Posljedice pandemije i potresa u RH: DJECA imaju simptome PTSP-a, mnoga razmišljaju o suicidu!
HrvatskaIzdvojeno 23. kolovoza 2021. Promise.hr
”Devet posto djece ima klinički značajnu depresivnost i anksioznost, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira PTSP-a. Pandemija je donijela porast slučajeva povrede djetetovih prava za više od 30 posto, a slučajevi seksualnog zlostavljanja porasli su za više od 60 posto! Više od 50 posto djece ima osjećaj praznine i tuge, a posebno zabrinjava činjenica da čak 75 posto djece ima brige oko neuspjeha. Upravo zato je najbolji način kako stati tome na kraj – nastava uživo i druženje s vršnjacima. Djeci je jako važna rutina”, istaknula je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece, Gordana Buljan Flander
Veliko istraživanje u Zagrebu o tome kako pandemija utječe na djecu pokazalo je zabrinjavajuće podatke: posljedice koje su na mentalno zdravlje djece ostavile pandemija i potres izrazito su ozbiljne.
Istraživanje je provela Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a provedeno je na više od 22.000 zagrebačke djece dakle gotovo četvrtina od ukupnog broja zagrebačke djece je sudjelovala u njemu. No, uz pandemiju istraživanje je obuhvatilo i koliko je potres ostavio traga na mladima, objavila je Nova TV, odnosno njihov portal Dnevnik.hr
Reporter Domagoj Mikić razgovarao je o svemu s ravnateljicom Poliklinike Gordanom Buljan Flander.
“Dobili smo da devet posto djece ima klinički značajnu depresivnost i anksioznost, a 14 posto ima klinički značajne simptome iz okvira PTSP-a”, otkrila je.
Također, čak 50 posto djece ima smetnje koncentracije, više od 50 posto djece ima osjećaj praznine i tuge. No ono što je ispitivače je posebno zabrinulo je činjenica da čak 75 posto djece ima brige oko neuspjeha.
Nepredvidivost čini i roditelje i djecu još nesigurnijima. Pandemija nam je, govori, donijela porast slučajeva povrede djetetovih prava za više od 30 posto, a slučajevi seksualnog zlostavljanja porasli su za više od 60 posto.
Djeca najčešće u Polikliniku dolaze s tjeskobom, anksioznošću, noćnim strahovima, depresivnošću. “Povećan je broj djece s autodestruktivnim ponašanjima, broj djece koja promišljaju o smislu života, o tome da bi bilo najbolje da ih nema, sa suicidalnim mislima”, otkrila je ravnateljica.
Problemu se može doskočiti razgovorom, jačati otpronost, dati im priliku da kažu kako se osjećaju, a ne ih stigmatizirati, prenosi Dnevnik.hr.