Plenković: Bitno ćemo povećati sredstva za Hrvate izvan RH; ne želimo konfliktnu politiku u BiH
HrvatskaIseljeništvo i svijet 7. srpnja 2022. D.K.
”Kada je naša vlada 2016. godine krenula, za ovu svrhu je izdvojeno je 54 milijuna kuna. Dogodine će za programe i projekte Hrvata izvan Republike Hrvatske biti izdvojeno više od 150 milijuna kuna. Htio bih da svi to znate, pogotovo Hrvati u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, u Srbiji, u Mađarskoj, Sloveniji…, da imate financijsku polugu kada treba napraviti neki veliki projekt, odnosno da znate da hrvatska država stoji iza vas”, istaknuo je premijer Plenković obraćajući se predstavnicima Hrvata u iseljeništvu, Hrvata u BiH, te predstavnicima hrvatske manjine u okolnim zemljama, na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH
Na današnjoj konstituirajućoj sjednici trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na kojoj će se raditi na preporukama Vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, sudjelovalo je 55 predstavnika Hrvata iz cijelog svijeta.
Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice pozdravio prisutne te naglasio da će se značajno povećati sredstva namijenjena za Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, odnosno za financiranje projekata i potreba Hrvata koji žive izvan matične domovine.
”U proteklih nekoliko godina stavili smo naglasak na to da se ova naša suradnja, kroz aktivnosti Središnjeg ureda, Hrvatskog sabora, ministarstva i cijele Vlade razgrana, oplemeni i dobije sadržaj. Radeći planove za sljedeću godinu, ponovno smo povećali sredstva za Središnji državni ured za Hrvate izvan RH. Kada je naša vlada krenula 2016. godine, za tu svrhu je izdvojeno 54 milijuna kuna, a dogodine će biti izdvojeno više od 150 milijuna kuna. Htio bih da svi vi to znate, pogotovo Hrvati u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, u Srbiji, u Mađarskoj, Sloveniji…, da imate jednu financijsku polugu kada trebate napraviti neki veliki projekt, odnosno da znate da hrvatska država stoji iza vas. Mislim da je to jako važno”, istaknuo je premijer Plenković obraćajući se brojnim predstavnicima Hrvata u iseljeništvu, Hrvata u BiH, te predstavnicima hrvatske manjine u okolnimm zemljama.
Kazao je da još veći iskorak Republika Hrvatska mora napraviti prema Hrvatima koji su malo dalje od Hrvatske.
”Vrijeme prolazi, a generacije koje su sanjale Hrvatsku su polako sve manje prisutne. Ljudi koji desetljećima žive u drugim državama se, hoćemo ili nećemo, asimiliraju, i to su činjenice o kojima moramo voditi računa. Hrvati, pak, koji su iskoristili mogućnost kretanja unutar EU te su zadnjih godina iselili, na drugačiji način gledaju Hrvatsku nego oni koji su već dugo u iseljeništvu. Moramo naći način da i njih uključimo, kako bismo ostvarili koheziju zaista svih koji ne žive u domovini Hrvatskoj”, naglasio je Plenković te dodao da će od prvog siječnja 2023. Republika Hrvatska riješiti gotovo sve što se moglo riješiti u afirmaciji međunarodnog pozicioniranja Hrvatske.
”Ući ćemo u eurozonu i u Schengen. Ostaje još samo članstvo u OECD-u, organizaciji najrazvijenijih zemalja u svijetu, i to bi trebao biti šlag na tortu. To znači da su strateški ciljevi Hrvatske u 30 godina od neovisnosti – ostvareni. To je zaslužen, a ne poklonjen uspjeh i to ističu oni koji nas u međunarodnoj zajednici procjenjuju”, kazao je predsjednik Hrvatske vlade.
Među postignuća je naveo i skoro otvaranje Pelješkog mosta, čime će se jug kopneno spojiti s ostatkom zemlje, potom kupnju višenamjenskih borbenih aviona i dobar odgovor hrvatskog gospodarstva na preklapajuće krize, posebno na potrese i koronakrizu, ali i novu energetsku krizu uzrokovanu ratom u Ukrajini za koju se ne može predvidjeti trajanje i intenzitet, ocijenio je.
Plenković je istaknuo i veliku važnost ekonomskog doprinosa iseljeništva Hrvatskoj kroz pomoć članovima obitelji u Hrvatskoj.
Najavio je da će Vlada RH nastaviti podržavati medijske projekte Hrvata u inozemstvu, ali i projekte poput Hrvatske kuće u Subotici te izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, potporu tamošnjem sveučilištu i obrazovnim programima, ali i Katoličkoj crkvi u BiH, te kako će Vlada RH nastaviti institucionalnu pomoć ravnopravnosti Hrvata u BiH.
„Ojačati poziciju Hrvata u BiH se može samo kooperativnim, a ne konfliktnim metodama. Kooperativna metoda, kojom tražimo partnere i saveznike će donijeti rezultate jer želimo uložiti u povjerenje između Hrvata i Bošnjaka u BiH”, poručio je Plenković.
Plenković je pozdravio Borjanu Krišto, kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH, izrazivši joj potporu na predstojećim izborima koji se održavaju u BiH u listopadu ove godine. Pozdravio je i zastupnika u Narodnoj skupštini Srbije Tomislava Žigmanova, ocijenivši njegov izbor u predstavničko tijelo Srbije velikim uspjehom.
Manjine Hrvatskoj i hrvatskom proračunu ne mogu biti teret, naglasio je premijer, “jer živimo u uključivoj demokraciji i oduprijet ćemo se političkim snagama koja bi prava manjina mijenjala referendumima”.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas naveo je kako je u prošlom sazivu Savjeta izrađen novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, ocijenivši ga kao „jednog od najuključivijih na svijetu”, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman.
Milas je kao postignuće Savjeta naveo uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju „trajne, autentične veze” s hrvatskom domovinom.
Tijekom Konstituirajuće sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske bit će izabrano novo vodstvo, odnosno novi predsjednik i četiri potpredsjednika Savjeta.
Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo Vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.
FOTO: Snimio Damir Kramarić
Mnogi potomci Hrvata iz Južne Amerike htjeli bi živjeti u Hrvatskoj; tamo ih je barem 600.000
Ivan Gugan, Hrvat iz Mađarske, novi je predsjednik Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH
