanjem bolesnika koji ni sami ne mogu objasniti svoje postupke.

No, većina tajanstvenosti ne proizlazi iz toga što nam nedostaje znanja ili mudrosti da razumijemo što tjera ljude da uništavaju sami sebe, nego iz toga što smo svi mi pretjerano skloni objasniti njihovo ponašanje raznim netočnim stereotipma naše kulture.

Nažalost, u današnje vrijeme je ono što se obično govori o poremećajima u prehrani uglavnom ili pogrešno ili površno. Preskupo plaćamo zbog svoje zbunjenosti i pogrešnih tumačenja. Vjerujući da se s takvim oboljenjima može lako izići na kraj dopustili smo mnogim bolesnicima čak i da umru. Ukratko, sudionici smo pogrešnih uvjerenja da žrtve nemaju vrijednosti kao ljudska bića.

Stravičan je podatak da je u jednoj suvremenoj zapadnoeuropskoj državi vlada čak razmatrala mogućnost da se anoreksičarima dozvoli legalno okončanje života, vjerujući – pogrešno – da su oni neizlječivi slučajevi. Zar je moguće izreći išta strašnije o bezvrijednosti ljudskog života? Nažalost, svi mi smo pridonijeli patnji žrtava s poremećajem u prehrani time što smo ih smatrali potpuno ili djelomično krivima za njihovo stanje.

Zapravo, najtragičnije je saznanje da su poremećaji prehrane još uvijek bolest s najvišom stopom smrtnosti u psihijatrijskoj praksi. Prema relevantnim istraživanjima u svijetu, između 10 i 25 posto žrtava umire ili ih se pušta da umru. Oni koji ne umru, žive uz gotovo nezamislivu patnju.

Ni Hrvatska ne zaostaje za tim negativnim trendovima.

Na žalost, patnja koju izazivaju poremećaji prehrane ne ograničava se samo na bolesnike. Vrlo često obitelj i bliske osobe pate zbog pogrešnog uvjerenja da su na neki način uzrokovali bolest, osjećaju se krivima, uništenima i to onda nepotrebno uništava cijele obitelji.

Mali vodič za prepoznavanje ozbiljnih poremećaja prehrane:

Anoreksija – poremećaj jedenja potencijalno opasan po život, kojeg karakterizira nesposobnost za održavanje minimalno normalne težine, razorni strah od debljanja, neumorne prehrambene navike koje sprječavaju debljanje, kao i poremećaj u načinu na koji se tjelesna težina i izgled percipiraju

Bulimija – poremećaj hranjenja koji se odnosi na napade prejedanja nakon čega slijedi izazvano povraćanje, zloupotreba laksativa i diuretika, naporno vježbanje ili gladovanje

Ortoreksija – nezdravi odnos prema zdravoj hrani, a osobe koje boluju od ovog poremećaja postaju usredotočene na zdravu hranu u toj mjeri da ostale dimenzije života počinju umanjivati i zanemarivati

Emotivno prejedanje – neodgovarajuće reagiranje na opterećujuće podražaje iz svakodnevnog života u čijoj osnovi leži preosjetljivost i neke nezadovoljene emocionalne potrebe

(tekst je prvi dio novinarskog projekta financiranog od strane Agencije za elektroničke medije)

U slijedećem tekstu donosimo stravično svjedočanstvo jedne mlade žrtve poremećaja u hranjenju.

FOTO: Pixabay; Dražen Boroš