POKRET ZAJEDNO: Višak birača, namještanja i blokada medija obilježili izbore

Tko može naknadno kontrolirati izborne rezultate u RH? Nitko! Zašto? Jer se na biračkim mjestima pismeni birači ne potpisuju, a nepismeni ne ostavljaju otisak kažiprsta. Ne postoji pravi i trajni dokaz da je neki birač pristupio izborima i birao

Predsjednik Pokreta zajedno nakon izbora se javnom izjavom obratio glasačima i ostalim građanima, a u vezi s brojnim nelegalnostima i neregularnostima tijekom izborne i predizborne utrke.

”Zahvaljujem se svim biračima, građanima, simpatizerima, onima koji su imali povjerenje u nas i prepoznali našu Strategiju razvoja RH te nam dali svoj glas.Također se zahvaljujemo svim članovima Pokreta Otpora, članovima Stranke nezaposlenih, svim kandidatima na sudjelovanju u izbornim listama, svim nezavisnima i članovima Pokreta ZAJEDNO u ime svih članova Udruge i stranke Pokreta ZAJEDNO  i svoje osobno ime.

Ovi izbori počeli su namještanjem i pokušajima eliminiranja svih koji su mislili izaći na izbore demokratski i pošteno. Kao prvo, s protuustavnim namještanjem zakona u vezi s  1.500 potpisa za kandidacijske liste i 40 posto žena na izbornim listama. I jedno i drugo je protustavno što je potvrdio Ustavni sud RH, ali je takav način raspleta neposredno pred same izbore, prepolovio broj kandidata na izbornim listama, tako da je ovaj puta na listama bilo svega 2.311 kandidata, a to je  50% manje nego na izborima 2011. g. od toga 957 žena  (41,4%) i 1.354 muškarca (58,6%). Tako je protuustavni kriterij koji je ukinuo Ustavni sud od 40% žena ipak postignut.

Ukupno je na izbore prijavljeno 161  stranačka lista, 64 koalicijske, 97 samostalne i 5 nezavisnih lista.

Pokret Zajedno je godinu dana prije izbora pokušao stvoriti veliku koaliciju u koju bi ušli svi oni koji nisu sudjelovali u dosadašnjoj vlasti i doveli Hrvatsku u dužničko ropstvo. Razgovarali smo i pregovarali s preko 40 stranaka i mnogo udruga i nezavisnih lista, s ciljem udruživanja radi stvaranja alternative ili trećeg puta, a predlagali smo da svi nastupimo ZAJEDNO pod jednim imenom bez obzira kako se zvali ili kao udružena nezavisna lista. Na našu žalost, mnogi su se javno slagali sa takvom idejom, ali su igrali s velikom figom u džepu  i Pokret ZAJEDNO je zbog toga odustao od koalicije i sam izašao na izbore, te pružio podršku Pokretu otpora i Stranci nezaposlenih te nekim nezavisnim kandidatima.

Predlagali smo braniteljima i invalidima da se opredijele, ali su i ovaj puta branitelji bili izmanipulirani i na kraju, kao i obično, izigrani.

U samom izbornom procesu Pokret ZAJEDNO doživio je TOTALNU BLOKADU MEDIJA iako Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 24/11, 9/15 104/15)  IZBORNA PROMIDŽBA kaže da javna televizija HRT i Radio su dužni pratiti izbornu promidžbu te su u razdoblju izborne promidžbe svim sudionocima u izborima DUŽNI omogućiti iznošenje i obrazlaganje njihovih izbornih programa, radi ostvarenja pravične zastupljenosti sudionika u izborima koji su istaknuli liste, pravične mogućnosti predstavljanja njihovih programa i vođenja izborne promidžbe.

Zbog toga je Pokret ZAJEDNO uputio više Prigovora Državnom izbornom povjerenstvu, koje je nakon isteka roka, kada je već nastala izborna šutnja  07. studenog odgovorilo da je sve po zakonu. Više nismo imali vremena za pravni lijek.

Pokret ZAJEDNO je DIP-u uputio tri Prigovora zbog kršenja Zakona i Ustava:

1. Zbog višaka birača na biračkim spiskovima od 338.208 ne postojećih birača (bilo ih je čak milijun).
2. Ministrar Arsen Bauk je predao DIP-u popis od 3.825,242 birača u Hrvatskoj, ( naknadno dao podatak 3.755.065 ) iako je imao službeni podatak da u Hrvatskoj sa svim nacionalnim manjinama ima 3.487,034 birača. Prikazao je višak od 338.208 nepostojećih birača što se može vidjeti u ne srazmjeru između broja birača i broja stanovnika, a konkretno u 11 gradova i 49 općina!
3. Zbog procedure na biračkim mjestima. Na izbornim mjestima se svaki birač identificira te nakon identificiranja (osobna iskaznica) izborna komisija preda biraču izborni listić da zaokruže ime birača na spisku i to bez da se svaki birač potpiše na birački spisak i da je to dokaz da je dotični pristupio izborima.

Iz gore navedenih razloga izborni rezultati u RH se ne mogu kontrolirati ni za vrijeme izbora, kao niti naknadno.

Prema gore navedenom omogućuje se izborna prijevara.

Svi izbori do danas u RH su bili nelegitimni i nelegalni i protuustavni.

Tko može naknadno kontrolirati izborne rezultate u RH? Nitko! Zašto? Jer se na biračkim mjestima pismeni birači ne potpisuju, a nepismeni ne ostavljaju otisak kažiprsta. Dakle ne postoji pravi i trajni dokaz da je neki birač pristupio izborima i birao. Druga prijevara su lažni spiskovi s viškom birača  (danas 338.208  a u rezervi ih imaju do milijun).

Na tri Prigovora DIP-u dobili smo Rješenja u kojem DIP navodi da je Prigovor NEDOPUŠTEN.

Takav pravni termin ne postoji jer se po Ustavu RH žaliti i progovarati može svaka punoljetna osoba a pogotovo kandidati za izbor u sabor po Zakonu o izborima.

Zato je Pokret ZAJEDNO uputio Ustavnom sudu tri Ustavne ŽALBE.

A        Protiv: Rješenja Državnog Izbornog Povjerenstva Republike Hrvatske, Zagreb,   

           Visoka 15, Klasa: 013-03/15-05/266,  URBROJ: 507/18-15-3  od 03. studenog 2015.

Kojim osporavama navedena rješenja i to:

B         DRUGI POJEDINAČNI AKTI KOJI SE OSPORAVAJU

Službeni podnesak ministra, Ministarstva Uparve RH, g Arsena Bauka koji je predao DIP-u popis od 3.825,242 birača u Hrvatskoj, iako je imao službeni podatak da u Hrvatskoj sa svim nacionalnim manjinama ima 3.487,034 birača. Prikazao je višak od 338.208 nepostojećih birača što se može vidjeti u ne srazmjeru između broja birača i broja stanovnika, a konkretno u 11 gradova i 49 općina!

C   Od 2007. godine broj birača po izbornim jedinicama znatno prelazi zakonom dopušteno odstupanje od +/- 5 % od prosječne vrijednosti broja birača izbornih jedinica.

Ustavni sud je 8. prosinca 2010. g. upozorio Hrvatski sabor da otkloni nezakonito odstupanje broja birača koje  se pojavilo na izborima za Hrvatski sabor 2007. i koje se ponovilo na izborima 2011. godine. Prošlo je više od četiri godine od upozorenja Ustavnog suda, a stanje se nije ispravilo.

D         DIREKTIVA Europske komisije:

Zbog viška birača na biračkim spiskovima od 338.208 nepostojećih birača (bilo ih je čak milijun)!

Zbog procedure na biračkim mjestima koju je propisala EU, Mišljenje br. 190/2002“, ili kako se naziva „Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima“ (Venecijanska komisija).

Na izbornim mjestima se svaki  birač identificira te nakon identificiranja (osobna iskaznica) izborna komisija preda biraču izborni listić da zaokruži ime birača na spisku i to bez da se svaki birač potpiše na birački spisak i da je to dokaz da je dotični pristupio izborima.

Podnositelj ustavne tužbe drži kako mu  je  Rješenjem DIP-a kojim odbacuje prigovor Političke stranke Pokret ZAJEDNO, NEDOPUŠTEN. čime je povrijeđeno njegovo  ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava koje sadrži razradu načela jednakosti, kojom se  svakome jamči jednaku zaštitu prava u postupku i čl. 18. st. 1. jamči se pravo svima i pred drugim ovlaštenim tijelima kao i DIP-a, te čl. 19. st.1. koji moraju biti utemeljeni na zakonu, te kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Podnositelju ovog prigovora unatoč, zajamčenom, citiranom načelu jednakosti svih pred zakonom DIP je donio navedeno rješenje kao NEDOPUŠTENO.

DIP ne navodi da je prigovor ODBAČEN  ili nepravomoćno riješen već NEDOPUŠTEN, čime čini Ustavnu povredu na prigovor o nepravilnostima i nelegitimnosti u Izborima za Hrvatski Sabor 2015. g.

Tako se DIP ogriješio o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, i osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom čl. 20. st.1. Ustava.

Tako DIP u svojem Rješenju navodi: da se u Prigovoru de facto ne odnosi na neku konkretnu nepravilnost u postupku izbora u Hrvatski sabor za koje bi DIP bio nadležan, dok suprotno tome podnositelj postavlja konkretno pitanje da je ministar Ministarstva Uprave g. Arsen Bauk svojim podneskom predao DIP-u KONKRETAN  popis od 3.825,242 birača u Hrvatskoj, iako je imao službeni podatak da u Hrvatskoj sa svim nacionalnim manjinama ima 3.487,034 birača. i NA TAJ NAĆIN prikazao je višak od 338.208 nepostojećih birača što se može vidjeti iz podnešenih podataka koji su u ne srazmjeru između broja birača i broja stanovnika, a konkretno u 11 gradova i 49 općina!

Znači li to da je za primjenu i kontrolu te netočnost podataka odgovorna Uprava Vodovoda a ne DIP?

I nadalje ukoliko ovo nije konkretno da se radi o 338.208 viška nepostojećih birača, vjerojatno je po DIP-u kriterij trebao biti 10 puta veći to jest 3.382.080 birača. Nažalost takvo pravno mjerilo ne postoji i da je jedan birač viška onda je to nepravilnost u postupku, koje DIP negira. USTAVNI SUD je sve Žalbe odbacio i dao obrazloženje da DIP i Ustavni sud nisu nadležni za nepravilnosti koje navodimo.

Očito je da  u najvišim tijelima države nema odgovornih jer jedni prebacuju odgovrnost na neke druge institucije. Primili smo dopis ETIČKOG POVJERENSTVA RH, u kojem Pokretu ZAJEDNO na 9. sjednici od 05.11.2015. g. akademik Zvonko Kusić, dodjeljuju paušalnu kritiku , bez navođenja i citiranja dokaza, po prijavi DIP Povjerenstva u Rijeci.

Pokret ZAJEDNO je odgovrio DIP-u, Etičkom povjerenstvu da što se tiće mišljenja Etičkog povjerenstva i upozorenja na Kodeks ponašanja, u vezi promidžbe, nažalost  nismo u stanju  odgovoriti niti prihvatiti kritiku iz jednostavnog razloga jer nitko od njih ne navodi nikakve konkretne primjedbe na objavljene tekstove promidžbe naše stranke Pokret ZAJEDNO u VIII. izbornoj jedinici.

Paušalne ocjene i paušalna upozorenja ne možemo prihvatiti niti shvatiti kao vjerodostojna jer ničim nisu argumentirana i suprostavljena utemeljenoj i obrazloženoj kritici Kodeksa.

Dapače upozorili smo ih na neregularnost izbora i višestrukih Prigovora za koje oni tvrde kao najviša pravna tijela u RH  da nisu nadležni. U kampanju Pokret ZAJEDNO nije uložio nikakva financijska sredstva, već su naši aktivisti sve radili volonterski. Smatramo da smo medijski bili blokirani, pa bacanje novca u vjetar nije imalo smisla.

Što nakon izbora? Prema prvim rezultatima izbora predstoji velika trgovina između SDP, HDZ i MOSTA, pa ćemo uskoro vidjeti što znači bilježnička ovjera, i kakve su to reforme koje zastupaju ove tri stranke, a koje građani očekuju od stranaka za koje su glasali.

Odgovorno tvrdimo da osim Pokreta ZAJEDNO NITKO nema niti ekonomski program za izlazak iz krize koja će biti još teža 2016. g. nego protekle četiri godine i da će se nastaviti dužničko ropstvo i PLJAČKA NARODA kako smo najvili prije izbora.

Jedini izlaz je sveobuhvatna Strategija Razvoja Republike Hrvatske Državnim Intervencionizmom koju predlaže Pokret ZAJEDNO to je jedini izlaz za HRVATSKU iz KRIZE.

Zato smatramo da će za godinu dana doći do raspada pobjedničke koalicije što će dovesti do prijevremenskih izbora, jer narod hoće reforme, a ovima kojima su poklonili svoj glas NE ZNAJU izvući Hrvatsku iz krize jer su ju oni stvorili”, stoji u izjavi Pokreta zajedno, koju je potpisao predsjednik stranke, mr. sci. Karino Hromin Sturm.