Sebi plaće digli u nebesa, narodu uvode nove poreze. Sprema se velika pobuna

”Vlada, umjesto da smanji, želi uvesti nove poreze što će mnoge prisilili na rasprodaju djedovine ili onoga u što su desetljećima ulagali kako bi teškom mukom zarađeno zaštitili od inflacije. Vladi nije palo na pamet oporezivati banke koje su ostvarivale nenormalno velike ekstraprofite. Nije im ni na kraj pameti oporezovati imovinu za koju vlasnik, gotovo u pravilu blizak ili vezan uz političke strukture, nema pokrivenost u prihodima ili ne može dokazati da je legalno stečena…”, ističu organizatori Prosvjeda protiv siromaštva, koji će se u Zagrebu održati 1. listopada, a koji će, prema svemu sudeći, biti vrlo masovan

”Plaće u državnom i javnom sektoru u Hrvatskoj su za čak 39 posto više (!!!) od plaća u privatnom sektoru!”, objavili su prije dva dana, Jutarnji list te drugi mediji, koji su tom informacijom dolili novo ulje na vatru ogorčenja u hrvatskoj javnosti, koja je ionako ‘nabrijana’ zbog najave uvođenja novih poreza, a prije svega poreza na nekretnine.

Od ožujka ove godine, nakon što je Vlada uoči izbora odlučila povećati enormno plaće za 244.000 državnih i javnih službenika i iz proračuna izdvojiti 1,6 milijardi eura više, došlo je, naime, do naglog poremećaja na tržištu rada i ono što je nekada vrijedilo (da su plaće u javnom sektoru male, ali je barem siguran posao…) sada više ne vrijedi.

Uhljebima sve bolje – na naš račun

Sada, naime, zaposleni u državnom i javnom sektoru (o političarima da i ne govorimo) imaju sigurniji posao, ali i više plaće od ljudi koji rade u često nesigurnom i zahtjevnom privatnom sektoru.

Jasno je da su prosjek državnih plaća najviše nabili vladajući političari koji su sami sebi odlučili (nakon izbora) gotovo udvostručiti primanja (plaće ministara i saborskih zastupnika te drugih državnih dužnosnika povećane su za čak 83 posto).

Mogli bi požaliti

Budući da novac za plaće hrvatskih političara i dužnosnika ne pada s neba, a da je državna blagajna ispražnjena brojnim povišicama te enormno povećanim rashodima…, vladajući su odlučili dodatno zagrabiti u džepove običnih građana novim porezima, prvenstveno porezom na nekretnine (premda zemljišne knjige i dalje nisu sređene i premda birokracija i dalje postavlja nevjerojatne, odnosno sumnjivo krute zahtjeve pred one koji žele legalizirati naslijeđenu djedovinu, zbog čega mnogi od onih koji bi i htjeli prodati nekretninu – to ne mogu učiniti). Zbog tako očite nove nepravde na račun običnih građana, otuđena vladajuća kasta mogla bi, čini se, požaliti.

Umirovljenici, podsjetimo, pripremaju veliki prosvjed protiv siromaštva 1. listopada u Zagrebu, a prema anketi portala Mirovina.hr (rađenoj prije najave novih poreza i poreza na nekretnine), odazvat će se čak 64 posto umirovljenika. Njih oko 2.000 smatra da je bilo krajnje vrijeme da izađu na ulicu. Oni kojima je metropola daleko poručuju da dolaze, jer vlak je besplatan!

Umirovljenima tek mrvice

Umirovljenici će, pazite sad ovo, u rujnu dobiti mirovine uvećane za tek 7,46 posto (za razliku od političara i njihovih 83 posto povišice), što će im donijeti rast prosječne mirovine za oko 40 eura.

Sve to dodatno je zgrozilo pripadnike ‘Bloka Umirovljenici zajedno’, koji su organizatori prosvjeda protiv siromaštva.

U Bloku Umirovljenici zajedno naveli su, naime, da je najava poreza na nekretnine samo razlog više za najavljeni prosvjed. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

‘Rasprodali tvornice, uništili tisuće radnih mjesta’

“Dok se 90-ih branila domovina uz velike žrtve i pretrpljena razaranja Vlada HDZ-a je rasprodala tvornice, ponajviše tajkunima bliskima vlasti, i tako uništila stotine tisuća radnih mjesta. No kako nekima nikada nije dosta bogatiti se na tuđoj nevolji sada nam umjesto obećanog blagostanja žele oteti i naše domove, pa tako Vlada umjesto da smanji želi uvesti nove poreze što će mnoge građane prisilili na rasprodaju djedovine ili onoga u što su desetljećima ulagali kako bi teškom mukom zarađeno i ušteđeno zaštitili od inflacije.

Zašto banke ne oporezuju?

Sve ove godine Vladi nije palo na pamet oporezivati banke koje su ostvarivale nenormalno velike ekstraprofite koje su „zaradili“ namećući našim građanima često i dvostruko veće kamate no što su bile kamate za njihove domicilne klijente. Vladi nije ni na kraj pameti oporezovati imovinu za koju vlasnik, gotovo u pravilu blizak ili vezan uz političke strukture, nema pokrivenost u prihodima ili ne može dokazati da je legalno stečena. Opravdanja koja servira Vlada kako će uvođenje poreza na nekretnine rezultirati padom cijena stambenih prostora odnosno natjerati špekulante da spuste cijene nekretnina, stanova posebno, je toliko promašeno da bi se svaki ozbiljan ekonomski analitičar posramio izjaviti tako nešto javno.

Mnogi gladuju, najgore tek slijedi

Porez na nekretnine u osnovi predstavlja dodatni financijski teret za građane, posebno za one koji su već u teškoj ekonomskoj situaciji poput umirovljenika, ali i radnika sa malim primanjima. U zemlji gdje sa mirovinama jedva preživljava više od 50% umirovljenika, a plaće zaposlenika niske, uvođenje dodatnog poreza na nekretnine koje mnogi Hrvati posjeduju, često kao imovinu u koju su cijeli život ulagali ili pak naslijedili, će samo dovesti do daljnjeg osiromašenja građana. Nekretnine su često naslijeđene od predaka i predstavljaju simbol sigurnosti i obiteljskog nasljeđa a ne bogatstva na koje bez ikakve logike Vlada želi natovariti porez. Uvođenjem poreza na nekretnine, mnogi ljudi će se naći u situaciji da moraju prodati svoju imovinu jer si neće moći priuštiti plaćanje poreza, što je nepravedno i socijalno neodgovorno.

Na kraju, potpuno se slažemo sa mnogim stručnjacima koji smatraju da bi se proračunski problemi, ako ih uistinu ima, trebali rješavati na drugi način, prvenstveno kroz smanjenje nepotrebnih državnih troškova, borbom protiv korupcije uz poboljšanje efikasnosti javne uprave. Uvođenje poreza na nekretnine za Vladu predstavlja najlakši, ali je i najnepravedniji način da se napuni državna blagajna, način koji potpuno ignorira stvarne probleme i potrebe građana. Vlast bi trebala osluškivati glasove građana i pronaći alternativne načine za postizanje fiskalne stabilnosti, umjesto da dodatno opterećuje već ionako preopterećeno stanovništvo.

Bez empatije i socijalne osjetljivosti

Vlada svojim ponašanjem, posebno od početka ovog trećeg mandata, potpuno lišena empatije i socijalne osjetljivosti kao da je odlučila sve brutalnije izrugivati se građanima, no netko je u svojoj obijesti izgleda zaboravio da svakoj sili prije ili kasnije dođe kraj pa će tako i Vladi AP-a koja svojom najavom novog poreza daje samo razlog više za najavljeni prosvjed…”, navodi se u priopćenju.

Najavom uvođenja novih poreza nezadovoljni su i predstavnici poduzetnika,

Glas poduzetnika: Dosta je pljačke!

”Smanjujte birokraciju i neefikasnu javnu upravu a nemojte uvoditi nove poreze i dodatno pljačkati porezne obveznike i poduzetnike!”, objavljeno je na Facebook stranici Udruge Glas poduzetnika, koja je zadnjih dana zatrpana ogorčenim komentarima svojih članova, od kojih se većina protivi uvođenju poreza na nekretnine – pogotovo u trenutku kada zemljišne knjige nisu sređene pa ne postoje jasni kriteriji kako će se, kome i zašto, uvoditi novi porezni nameti.

Sve to navodi na sumnju da će opet najviše stradati takozvani obični mali ljudi (oni koji su naslijedili djedovinu, odnosno manje vrijedne nekretnine izvan Zagreba i izvan gradova na obali) , dok će se bogati i povlašteni snaći, kao i do sada, te će raznim malverzacijama izbjeći plaćanje poreza na brojne vlastite nekretnine – koje su stekli na nerijetko nepošten način (vladajuća kasta još je 1990. godine ukinula Zakon o ispitivanju porijekla imovina i oduzimanju nezakonito stečene imovine – kako bi pljačka društvene i državne imovine, prema svemu sudeći, mogla krenuti, te kako nitko za tu pljačku ne bi morao odgovarati…, što je na koncu i dovelo do brojnih otpuštanja te masovnog iseljavanja hrvatskih građana (većina mlađih ljudi koji su iselili  u provedenim su znanstvenim istraživanjima kao glavni razlog naveli nepravdu te činjenicu da se u Hrvatskoj ne cijeni znanje i kompetencije, već je glavni preduvjet napredovanja politička podobnost).

FOTO: Screenshot videosnimki