Službeno potvrđeno: Nakon najboljeg Adventa, ZAGREB IMA I NAJBOLJE KINO U EUROPI
Nagrada koju dodjeljuje mreža Europa Cinemas, najviše je priznanje koje jedno kino može dobiti na europskoj razini te jedno od dosad najvećih priznanja nekoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi!
”Službeno je – Kino EUROPA najbolje je europsko kino u 2016! Prestižnu titulu europskog kina s najboljim filmskim programom odnijeli smo u utrci između čak 1078 kina u 644 grada iz 41 europske zemlje.
Nagrada koju dodjeljuje mreža Europa Cinemas, najviše je priznanje koje jedno kino može dobiti na europskoj razini te jedno od dosad najvećih priznanja nekoj hrvatskoj kulturnoj ustanovi”, objavljeno je u ponedjeljak 7. studenoga na Facebook stranici zagrebačkog Kina Europe.
Kino Europa kultno je zagrebačko kino. Sagradila ga je 1924./25. godine bogata zagrebačka obitelj Müller prema nacrtu arhitekta Srećka Florshütza sa željom da se napravi najljepše, najvažnije i najmodernije kino na ovim prostorima. Kino Europa svečano je otvoreno 8. travnja 1925. projekcijom filma ‘Nibelunzi‘ Fritza Langa te domaćeg filma ‘Dalmacija, zemlja sunca‘.
Grad Zagreb otkupio ga je u listopadu 2007. nakon uspješne akcije Zagreb Film Festivala i Hrvatskog Filmskog Saveza “Daj mi kino“. Hrvatska filmska i kulturna javnost te svi zaljubljenici u film apelirali su na gradske vlasti da otkupe ovu dvoranu i ostave je korištenju u filmske svrhe.
Početkom 2008. upravljanje kinom Europa povjereno je Zagreb Film Festivalu s namjerom da kino postane regionalni centar filma i filmske umjetnosti. Godine 2013. Ministarstvo kulture donijelo je Rješenje prema kojem je kino Europa zaštićeno kulturno dobro te nacionalno blago Republike Hrvatske. Interijer kina se sa svojim bogatim štukaturskim dekoracijama i postsecesijskim klasicističkim detaljima smatra jednim od naljepših gradskih prostora.
U prostorima kina nalaze se:
- Velika dvorana s 500 sjedećih mjesta
- Dvorana Müller s 41 sjedećim mjestom
- Kino Shop – filmska suvenirnica i knjižara
- Kino bar – mjesto druženja publike prije i poslije programa
- Uredski prostori Zagreb Film Festivala.
Programi kina Europa sufinancirani su sredstvima Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, HAVC-a te mreže Europa cinemas.
Program
Otkako je upravljanje kinom Europa u siječnju 2008. preuzela Umjetnička organizacija Zagreb Film Festival, programski je ovo kino postalo vodeća regionalna prikazivačka institucija nezavisnog suvremenog filma i dom gotovo svih zagrebačkih festivala i manifestacija.
U redovnom programu tijekom godine prikaže se šezdesetak nezavisnih suvremenih filmova iz svih krajeva svijeta te svih kategorija – cjelovečernjih, kratkih igranih, animiranih, dokumentarnih, eksperimentalnih, filmova namijenjenih dječjem uzrastu i ostalih. Svoj dom je u Varšavskoj 3 našlo gotovo 20 hrvatskih filmskih festivala i manifestacija, godišnje se održi i tridesetak filmskih premijera svih žanrova, a posebnu pažnju posvećujemo djeci i kvalitetnim filmovima namjenjenim predškolskom i osnovnoškolskom uzrastu.
Uz filmske programe, u dvoranama i predvorjima kina održavaju se i brojna predavanja, okrugli stolovi, diskusije, promocije knjiga i filmskih projekata, performanse, izložbe, glazbena i slična događanja.
Ponosni smo što je kino Europa pod našim upravljanjem postalo središte suvremene nezavisne svjetske kinematografije u Zagrebu i Hrvatskoj koja publiku educira i upoznaje s recentnim filmskim ostvarenjima i kulturama cijelog svijeta. Samim time svojevrstan smo uzor, ali prije svega važan partner hrvatskim kinima širom Hrvatske, te kinima iz regije s istim programskim ciljevima.
U sklopu sveukupnih filmskih programa, posebnu pažnju posvećujemo osmišljavanju i produkciji programa za djecu. Ove su aktivnosti 2014. godine objedinjene u program Kino Bibijada, kojim nastojimo ponuditi novi interaktivni filmski sadržaj u Zagrebu za najmlađu publiku.
Distribucija kvalitetnih nezavisnih filmova
Vodeći se željom za predstavljanjem što većeg izbora filmova iz svih krajeva svijeta, pokrenuli smo vlastitu filmsku distribuciju kojom smo dosad našim gledateljima predstavili gotovo pedeset vrijednih filmskih ostvarenja. Iste filmove putem naših partnerskih kina donosimo i publici u ostalim gradovima Hrvatske.
U suradnji s različitim kulturnim institucijama održavamo postojeća i stvaramo nova partnerstva sa zajedničkim ciljem stvaranja jedinstvenih programa i bogatije kulturne ponude za što raznolikiju publiku (Zagrebačka filharmonija, Subversive Festival, Sveučilište za treću životnu dob, Muzej suvremene umjetnosti, izdavačke kuće i dr.). Zahvaljujući partnerstvima u kinu Europa su gostovali i predavali brojni vodeći umjetnici i mislioci današnjeg doba među kojima su Gilbert&George, Amos Oz, Erwan Bouroullec, Oliver Stone, Jorge Bucay, Slavoj Žižek, Tariq Ali, maestro Ivo Lipanović, David Lynch (video veza), Samir Amin, Terry Eagelton, David Harvey, Fred Furedi, Boris Buden, Rastko Močnik, Dušan Makavejev, Antonio Negri, Zygmunt Bauman, Michael Hardt i drugi.
Programe kina Europa podržavaju Grad Zagreb, Hrvatski audiovizualni centar i Europa cinemas. Digitalizaciju i nabavu osuvremenjene tehničke opreme sufinanciralo je Ministarstvo kulture, Potprogram MEDIA Europske unije i Grad Zagreb.
Naš trud prepoznale su europske institucije, pa je tako kino Europa punopravani član mreže europskih kina Europa cinemas te mreže svjetskih nezavisnih kina CICAE. Od 2014. godine članovi smo novoosnovane Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača u čijem radu aktivno sudjelujemo.
Zaštićeno kulturno dobro
U ožujku 2013. Ministarstvo kulture donijelo je Rješenje prema kojem je kino Europa zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Iz Rješenja izdvajamo:
“Zbog naglašenih kulturno-povijesnih i graditeljskih obilježja, kao jedno od najstarijih gradskih kino-kazališta s neprekinutim kontinuitetom izvorne kinematografske i scensko-izvedbene namjene, predmetna je zgrada jedinstveni i bitan tvorbeni čimbenik kulturno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjega gradskog prostora te ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti.S obzirom na kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku kvalitetu te visok stupanj očuvanosti istaknutih i vrijednih graditeljskih i oblikovnih obilježja unutarnjeg uređenja s bogatim štukaturama i kiparskim radovima, napose u održanoj namjeni, zgrada kina „Europa“ u Zagrebu ima svojstva kulturnoga dobra.”
Povijest zgrade kina
Zgrada kina „Europa“ sagrađena je 1924./’25. g. prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza, atelijer S. Florshutz i braća Hintermeier, kao integralni dio većeg urbanog ansambla – ulične trgovačko-stambene četverokatnice u Masarykovoj 10, gradskog pasaža s trgovačko-stambenom galerijskom četverokatnicom u Miškecovom prolazu 1-3 i nasuprot njoj postiranom zgradom kino-kazališta te trgovačko-stambene četverokatnice u Varšavskoj 3-5. Zgradu kino-kazališta podigli su kao reprezentativno „Kino Balkan-Palace“ braća Alfred i Leo Müller, nasljednici najveće gradske ciglane „Müller“ u Kustošiji i utemeljitelji uglednog „Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg“. Filmofil Leo Müller (Zagreb, 1894. – Jasenovac 1941.), okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, nakon gradnje kina „Helios“ 1916./’17. g. u Frankopanskoj 10/1 (danas Dramsko kazalište Gavella), 1924./’25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj, na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi (ledvenica – rashladne komore) očuvani u podrumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta, a koja je bila adaptirana 1919. godine za prvu zgradu kina „Balkan“ braće Müller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege.
Prva hrvatska namjenska kinodvorana izgrađena na željeznoj konstrukciji dugačka je 56 m, široka 15 i pol metara. Pročelja građevine su jednostavna i bez ukrasa, na bočnim stranama s istaknutim potpornjima nosive konstrukcije. Podijeljena je na dva dijela; u prvome, sjevernom, ulaznom dijelu nalaze se blagajne i dvije čekaonice, jedna u prizemlju, druga na katu te podrum, a u drugome, južnom dijelu, nalazi se gledalište s pozornicom. U luksuznoj čekaonici u prizemlju „za prva i ostala mjesta“ bio je smješten buffet i pletene stolice, a nasred čekaonice nalazio se vodoskok kipara Sunka, izrađen od umjetnog kamena. Kiparski ukrasi djelo su kipara Sunka i Pitzgera. Iz ove čekaonice vode dvostruke stube, koje su ukrašene skulpturama kipara Vihre, đaka praške akademije, u čekaonicu za lože i balkon. Gledalište je dugačko 40 m, široko 14 m i visoko 11 i pol m. Projekcijska ploča na pozornici uokvirena je širokim zlatnim okvirom urešenim akantovim lišćem kipara Pitzgera, a s lijeve i desne strane nalaze se stupovi od crvenog mramora s bogato urešenim kompozitnim glavicama na kojima stoje po dva Vihrina fauna koji drže teret ostale konstrukcije nad pozornicom. U podnožju pozornice bio je namješten orkestar od 16 ljudi. Zidovi su ukrašeni bogatim štukaturama. Iza reprezentativnih zidnih svijećnjaka nalaze se rešetke ventilacije, kao i na stropu ukrašenom trima vijencima. Zgrada ima centralno grijanje i klimatizaciju putem mreže kanala u zidovima i stropu koje vode iz strojarnice u podrumu te zasebnu regulaciju temperature za svaku prostoriju. U dvorani je bilo 1100 sjedalica (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana. Prema navodima u dnevnim novinama bila je to sala, jedina takve vrste „na Balkanu“, s dvoranom koja je svojom akustikom bila pogodna i za filharmonijske i ine koncerte te ostala kulturna predavanja. Interijer dvorane izvorno je očuvan, osim što su postojeće sjedalice zamijenjene novima te se danas u kinodvorani nalazi 500 sjedala i pozornica veličine 15 x 2 metra s kinoplatnom.
Ranih 50-ih godina prošlog stoljeća, gradnjom poslovne zgrade „Poljoopskrba-Astra“ prema projektu arhitekta Božidara Tušeka u Varšavskoj 3-5, izvedena je djelomična rekonstrukcija i dogradnja ulaznog prostora zgrade kina, čime je definiran današnji ulazni vestibul zgrade.
Kino je nosilo imena “Balkan-Palace” i “Balkan“, a od početka devedesetih godina prošloga stoljeća zove se “Europa”, ističu u Kinu Europa
