STROGI NA SIROTINJI: Minimalna naknada ostaje 800 kuna sve dok ne prekontroliraju sve potrebite!

”Prvo rade reviziju svih korisnika, a tek će kasnije povisiti iznos naknade. Mislim da to nije u redu. Ako su prioritet korisnici koji dobivaju bijedan iznos, trebali su odmah podići naknadu, a reviziju raditi paralalno. Iznos minimalne zajamčene naknade ne iznosi više ni 800 kuna, već je 20-tak posto niži. Sve je poskupjelo za barem dvadeset posto pa je za bar toliko obezvrijeđen iznos zajamčene naknade”, ističe Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike. NI Mile Mrvalj, voditelj Humanitarne udruge Fajter, nije krio ogorčenje zbog činjenica da su odgovorni u Vladi, ali i u centrima za socijalnu skrb, sve dosad tajili informaciju da provode reviziju korisnika socijalne skrbi te da minimalna naknada ostaje 800 kuna do daljnjega

Tek nakon objave teksta ‘Kod kamatara se zadužili da plate pregled kojeg u sustavu ne bi dočekali; sada im prijeti beskućništvo’, stigli su nam odgovori iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na pitanja koja smo im poslali u četvrtak 23. lipnja.

U svojim dosta nejasnim, birokratski napisanim odgovorima, ipak su potvrdili, čini se, sve ono na što su se brojni potrebiti građani žalili predsjedniku Humanitarne udruge Fajter: da minimalne zajamčene naknade iznose i dalje samo 800 kuna(!!!), a ne 1000 – kako su u Vladi najavili te da su socijalni radnici doista krenuli u pojačane kontrole korisnika socijalne skrbi, zbog čega se mnogi sada žale da ih stanodavci, pod pritiskom da ih moraju prijaviti – izacuju iz stana.

Upit Ministarstvu: Je li naknada 800 ili 1000 kuna?

Ovdje prenosimo pitanja koja smo prije desetak dana poslali resornom Ministarstvu, a potom i njihove odgovore:

”Zbog čega se u vrijeme velikih poskupljenja i sve raširenijeg siromaštva potrebitim građanima i dalje isplaćuje svega 800 kuna zajamčene minimalne naknade, kada je još početkom godine objavljeno da je taj iznos povećan na 1000 kuna?

Zašto i po čijem nalogu socijalni radnici na području Zagreba i okolice traže u zadnje vrijeme od stanodavaca – koji su za male iznose na stan primili dojučerašnje beskućnike – da ih prijave te da uplaćuju porez (prijeteći im prijavom policiji ako ih ne prijave)?

Zar je cilj centara za socijalnu skrb da, u vrijeme velikih poskupljenja i sve dužih redova ispred pučkih kuhinja, dodatno pogoršaju situaciju najpotrebitijih građana?

Zar odgovorni ne znaju da stanodavci koji su za male iznose primili bivše beskućnike, njih sada tjeraju van, jer im se ne isplati prijavljivati osobe koje mogu platiti tek nisku stanarinu (kada bi te ljude prijavili te platili porez, morali bi povisiti stanarinu na iznos kojega bivši beskućnici ne mogu platiti)?

Zašto socijalni radnici obilaze stanodavce?

Zbog čega socijalni radnici pojačano obilaze stanodavce kod kojih su fiktivno prijavljeni beskućnici (kako bi mogli dobiti osobnu iskaznicu te pravo na socijalnu pomoć i pravo na zdravstvenu zaštitu – što su osnovna ljudska prava i što ne bi trebalo uvjetovati prijavljenim prebivalištem) te im prijete prijavom policiji (što dovodi do odjavljivanja prebivališta i gubitka svih prava tih nesretnika)?

Zar odgovorni u resornom ministarstvu, kao i djelatnici centara za socijalnu skrb, ne znaju da na taj način dodatno otežavaju ljudima koji su ionako u teškoj situaciji, jer ih ‘stanodavci’ sada odjavljuju, pa oni gube sva prava – kao da i ne postoje, odnosno kao da nije riječ o živim ljudima?

Zar nadležno ministarstvo, odnosno centri za socijalnu skrb te socijalni radnici ne bi trebali, prije svega, pomoći siromašnima i potrebitima, a ne nastojati rasteretiti državni proračun pa i na uštrb najpotrebitijih – pogotovo u doba kada zbog poskupljenja raste broj beskućnika i krajnje siromašnih građana?

Zboč čega se ne omogući cjelogodišnji neprekidni rad pučkih kuhinja u gradu Zagrebu, jer zatvaranje pojedinih vrlo posjećenih pučkih kuhinja zbog godišnjih odmora će tijekom ovog ljeta dovesti do još većih redova i još dužih čekanja ispred preostalih pučkih kuhinja, što dodatno ugrožava najpotrebitije – posebice starije, bolesne i osobe s invaliditetom, kojima je teško satima čekati na obrok na  nesnosnim vrućinama?”, stoji u novinarskom upitu kojega smo prije osam dana poslali resornom ministarstvu.

”Osnovica je povećana, ali ipak još nije povećana”

Prenosimo odgovore koje smo dobili iz Ministarstva, a koje, moramo to priznati, nismo u potpunosti razumjeli (pogotovo prvi dio koji se odnosi na iznos zajamčene minimalne naknade):

”Na temelju novoga Zakona o socijalnoj skrbi koji je stupio na snagu dana, 17. veljače 2022. donesena je Odluka o osnovici za izračun zajamčene minimalne naknade (stupila na snagu 26. veljače 2022.) i osnovica je s dosadašnjih 800,00 kuna povećana na 1.000,00 kuna. Također, prijelaznim odredbama Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da korisnik prava na novčanu naknadu ili uslugu socijalne skrbi priznatu na temelju ranijega Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17., 130/17., 98/19., 64/20. i 138/20.) ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu Zakona, dok nadležno tijelo rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na novčanu naknadu ili uslugu socijalne skrbi po Zakonu (članak 311.). Nadalje, člankom 312. Zakona je propisano da je nadležno tijelo dužno provesti postupak radi utvrđivanja ispunjava li korisnik uvjete za priznavanje prava na temelju Zakona, i to za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona.

Područje stanovanja kao i obaveza plaćanja poreza za iznajmljene stanove nije u nadležnosti sustava socijalne skrbi, ali je obaveza svakoga ukazati na protuzakonito postupanje. Porezni obveznik je obavezan prijaviti dohodak od imovine – iznajmljivanja stana (Zakon o porezu na dohodak).

Centri za socijalnu skrb u svom postupanju ni na koji način ne pridonose pogoršavanju situacije najpotrebitijih građana već naprotiv u svom neposrednom radu s korisnicima pomažu da se lakše nose s problemima s kojima su suočeni.

Osobe koje imaju nedostatna sredstva za najam skupljih stambenih jedinica nikada ne smiju služiti kao izlika za neplaćanje obaveza koje su propisane onima koji ostvaruju dohodak od najma.

Ističemo kako Zakon o prebivalištu nigdje ne propisuje fiktivno prijavljivanje prebivališta već propisuje da su tijela javne vlasti, koja u provođenju postupaka iz svoje nadležnosti dođu do saznanja da osoba ne živi na adresi prijavljenog prebivališta, dužna o tome izvijestiti nadležnu policijsku upravu.

Odredbom članka 6. Zakona o prebivalištu („Narodne novine“ br. 114/12 i 158/13) je propisano da će osobi koja nema mjesto i adresu stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja nadležno tijelo iznimno rješenjem utvrditi prebivalište na adresi ustanove socijalne skrbi ili kod drugih pružatelja usluge smještaja.

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, ali u obavljanju ovog plemenitog rada nije dopušteno postupati suprotno važećim propisima.

Organizacija rada pučkih kuhinja kao i njihovo financiranje u nadležnosti je velikih gradova i gradova sjedišta županija koji su dužni u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike na način propisan Zakonom”, stoji u odgovorima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Naknadno smo zamolili dvojicu zagrebačkih aktivista i boraca za prava beskućnika: Zvonka Mlinara, izvršnog predsjednika Hrvatske mreže za beskućnike i Milu Mrvalja, predsjednika Humanitarne udruge Fajter, da nam protumače, odnosno prokomentiraju odgovore resornog ministarstva.

Većina potrebitih će biti kažnjena

”Točno je, prvo rade reviziju svih korisnika socijalne skrbi, a tek će kasnije, kada revizija završi, povisiti iznos naknade. Mislim da to nije u redu. Ako su prioritet korisnici koji dobivaju doista bijedan iznos, trebali su odmah podići naknadu, a reviziju raditi paralalno. Iznos minimalne zajamčene naknade ne iznosi više ni 800 kuna, već je 20-tak posto manji. Sve je, naime, poskupjelo za barem dvadeset posto, pa je za bar toliko obezvrijeđen iznos zajamčene naknade. Vidimo mi to i po troškovima za hranu Stambene zajednice za beskućnike. Iznos koji dobivamo više nam nije ni približno dovoljan za hranu. Već lani nam je nedostajalo od 7000 do 8000 tisuća kuna jer su i režije išle gore”, ističe Zvonko Mlinar, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

Naglašava da će sada velika većina potrebitih korisnika biti kažnjena zbog nekolicine koji eventualno ne zaslužuju pomoć koju dobivaju.

”Važno je kasnije vidjeti koliko je bilo onih koji nemaju pravo na naknadu, da znamo zbog koliko je ljudi rađena cijela ova velika, teška i komplicirana akcija. Slično je bilo i za mandata Milanke Opačić. Ona je stalno tvrdila da jako puno osoba dobiva pomoć koju ne zaslužuje, a na koncu se ispostavilo da je bilo riječ tek o nekolicini. Ovim su samo stvorili još veću birokraciju. A možete si misliti kako za to vrijeme žive ljudi sa svega 1000 kuna mjesečnih primanja”, zaključuje izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike.

Mrvalj: Zašto nitko nije obavijestio ljude?

Mile Mrvalj, voditelj Humanitarne udruge Fajter, nije krio ogorčenje zbog činjenica da su odgovorni u Vladi RH, ali i u centrima za socijalnu skrb sve dosad tajili informaciju da provode reviziju korisnika socijalne skrbi te da zajamčena minimalna naknada ostaje 800 kuna do daljnjega.

”Ovo nam je prvi glas. Sramotno je da nitko od korisnika socijalne skrbi nema pojma o činjenici da je u tijeku kontrola, odnosno revizija svih korisnika i da zato i dalje svi dobivaju tek bijednih 800, a ne 1000 kuna socijalne pomoći kako je bilo najavljeno. Prije više mjeseci u Vladi su se hvalili kako su povećali iznos minimalne zajamčene naknade, ali su prešutjeli najbitnije: da se povećanje odgađa tko zna do kada. I to u vrijeme velikih poskupljenja, kada se i sa 1000 kuna malo što može kupiti. S ovim su stvorili još veći kaos i još jednom potvrdili da je Hrvatska država kaosa. Socijalni radnici su i ovako preopterećeni, a sada moraju, u vrijeme godišnjih odmora, obilazaiti čak oko 200.000 korisnika socijalne skrbi, kako bi provjerili imaju li svi oni pravo na pomoć. Dok tu reviziju ne završe proći će bar još nekoliko mjeseci, a nakon toga ćemo morati čekati još barem mjesec i pol na novo rješenje te na povećanje bijednog iznosa od 800 na 1000 kuna…”, istaknuo je Mile Mrvalj, i sam neugodno iznenađen informacijom koju smo mu prenijeli, a koju smo dobili od Ministarstva socijale.

Kontroliraju svaku lipu – kada je sirotinja u pitanju

”Dobro je da ste mi to javili. Sada mogu obavijestiti ljude da je u tijeku revizija i da zato ne dobivaju 1000, već i dalje 800 kuna mjesečno. Sada znamo zašto su pojačali kontrolu korisnika socijalne pomoći. Ovo dovodi u tešku situaciju i preopterećene socijalne radnike i brojne korisnike. Prije deset godina povećana je socijalna pomoć sa 600 na 800 kuna mjesečno, no tada su svi automatski dobili veći iznos. Trebali su tako i sada učiniti, jer je situacija, zbog krize i velike inflacije, doista dramatična. No, koga je od vladajućih za to briga?”, ogorčen je istaknuti aktivist koji se već godinama bori za prava beskućnike i drugih socijalno ugroženih osoba.

Valja na kraju primijetiti da su se inače vrlo rastrošni pripadnici vladajuće kaste ovaj puta svojski potrudili prekontrolirati svaku lipu koja se isplaćuje iz državnog proračuna.

Jasno je i zašto: riječ je ipak o davanjima sirotinji.

Tekst je dio projekta ‘Upozoravamo na probleme potrebitih i konkretno im pomažemo‘, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije

Velikim dužnicima OTPISUJU milijarde, IMENA IM KRIJU! Sirotinju OVRŠUJU i deložiraju zbog SIĆE!