O OVOME SE ŠUTI: Cijene hrane u svijetu padaju, samo u Hrvatskoj rastu. Evo zašto
GospodarstvoHrvatska 11. rujna 2023. Promise.hr
”Vladi je očito najvažnije da banke u stranom vlasništvu odlično posluju (pogotovo nakon uvođenja eura) i da svake godine svojim vlasnicima u inozemstvu isplaćuju stotine milijuna eura dividende. A voće i povrće? Njega ćemo, zbog katastrofalnog pada poljoprivredne proizvodnje, u sve većoj mjeri uvoziti. I čuditi se visokim cijenama u trgovačkim lancima te sve opasnijoj inflaciji…”
Cijene hrane u svijetu su zadnjih tjedana značajno pale, a u Hrvatskoj su istovremeno rasle! Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) otkrila je da su cijene hrane u kolovozu pale. Kažu kako se dogodilo znatno pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda, biljnih ulja i mesa, a poskupjeli su riža i šećer.
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u kolovozu je pao za 2,1 posto u odnosu na srpanj. U odnosu na lanjski ožujak niži je za 24 posto. Najviše su pale cijene mlijeka i mliječnih proizvoda te biljnih ulja i mesa. Suncokretovo ulje pojeftinilo je oko 8 posto. Žitarice su bile za 0,7 posto jeftinije nego u srpnju, a cijena pšenice pala je za 3,8 posto.
No, u Hrvatskoj su cijene hrane rasle u kolovozu u usporedbi sa srpnjem, a inflacija je opet ubrzala
Na mjesečnoj razini, odnosno u usporedbi sa srpnjem, stopa inflacije u kolovozu u Hrvatskoj iznosila je 0,6 posto.
To je značajno više nego u srpnju kada su cijene na malo u Hrvatskoj u odnosu na lipanj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, porasle za 0,2 posto”, piše Danica.hr.
Hvale se rastom BDP-a, a najvažnije prešućuju
Novinar tog portala Robert Mihaljević pisao je nedavno i o katastrofalnom padu poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj o kojem Vlada šuti, a što je jedan od glavnih uzroka poskupljenja hrane. Valja napomenuti da o ovoj važnoj temi ‘veliki’ hrvatski mediji gotovo uopće ne izvještavaju, zbog čega tekst Danice.hr, u interesu hrvatske javnosti, prenosimo u cijelosti:
”Premijer i ministri ovih se dana naveliko hvale rastom bdp-a u drugom kvartalu ove godine od 2,7 posto.
Šef Vlade Andrej Plenković istaknuo je na sjednici Vlade kako je riječ o desetom kvartalu zaredom u kojem BDP raste.
“To je pokazatelj brzine oporavka gospodarstva, rezultat rada naših radnika i gospodarstvenika, ali i potvrda da su mjere koje smo donosili u ovim krizama koje traju 3,5 godine bile pravodobne i sveobuhvatne te omogućile rast gospodarstva”, kaže Plenković.
No, što zapravo kaže priopćenje Državnog zavoda za statistiku o rastu bdp-a u travnju, svibnju i lipnju ove godine? O tome premijer i članovi Vlade ne govore, a razumljivo je i zašto.
Banke ostvaruju enormne profite!
Brojke DZS-a, naime, otkrivaju kako je rast bdp-a u drugom tromjesečju (u odnosu na isto razdoblje lani) rezultat, prije svega, snažnog rasta financijskog sektora čiji je BDP veći za čak 25,4 posto. Banke, dakle, ostvaruju nikad veće prihode i profite te doslovce plivaju u novcu.
Za to je vrijeme realna ekonomija, a posebno proizvodnja hrane, u slobodnom padu. Sektor poljoprivrede, naime, u drugom je kvartalu pao za čak 10,1 posto u odnosu na lani, a bdp u prerađivačkoj industriji niži je za 2,7 posto.
I ne samo to: u padu je i sektor trgovine, ugostiteljstva i smještaja kojem je realan bdp u drugom tromjesečju niži za 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, uvoz mesa u prvih pet mjeseci veći je za 33 posto u odnosu na lani te je iznosio čak 255 milijuna eura. Svinjskog mesa proizvodimo tek 60 posto godišnjih potreba, a ta će brojka biti osjetno niža zbog afričke svinjske kuge u Slavoniji.
Katastrofa u proizvodnji voća i povrća
Samodostatnost u proizvodnji voća i povrća nam je katastrofalna. Službeni podaci za 2021. godinu otkrivaju kako proizvodimo tek 27 posto potrebnih orašastih plodova, 36 posto krušaka, 42 posto jagoda, 54 posto šljiva, 82 posto jabuka. Razliku uvozimo.
U povrću je situacija još dramatičnija: domaćom rajčicom pokrivamo tek 31 posto godišnjih potreba, luka i češnjaka proizvedemo 62 posto, paprike 50 posto, salate 43 posto, a mrkve tek – 25 posto! I to su sve predlanjski podaci u koje je tek treba biti ukalkuliran ovogodišnji pad bdp-a u poljoprivredi.
Ali, Vladi je očito najvažnjije da banke u stranom vlasništvu odlično posluju i da svake godine svojim vlasnicima u inozemstvu isplaćuju stotine milijuna eura dividende. A voće i povrće? Njega ćemo uvoziti. I onda se čuditi rastu cijena u trgovačkim lancima”, piše Danica.hr
FOTO: Arhiva Promise.hr; preslika videosnimke
