NEHUMANO: U Prihvatilište za beskućnike smjestili djecu! Nema uvjeta da maleni budu tamo

”Nisu mi poznati razlozi njihovog smještaja u prihvatilište za beskućnike, ali ono sigurno nije primjereno mjesto za djecu. Bojim se da bi ‘privremeni boravak’ opet mogao potrajati i do godinu dana ili još i dulje”, ističe Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike. Dodaje da Grad Zagreb ima dovoljno praznih stanova da može smjestiti obitelji s djecom koji se nađu u kriznoj situaciji

Voditelji humanitarnih udruga koje pomažu beskućnicima i osobama u riziku od beskućništva ovih su dana održali radni sastanak u prostorima Hrvatske mreže za beskućnike u Branimirovoj 53 u Zagrebu, kako bi uskladili aktivnosti i dogovorili kako obilježiti skori Dan beskućnika (10. listopada).

Svjetski dan beskućnika ove će godine, smatra Mile Mrvalj, jedan od sudionika tog sastanka, zbog sve prisutnijeg siromaštva i sve više osoba u opasnosti da postanu beskućnici – biti obilježen u pomalo sumornom ozračju.

”U prostorima u Branimirovoj okupili smo se nas nekoliko volontera, odnosno djelatnika – iz Humanitarne udruge Fajter, Udruge Dom nade, iz udruge Pet plus, te iz Hrvatske mreže za beskućnike, a bile su prisutne i dvije socijalne radnice iz Prihvatilišta za beskućnike u Velikoj Kosnici. Svi smo se složili da je danas puno teža situacija nego prije nekoliko godina. Uslijed gospodarske krize zbog rata u Ukrajini, visoke inflacije te zbog posljedica pandemije i mjera zatvaranja, u Zagrebu i u Hrvatskoj je znatno porastao broj beskućnika. Posebno zabrinjava da imamo sve više ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu. Radi se tu ponajviše o starijim osobama koje primaju mirovinu u iznosu od 1500 kuna, ili još manje od toga. Inflacija je pojela sve pomoći i povišice koje su ti ljudi dobili, pa oni žive sve teže i u sve lošijim životnim uvjetima. Situacija je kataklizmična, odnosno i više nego alarmantna”, upozorava Mile Mrvalj, predsjednik Humanitarne udruge Fajter, ujedno i bivši beskućnik.

Kaže da je na sastanku u prostorima Hrvatske mreže za beskućnike spomenuto i da je u Prihvatilištu za beskućnike u Velikoj Kosnici trenutno smješteno sedmero djece!

”To je vrlo tužno. PrihvatilIšte za beskućnike nije predviđeno za djecu. Tamo ne postoje normalni uvjeti za život najmlađih”, zaključio je Mile Mrvalj.

‘Treba pitati CZSS i Grad Zagreb’

Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike, također je dobio informaciju da je u Prihvatilištu za beskućnike u Velikoj Kosnici trenutno smješteno više od sedmero djece.

”Navodno su s roditeljima smješteni prije desetak dana. Nisu mi poznati razlozi njihovog smještaja u prihvatilište za beskućnike ali ono sigurno nije primjereno mjesto za djecu. Nemam informaciju tko ih smjestio. To treba pitati nadležni centar za socijalnu skrbi i Grad Zagreb. Smatram da jedinica lokalne samouprave treba osigurati smještaj obiteljima s djecom koje nemaju dovoljno sredstava za troškove stanovanja kako bi se spriječilo eventualno izdvajanje djece iz obitelji.

I ranijih godina se događalo da se roditelji ili majke s djecom ‘privremeno’ smjeste u prihvatilište. No, to ‘privremeno’ znalo se pretvoriti u višegodišnji boravak. I sada je to vjerojatno privremeno i to je bolje ako su živjeli u uvjetima nedostojnim čovjeku, međutim kada se radi o djeci onda to mora biti što je moguće kraće, najduže petnaestak dana, a za to vrijeme im se može i mora sigurati primjereniji smještaj. Bojim se da bi to opet moglo potrajati i do godinu dana ili još i dulje”, ističe Zvonko Mlinar, iz Hrvatske mreže za beskućnike.

‘Riječ je o sramotnoj diskriminaciji’

Dodaje potom da boravak djece u prihvatilištu za beskućnike nipošto nije dobro rješenje. Kaže da Grad Zagreb ima dovoljno praznih stanova da može smjestiti obitelji s djecom koji se nađu u kriznoj situaciji. Mogao se i unajmiti stan, ne bi Grad Zagreb i RH propali zbog nekoliko tisuća kuna.

”Gotovo u svim slučajevima u prihvatilištu u Velikoj Kosnici završavale su romske obitelji s djecom. Je li to diskriminacija? Sigurno da jest. To je sramotno postupanje svih koji su sudjelovali u tome. Smatram da svakom djetetu treba pružiti šansu za normalan život bez obzira na porijeklo. Boravak mališana u prihvatilištu za beskućnike nije baš najbolje za njihov razvoj, odgoj i obrazovanje.  Nadam se da će reagirati Pravobranitelj za djecu i Pučki pravobranitelj”, zaključuje Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike.

U vezi sa svime navedenim, poslali smo novinarski upit Gradu Zagrebu, Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Centru za socijalnu skrb Zagreb:

Evo što smo upitali nadležne u Gradu Zagrebu:

”Koliko je djece smješteno u Prihvatilištu za beskućnike Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u Velikoj Kosnici; kada su, na osnovu čije odluke tamo smješteni i koliko dugo će tamo ostati? Zbog čega je više djece (imam informaciju da se radi o više od sedmero djece) smješteno u za – njih posve neprimjerenom smještaju?

Zar Grad Zagreb ne posjeduje dovoljno praznih stanova, u koje je mogao smjestiti te obitelji s djecom (ako su iz nekog razloga ostali bez krova nad glavom)? Zašto ta djeca, odnosno te obitelji nisu smješteni u primjereniji smještaj?

Je li riječ o romskim obiteljima, odnosno o djeci iz romskih obitelji? Kako su, odnosno zbog čega, ta djeca i te obitelji ostali bez smještaja? Je li riječ o deložacijama?

Smještaju li odgovorni u Gradu Zagrebu i nadležnim institucijama i inače djecu u Prihvatilište za beskućnike – prostor koji nije predviđen za boravak djece? Koliko često se to događa?”, upitali smo odgovorne u Gradu Zagrebu i nadležnim institucija te ih zamolili da nam odgovore do srijede 14. rujna do 15 sati.

Odgovora još nema

No, odgovori do objavljivanja ovog teksta nisu stigli.

Stignu li, naknadno ćemo ih objaviti.

U vezi s ovim skandalom obratit ćemo se i Pučkoj pravobraniteljici te Pravobraniteljici za djecu.

FOTO: Prihvatilište za beskućnike u Velikoj Kosnici – arhivska snimka Promise.hr

Tekst je dio projekta ‘Upozoravamo na probleme potrebitih i konkretno im pomažemo‘, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije