UHIĆENJA TEK SLIJEDE?! ”Zbog muljanja s EU novcem Hrvatska uskoro na udaru OLAF-a i europske tužiteljice”

”Iz Europske komisije dobili smo službeni odgovor da će od jeseni krenuti akcija raščišćavanja kriminala u Hrvatskoj – vezanog uz pljačku i devastaciju hrvatskih šuma… RH će se naći na udaru  zato što naše institucije ne rade svoj posao, ali i zato jer lažiraju papire ne bi li ostvarili pomoć Europske unije. Na to je Europska komisija vrlo osjetljiva!”, istaknula je nedavno Vesna Grgić predsjednica braniteljske udruge Vidra, koja već mjesecima intenzivno surađuje s nadležnim djelatnicima Europske komisije. ‘O dodjeli novca iz EU fondova odlučuje se s političke razine pa se nerijetko sredstva netransparentno dodjeljuju podobnima. Zato je i moguće da se događaju razne ‘Josipe Rimac i Ane Mandac’. Ministar Marić za rješavanje tog pitanja nije zainteresiran pa bi Hrvatska mogla doći na udar OLAF-a, ali i novog europskog javnog tužitelja”, to je dramatično upozorenje proslijedio visoki izvor blizak Vladi i pravosudnim institucijama”, piše Nacional. ”Hrvatski birokrati i neki dužnosnici su se udružili s nekim prijaviteljima (profesionalni dobitnici), konzultantima te ocjenjivačima (od kojih su neki istovremeno i konzultanti i prijavitelji), s ciljem nezakonitog i nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava”, napisala je, pak, u prijavi farmaceutkinja Ljiljana Sović Brkičić…

Što se to zbilo da, nakon toliko godina nečinjenja, odnosno ignoriranja bujice kriminala i korupcije, DORH i USKOK odjednom uhićuju te u zatvor trpaju i ‘krupne ribe’?

Otkud, najednom, tolika revnost do jučer bojažljivih i dozlaboga neučinkovitih državnih ‘tužitelja’, pitaju se mnogi, nakon nedavna dva vala uhićenja (Josipa Rimac i drugi, te Dragan Kovačević i ostali), kakvima nismo svjedočili još od progona Damira Polančeca te Ive Sanadera.

Odgovor, prema svemu sudeći, leži u činjenici da se nadležni unutar Europske komisije počinju baviti do srži korumpiranom Hrvatskom (sve je više prijava protiv Hrvatske upućeno Europskoj komisiji), što se moglo i očekivati nakon što je Laura Kövesi, glavna tužiteljica Europske unije početkom veljače u Europskom parlamentu predstavila ustroj novog Ureda europskog javnog tužitelja i nakon što je u javnosti istaknuto da će Europsko javno tužiteljstvo imati zadatak pronaći, procesuirati i privesti pravdi počinitelje kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije.

‘Uskoro na razini EU kreće rasčišćavanje pljačke hrvatskih šuma’

”Iz Europske komisije dobili smo službeni odgovor da će od jeseni krenuti akcija raščišćavanju kriminala u Hrvatskoj, vezanog uz pljačku i devastaciju hrvatskih šuma, potom uz kršenje europskih direktiva oko zaštite prirode te posebno oko malverzacija s novcem iz EU fondova. Republika Hrvatska će se naći na udaru ponajprije zato što naše institucije ne rade svoj posao, ali i zato jer lažiraju dokumente i papire ne bi li ostvarili pomoć Europske unije. Na to je Europska komisija vrlo osjetljiva!”, istaknula je Vesna Grgić predsjednica braniteljske udruge Vidra te voditeljica Zelenog odreda – foruma, koja već mjesecima intenzivno surađuje s visoko pozicioniranim djelatnicima Europske komisije na razotkrivanju i procesuiranju velike pljačke hrvatskih šuma te razobličavanju cijelog sustava korupcije u RH (nakon što DORH i USKOK dvije godine ništa nisu učinili po brojnim kaznenim prijavama koje su im aktivisti Zelenog odreda i Vidre predali).

Sve to Vesna Grgić istaknula je na konferenciji za medije održanoj 28. kolovoza ove godine ispred Ministarstva poljoprivrede u Zagrebu, no budući da se tada nije pojavio nitko od novinara glavnih hrvatskih medija(!), za te važne informacije hrvatska šira javnost ostala je uglavnom uskraćena.

”Sankcioniranje odgovornih će biti odrađeno u okviru Europske komisije, odnosno to će uraditi Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), odnosno ured Laure Kövesi, prve glavne europske tužiteljice”, najavila je tada, prema svemu sudeći – dobro upućena voditeljica Zelenog odreda, a što smo i zabilježili u tekstu Promise.hr-a:  ”Iz EU potvrdili: Kreću rasčišćavati PLJAČKU HRVATSKIH ŠUMA, ZABRANIT ĆE SJEČU, kazniti krivce!”

I nedavna uhićenja saborskih zastupnika HDZ-a i SDP-a, potom direktora Janaf-a te poznatog poduzetnika, baš kao i prethodna uhićenja Josipe Rimac i drugih dužnosnika, povezana su, prema svemu sudeći, sa sve snažnijim pritiskom, odnosno očekivanim još jačim pritiskom, na hrvatska pravosudna tijela od strane institucije EU.

Potvrđuje to, čini se, i tekst Nacional.hr-a: ”Ministar Marić nije uspostavio kontrolu trošenja EU novca”, koji opisuje što je sporno u sustavu kontrole trošenja sredstava iz EU fondova i zašto bi se Vlada RH mogla naći na udaru OLAF-a, i novog europskog javnog tužitelja.

Tekst Nacionala, kojega potpisuje Orhidea Gaura Hodak (objavljen 17. rujna) ovdje prenosimo u neznatno skraćenom obliku.

Bez sustava kontrole, normalno da se događaju ‘afere Rimac’

”Ministar financija Zdravko Marić u četiri godine mandata još uvijek nije uspostavio sustav neovisne kontrole trošenja sredstava iz EU fondova, to jest sustav kojim bi se moglo kontrolirati trošenje sredstava iz EU fondova, ali i one institucije koje su nominalno zadužene za kontrolu.

To je ključno zato što se često o dodjeli sredstava odlučuje s političke razine, odnosno u odluke o kreiranju kriterija za dodjelu sredstava za pojedine projekte uključena je politika, to jest s politikom povezani pojedinci pa se nerijetko sredstva netransparentno dodjeljuju podobnima i njima prilagođavaju kriteriji, a ne postoji institucija iznad njih koja bi to kvalitetno mogla iskontrolirati. Točnije, postoji jedna za to nadležna služba, ali ona za razliku od sličnih službi u nekim drugim europskim zemljama za to nema adekvatne ovlasti.

Zato je i moguće da se u sustavu događaju razne ‘Josipe Rimac i Ane Mandac’, samo na razini EU fondova. No ministar Marić za rješavanje tog pitanja uopće nije zainteresiran pa bi Hrvatska mogla doći na udar OLAF-a, ali i novog europskog javnog tužitelja”, to je dramatično upozorenje Nacionalu proslijedio visoki izvor blizak Vladi i pravosudnim institucijama, zabrinut zbog lošeg imidža koji bi se Hrvatskoj na razini Europske komisije mogao pripisati ako se otkrije koliko je trenutno slab sustav kontrole trošenja sredstava iz EU fondova koji bi mogao dodatno pogoršati sliku o Hrvatskoj kao zemlji u kojoj cvjeta korupcija, što svakodnevno proizlazi i iz brojnih afera koje dospijevaju u medije, poput afere s Josipom Rimac koja je pokazala da je cjelokupni državni sustav od vrha do dna prožet korupcijom.

U ovom slučaju riječ je upravo o nepostojanju neovisnog tijela koje bi kontroliralo potencijalne slučajeve državne korupcije, korupcije koja se kroji upravo s pozicije državnih institucija, odnosno umreženih pojedinaca u tim institucijama.

Trošenje europskih milijardi podrazumijeva strogu kontrolu

Zbog milijardi eura koje će Hrvatska dobiti kroz nove instrumente Europske unije za borbu protiv posljedica pandemije koronavirusa, kao i novca namijenjenog obnovi Grada Zagreba, pred Vladom Andreja Plenkovića pojavit će se zato novi veliki problem. Trošenje europskih milijardi podrazumijeva i vrlo strogu kontrolu koja se provodi preko OLAF-a, Europskog ureda za borbu protiv prijevara, a uskoro će se i dodatno pojačati putem novoformiranog Ureda europskog javnog tužitelja – koji bi trebali surađivati s hrvatskim institucijama.

No u Republici Hrvatskoj ne postoje dovoljno razrađeni mehanizmi neovisne kontrole nepravilnosti oko trošenja novca iz europskih fondova pa bi se Vlada vrlo skoro mogla naći na udaru OLAF-a, ali i Ureda europskog javnog tužitelja koji bi trebao profunkcionirati početkom iduće godine.

OLAF je dio Europske komisije, ali neovisno istražuje prijevare

Inače, OLAF istražuje prijevare povezane s proračunom EU-a, korupciju i ozbiljne prekršaje unutar europskih institucija te izrađuje politiku borbe protiv prijevara. Dio je Europske komisije, ali je operativno neovisan.

U ovom slučaju riječ je o dodatnoj kontroli korištenja sredstava iz EU fondova temeljem prijava koje dolaze izvana koje podrazumijevaju moguće nepravilnosti i prijevare koje nisu uspjela detektirati redovna tijela iz sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova EU-a, u čijem je to opisu posla. A takvih je prijava izvana sve više i one otvaraju pitanje mogućih zlouporaba položaja i ovlasti odgovornih osoba u institucijama nadležnim za upravljanje i kontrolu korištenja fondova EU-a.

Najveći je problem u tome što je riječ o manjkavosti koja nije od jučer, za koji Nacionalovi izvori kao najodgovornijeg prozivaju upravo ministra financija Zdravka Marića koji u pune četiri godine mandata, a bio je ministar financija u dvije Vlade, nije uspostavio adekvatan mehanizam neovisne kontrole trošenja europskog novca niti je, kako tvrde, za takvo što uopće pokazivao bilo kakav interes. Pa se postavlja pitanje zašto ministru financija ta tema nije bila na listi prioriteta.

Sve je više prijava nepravilnosti oko trošenja iz europskih fondova

Zbog svega navedenog, Europska komisija i institucije poput OLAF-a mogle bi se obračunati s Hrvatskom, ali i s ministrom Marićem kad ustanove manjkavosti u kontroli trošenja europskog novca. Naime, prema informacijama Nacionala, sve je više slučajeva prijavljivanja nepravilnosti oko trošenja novca iz europskih fondova, u proteklih nešto manje od dvije godine bilo je čak 85 prijava, ali sistem kontrole prijava tih nepravilnosti svodi se na – pro forme.

To je neizravno priznalo i Ministarstvo financija kad je u svom odgovoru na Nacionalov upit de facto potvrdilo da jedina neovisna služba koja bi trebala obavljati posao kontrole – zapravo nema konkretnih ovlasti.

Riječ je o Službi za suzbijanje nepravilnosti i prijevara koja s razine Ministarstva izravno surađuje s OLAF-om i Europskom komisijom i upravo kroz tu službu kao neovisno tijelo trebao bi se štititi financijski interes Europske unije, ali i Republike Hrvatske te provoditi borbu protiv korupcije, odnosno malverzacija s novcem iz EU fondova. Primjerice, ako postoji sumnja da je prilikom izrade natječaja netko manipulirao s kriterijima za odabir pojedinih projekata, takve sumnje trebalo bi kontrolirati neovisno tijelo – jer podrazumijeva da prijevara kreće iz piramide vlasti, odnosno iz institucija.

Nitko ne kontrolira kontrolore

Iz Ministarstva financija naveli su da je Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara, koja djeluje u okviru njihova ministarstva, nadležna za koordinaciju aktivnosti upravljanja nepravilnostima u korištenju sredstava iz fondova EU-a i glavna je kontaktna točka Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) u Republici Hrvatskoj.

Međutim, u okviru svoje nadležnosti, kako ističu, nema ovlasti provođenja kontrola i utvrđivanja nepravilnosti. Tko onda provodi kontrolu?

Evo što kaže Ministarstvo: “Kada Ministarstvo financija – Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara zaprimi prijavu sumnje na nepravilnost vezano uz korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj, prijavu upućuje na postupanje tijelu nadležnom za kontrolu projekta na koji se prijava odnosi, te traži povratnu informaciju o rezultatima postupanja.

Ako nadležno tijelo tijekom provedenih kontrola utvrdi nepravilnost, nadležna tijela sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova EU-a poduzimaju odgovarajuće korektivne mjere kao što su zahtijevanje povrata sredstava od korisnika, umanjenje sredstava raspoloživih za naredne isplate za iznos nepravilnosti ili za iznos koji se izračuna na temelju propisanih stopa korekcije, raskid ugovora i slično. O utvrđenoj nepravilnosti tijelo koje je provelo kontrolu obavještava Ministarstvo financija – Službu za suzbijanje nepravilnosti i prijevara putem Registara nepravilnosti ili Izvještaja o nepravilnosti koje Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara putem specijalnog elektroničkog sustava (Irregularity Management System, IMS) šalje Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF).”

No Nacionalovi izvori tvrde da je takav sustav samo “mrtvo slovo na papiru”, odnosno da je sve to jako lijepo “upakirano”, ali da u stvarnosti nitko ne kontrolira kontrolore.

Nitko ne provjerava natječaje i javne nabave

Jedan od Nacionalovih izvora upućenih u ovu problematiku to ovako pojašnjava: “Na administrativnoj razini ne postoji neovisno tijelo koje bi moglo provjeriti natječajne postupke, postupke javne nabave, kriterije i slično. Dakle, zakonitost i ispravnost dodjele sredstava nitko ne kontrolira na administrativnoj razini, već se to šalje DORH-u ili MUP-u koji su ionako prekrcani poslom, a nisu stručnjaci za EU fondove. I tu sve zapne. A jedina služba koja ima stručna znanja i koja bi mogla provoditi takvu kontrolu, nema za to ovlasti.”

Sović Brkičić: Tko krade pare iz EU fondova?

Na problem s nepravilnostima u kreiranju kriterija dodjele europskih sredstava pokušala je i osobno premijera Andreja Plenkovića prošle godine upozoriti farmaceutkinja Ljiljana Sović Brkičić koja je prosvjedovala ispred zgrade Vlade s transparentom na kojem je pisalo “Tko krade pare iz EU fondova”.

Tada je za Večernji list među ostalim izjavila: “Istražila sam i prokazala kako se kradu i nenamjenski troše sredstva iz EU fondova namijenjena istraživanju i razvoju. Dokaze sam dostavila i premijeru i nadležnim ministrima, ali nitko nije reagirao. I zato sad planiram iduće korake. Uskoro ću protestirati na Markovu trgu, a ako ni to ne uspije, onda ću ići protestirati u Bruxelles, ispred OLAF-a, svojevrsnog USKOK-a Europske komisije koji prati nenamjensko trošenje, tj. zloupotrebu sredstava iz EU fondova.”

Na Nacionalov upit što se dogodilo nakon toga i je li išla u Bruxelles, Ljiljana Sović Brkičić odgovorila je: “Protestirala sam ispred Vlade, Ministarstva gospodarstva, OLAF-a i Europske komisije – i ništa.” Premijer Plenković, a ni novi ministri gospodarstva i europskih fondova nisu je primili, a novac za njezin projekt u kojem je riječ o inovacijama nije odobren.

Ministar Horvat istaknut u prijavi zajedno s Anom Mandac

Ljiljana Sović Brkičić poslala je 2. rujna novu prijavu Vladi i nadležnim ministarstvima, a u njoj ponovno tvrdi da se dogodilo nezakonito i nenamjensko raspodjeljivanje EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju u natječajima koje je provodilo sada bivše Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u vremenu dosadašnjeg ministra gospodarstva Darka Horvata kojeg je istaknula u prijavi, zajedno s njegovom bivšom pomoćnicom Anom Mandac.

“Darko Horvat je pokrovitelj nenamjenskog i nezakonitog raspodjeljivanja EU sredstava, a za svoj angažman je nagrađen novom ministarskom pozicijom. Državni tajnici koji su aktivno sudjelovali u nezakonitom i nenamjenskom raspodjeljivanju EU sredstava namijenjenih istraživanju i razvoju i dalje sjede na istim mjestima, kako bi mogli nastaviti s poslom. Sve je dio iste koruptivne mreže povezane sa slučajem Rimac-Mandac. Osobno sam razgovarala s Anom Mandac koja mi je rekla da za moj projekt, gdje su u pitanju inovacije, nema novca pa mi je rekla: ‘Ali, evo, možemo vam platiti prehranu za djecu.’ To je sramotno ponižavanje”, tvrdi Ljiljana Sović Brkičić.

Da bi se njezine tvrdnje mogle provjeriti, trebalo bi postojati neovisno tijelo koje bi moglo izvršiti kontrolu u Ministarstvu gospodarstva ili u bilo kojem drugom ministarstvu. No tijelo koje bi to i moglo nema ovlasti pa sve pada na teret DORH-a.

Ljiljana Sović Brkičić kaže da je njezina prijava proslijeđena Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu koje ju je potom proslijedilo u Zadar “da stoji u ladici”, ali uostalom sumnja da DORH ima dovoljno ljudi sa znanjem o EU fondovima koji bi takve slučajeve mogli istraživati.

Novac dijeljen podobnim prijaviteljima

Čak i da uspiju detektirati prijevare, za novac iz proračuna već će biti kasno jer, tvrdi: “Ako se i utvrdi da je netko dobio novac nezakonito, novac neće morati vraćati korisnici jer oni imaju ugovore s državom, već će se novac morati vratiti iz proračuna, znači vraćamo ga vi i ja.”

U svojoj prijavi Ljiljana Sović Brkičić upozorila je da je u natječaju promicano nejednako postupanje prema poduzetnicima jer nisu ocjenjivani projekti, nego su sredstva dijeljena podobnim prijaviteljima, i to tako da su kriterij odabira bili visoki prihodi i najbrži prst.

Pritom se pozvala i na “slučaj Rimac-Mandac”, aludirajući na Anu Mandac, pomoćnicu bivšeg ministra gospodarstva Darka Horvata koja je suosumnjičena u aferi Poljoprivredna zemljišta s Josipom Rimac. Ustvrdila je i da su natječajni uvjeti bili diskriminatorni jer se deklarativno navodilo da se radi o natječajima za male, srednje i velike poduzetnike, a većina poduzetnika se nije mogla prijaviti jer je prihvatljivost prijavitelja uvjetovana prihodom u prethodnoj godini. Ona smatra da je riječ o kriminalu i sukobu interesa te o tome da su dobitnici bili unaprijed odabrani.

Opisala tko i kako se udružuje u pljački EU novca

“Hrvatski birokrati (niže rangirani i neki dužnosnici) su se udružili s nekim prijaviteljima (profesionalni dobitnici), konzultantima (***savjetovanje d.o.o., ***inženjering d.o.o. i dr.) te ocjenjivačima (od kojih su neki istovremeno i konzultanti i prijavitelji), s ciljem nezakonitog i nenamjenskog raspodjeljivanja EU sredstava”, napisala je u prijavi.

Iz Ministarstva financija u svom su odgovoru o postupanju s prijavama naveli: “U slučajevima kada postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela (sumnja na prijevaru) ili nadležno tijelo sustava upravljanja i kontrole korištenja fondova EU-a nema ovlasti i alate potrebne za prikupljanje informacija nužnih za donošenje odluke o nepravilnosti, Ministarstvo financija – Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara na zahtjev tog tijela organizira sastanke s odgovarajućim tijelima AFCOS-mreže, te se na tim sastancima donose zaključci o daljnjem postupanju po slučaju.

Tijela AFCOS-mreže utvrđena su Odlukom o osnivanju AFCOS mreže, a uključuju Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo gospodarstva – Upravu za politiku javne nabave, Ministarstvo financija – Poreznu upravu, Carinsku upravu, Sektor za harmonizaciju razvoja sustava unutarnjih kontrola, Ured za sprječavanje pranja novca, Sektor za financijski i proračunski nadzor, te Agenciju za reviziju sustava provedbe programa Europske unije. Ako prijava sumnje na nepravilnost koju zaprimi Ministarstvo financija – Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara, uključuje elemente koji upućuju na počinjenje kaznenog djela (sumnja na prijevaru), informacije iz prijave šalju se na postupanje Državnom odvjetništvu RH i Ministarstvu unutarnjih poslova.”

Izvori upozoravaju da u nedostatku sustava kontrole trošenja novca iz EU-a sav teret pada na leđa DORH-a, na čijem je čelu Zlata Hrvoj-Šipek.

U Ministarstvu financija još ne znaju kako će surađivati s europskom tužiteljicom

No dodatno su pojasnili da ako se, s druge strane, prijava sumnje na nepravilnost koju zaprimi Ministarstvo financija – Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara odnosi na nadležnost nekog drugog tijela državne uprave, odnosno nije vezana uz korištenje fondova EU-a, Ministarstvo financija – Služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara tu prijavu proslijedi na postupanje nadležnom tijelu.

Kad je pak o suradnji s novom institucijom Europskog javnog tužitelja riječ, iz Ministarstva kažu: “Sustav upravljanja i kontrole korištenja fondova EU-a nastavit će obavljati postojeće funkcije i nakon početka rada Ureda europskog javnog tužitelja, a sve informacije o načinu suradnje s Uredom europskog javnog tužitelja bit će poznate krajem 2020. s početkom njegova rada.

” Predviđeno je, naime, da Ured europskog javnog tužitelja započne s radom krajem 2020. ili početkom 2021. Bit će to zadnja prilika ministru Mariću da poboljša sustav kontrole EU fondova, za što je izravno odgovoran.

U Ministarstvo financija odnosno u Službu za suzbijanje nepravilnosti i prijevara tijekom 2019. i 2020. zaključno s 31. kolovoza 2020. zaprimljeno je 85 prijava sumnji na nepravilnost u korištenju fondova EU-a”, donosi Nacional.hr.

Javno tužiteljstvo EU vodi poznata Rumunjka, Laura Kövesi

Laura Codruţa Kövesi, glavna tužiteljica Europske Unije i najpoznatiji europski simbol borbe protiv korupcije,  početkom veljače ove godine u Europskom parlamentu je predstavila ustroj Ureda europskog javnog tužitelja, a to je učinila pred članovima Odbora čiji su članovi i hrvatski europarlamentarci Mislav Kolakušić i Karlo Ressler.

”Laura Codruţa Kövesi, stekla je ugled kao vrlo odvažni i nepokolebljivi borac protiv korupcije jer je bila na čelu neovisne rumunjske antikorupcijske agencije (DNA) te je istražila i kazneno procesuirala stotine političara te korumpiranih visokih dužnosnika. I zbog toga je, između ostaloga, upravo ona u listopadu 2019. izabrana za prvog europskog javnog tužitelja.

Europsko javno tužiteljstvo, koji bi trebalo bi djelovati od kraja 2020. godine, imat će zadatak pronaći, procesuirati i privesti pravdi počinitelje kaznenih djela koja utječu na financijske interese Europske unije’.

Ured europskog javnog tužitelja je neovisno tijelo Unije zaduženo za istrage, kazneni progon i podizanje optužnica za kaznena djela kojima se narušavaju financijski interesi Unije. EPPO u tom pogledu provodi istrage i kazneni progon te vrši funkcije tužitelja na nadležnim sudovima država članica”, objavili smo 6. veljače ove godine u tekstu: Kolakušić s glavnom EUROPSKOM TUŽITELJICOM koja je zatvarala i ministre: ‘Hrvatska je PRVA na redu‘.

Sudeći prema svemu navedenom, novi veliki val uhićenja i krupnih istraga tek bi mogao zapljusnuti korupcijom zarobljenu Republiku Hrvatsku.

RIMAC POTAPA VLADU? ”Ako ću ja biti u zatvoru, tu bi trebalo biti pola Vlade!” Hvata li Ćorića panika?

”Iz EU potvrdili: Kreću rasčišćavati PLJAČKU HRVATSKIH ŠUMA, ZABRANIT ĆE SJEČU, kazniti krivce!”

FOTO: Screenshot videosnimke; preslika stranice Nacional.hr