Svađa u Nadzornom odboru HRT-a, predsjednik Šenol Selimović PODNOSI OSTAVKU
Hrvatska 6. listopada 2016. Fran Podoreški
Tijelo koje čine glumica Anja Šovagović Despot, novinar Mario Raguž i pravnik iz Ministarstva pomorstva prometa i veza Miroslav Grgić gurnulo je javni servis u krizu upravljanja kakva nije zabilježena u 90-godišnjoj povijesti. Moguć je i prekid programa, a 2.800 zaposlenika u neizvjesnosti je: hoće li uopće dobiti plaće
Troje od pet članova, koliko ih ukupno ima Nadzorni odbor HRT-a, izglasao je u srijedu 5. listopada da javni servis više nema zakonskog zastupnika ni odgovornu osobu zbog isteka mandata v. d. glavnog ravnatelja HRT-a Siniše Kovačića, unatoč tome što u registru Trgovačkog suda u Zagrebu i dalje stoji da je to još uvijek Kovačić.
Tako je tijelo koje čine glumica Anja Šovagović Despot, novinar Mario Raguž i pravnik iz Ministarstva pomorstva prometa i veza Miroslav Grgić gurnulo javni servis u krizu upravljanja kakva nije zabilježena u njegovoj 90-godišnjoj povijesti, gledatelje u mogućnost prekida programa, a njegovih 2.800 zaposlenika koji taj program stvaraju u neizvjesnost hoće li uopće za svoj rad dobiti plaće.
Pritom je bila znakovita odsutnost predsjednika Nadzornog odbora HNS-ovca Šenola Selimovića, koji se na sjednici uopće nije pojavio, a koji se inače danima ne javlja novinarima na mobitel. Osim njega, na sjednici nije bila nazočna ni SDP-ova članica Nadzornog odbora Katarina Bakija, što je znak kako je sam Nadzorni odbor, čija je uloga nadzor nad poslovanjem, duboko podijeljen i kako se dio njegovih članova, uključujući i samog predsjednika, posredno ograđuje od postupaka i odluka troje svojih kolega.
Svjesni mogućih dalekosežnih postupaka, radije su odlučili bojkotirati sjednicu nadajući se kako će time izbjeći odgovornost za kaos koji bi uskoro mogao uslijediti, a Šenol Selimović sazvao je za 21. listopada novu sjednicu Nadzornog odbora na kojoj će podnijeti ostavku. Selimović je svoju ostavku stavio kao prvu točku dnevnog reda jasno dajući do znanja da s kriminalnim urušavanjem HRT-a ne želi imati nikakve veze. Od svega se pismeno ograđuje i Katarina Bakija jer je u naletu trojca Grgić- Raguž – Šovagović Despot iščitala prekoračenje ovlasti članova Nadzornog odbora koji iz sjene pokušava preuzeti upravljanje HRT-om. Da situacija bude gora, sve to događa se u trenutku kada nema Hrvatskog sabora koji jedini ima mogućnost imenovanja glavnog ravnatelja jer on još nije konstituiran. Kako će javna televizija pokrivati predstojeće iznimno važne društvene događaje poput konstituiranja Hrvatskog sabora, glasanja o povjerenju novoj Vladi, primopredaji dužnosti premijera, troje članova Nadzornog odbora očito i nije briga.
Umjesto toga, odlučili su kako će o situaciji koju su izazvali „obavijestiti Trgovački sud u Zagrebu“, isti onaj koji je čak dvaput ove godine odbio njihov zahtjev da imenuje privremenog upravitelja kuće nakon isteka mandata Siniši Kovačiću.
U nepravomoćnom rješenju suda koje je izdano 27. srpnja ove godine navodilo se da je zahtjev Nadzornog odbora HRT-a koji zastupa član tog tijela Miroslav Grgić – neosnovan. Pritom je njihov prijedlog bio da upravljanje HRT-om preuzme njihov član Mario Raguž.
Trgovački sud u Zagrebu bio je stava kako Vlada Republike Hrvatske, koja ostvaruje osnivačka prava, ima ovlasti postaviti glavnog ravnatelja HRT-a.
Miroslav Grgić žalio se na odluku Trgovačkog suda, no ponovno nije imao sreće jer je Visoki trgovački sud početkom rujna odbio njegovu žalbu uz obrazloženje kako sud nije ovlašten postavljati privremenog ravnatelja.
Sud je naime objasnio kako da je Hrvatski sabor, prema Zakonu o HRT-u, jedino tijelo koje je ovlašteno imenovati glavnog ravnatelja i vršitelja dužnosti, njegova je dužnost da postupi na zakonom propisani način i imenuje glavnog ravnatelja kada mu istekne mandat ili kada bude razriješen dužnosti, odnosno da imenuje vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja. Kako se radi o prisilnom propisu, predlagateljev zahtjev nije osnovan, pa je prvostupanjski sud pravilno postupio kad je prijedlog odbio, obrazloženo je u odbijenici žalbe početkom rujna.
Unatoč svemu, Miroslav Grgić držao se očito one „treća sreća“. No, u njegovu se slučaju postavlja i pitanje potencijalnog sukoba interesa jer je Miroslav Grgić zaposlenik ministarstva koji je više zainteresiran za pokušaje upravljanja javnom televizijom nego li svoj redovan posao.
Nedvojbeno je da puč koji je izveo Nadzorni odbor HRT-a 5. listopada u krnjem sastavu, kao i činjenica da je davanjem uputa za premještaj glavnog ravnatelja HRT-a, kao i ranijim poništenjem natječaja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a, što je jedino u ingerenciji Hrvatskog sabora, znatno prekoračio ovlasti.
Dodatno, prerastanje Nadzornog odbora HRT-a u upravljačko tijelo javnog servisa dovodi u pitanje njegovo cjelokupno fukncioniranje uoči ključnih političkih događaja te mogućnost kaosa kojeg još više potencira najava Mosta o 20-postotnom smanjenju pristojbe bez ikakvih analiza, isključivo temeljem političkog interesa i pokušaja da se jeftinim populizmom u javnosti prikaže dobročiniteljem.
A percepcija obezglavljenosti HRT-a, stvorena u srijedu od strane Nadzornog odbora HRT-a, dat će samo dodatan vjetar u leđa zagovarateljima smanjenja pretplate.
Što javna televizija uopće znači za gledatelja? Prije svega, mogućnost da vidi ono što ne može vidjeti na komercijalnim televizijama jer im se to u poslovnom smislu ne isplati emitirati. Dođe li do ozbiljnijeg razmatranja Mostovih zahtjeva, izbor baš i neće više biti tako bogat.
