U ŠIBENIKU nova prigoda za JAČE POVEZIVANJE Hrvatske i hrvatskog iseljeništva

Na prošloj sjednici Savjeta predloženo je pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže koja će pridonijeti umrežavanju poduzetnika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta. Nakon toga, Središnji državni ured za Hrvate izvan RH pokrenuo je pilot projekt ‘Registar hrvatskih subjekta izvan Republike Hrvatske’, koji bi trebao doprinijeti tom cilju

Druga sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske održat će se u subotu,  10. studenog 2018. godine s početkom u 9.00 sati u Hotelu Ivan u Šibeniku.

Nastavak je to, na neki način, politike znatno intenzivnije suradnje i jačeg povezivanja Republike Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom, na kojem više od dosadašnjih vlada, prema svemu sudeći, ustrajava aktualna Vlada premijera Plenkovića.

Na posljednjem zasjedanju Savjeta Vlade Repubile Hrvatske za Hrvate izvan RH u starom sazivu, održanom potkraj 2016. u Vukovaru, premijer Plenković poručio je da je Vlada otvorena za sugestije i prijedloge te da želi u partnerskom duhu nastaviti suradnju i unapređivati međusobne odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

To je, prema ocjeni pojedinih uglednih predstavnika hrvatskih iseljenika, bila svojevrsna prekretnica u odnosima Republike Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom, jer je do tada, prema riječima članova Savjeta, Savjet Vlade za Hrvate izvan RH bio tek simbolično tijelo.

Pomak se, prema mišljenju Ivana Grbešića, tajnika i člana Upravnog odbora Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, te predsjednika drugog saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH dogodio tek dolaskom Zvonka Milasa na čelo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Na prošloj sjednici Savjeta, održanoj u prosincu prošle godine, predloženo je, među ostalim, pokretanje Hrvatske svjetske poslovne mreže koja će pridonijeti umrežavanju poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta, ali i poticati njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj.

Ivan Grbešić, predsjedndik Savjeta, istaknuo je da treba intenzivno raditi na stvaranju jake gospodarske diplomacije koja će znati predstavljati sve ono dobro “made in Croatia”. Drži da je politika koja se trenutačno provodi u diplomatsko-konzularnim predstavništvima zastarjela i neučinkovita pa često oni sami preuzimaju ulogu veleposlanika.

U međuvremenu, u prostorijama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH je 25. rujna ove godine predstavljen pilot projekt: Registar hrvatskih subjekta izvan Republike Hrvatske, koji bi trebao pripomoći umrežavanja poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskog podrijetla diljem svijeta te poticati njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj.

Prijedlozi članova Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske se, dakle, sada provode u djelo.

U tom smislu, i od druge sjednice 2. Saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske se dosta očekuje.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su, da podsjetimo, predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, angažirani na očuvanju i jačanju hrvatskoga identiteta svojih zajednica i unaprjeđenju odnosa s domovinom.

Evo tko čini 2. saziv Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske:

Članovi Savjeta, predstavnici Hrvata iz Bosne i Hercegovine

1.Borjana Krišto, 2. Miljana Glamuzina, 3. Ilija Nakić, 4. Toni Kraljević, 5. Dražen Trlin, 6. Mladenka Kermenc, 7. Perica Jelečević, 8. Boris Ćurković, 9. mons. Ivica Božinović, predstavnik Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini VI.

Članovi Savjeta, predstavnici hrvatske manjine:

1.Stanko Horvath, predstavnica za Austriju 2. Gabriela Novak – Karral, predstavnica za Austriju 3 3. Hristina Jankova, predstavnica za Bugarsku 4. Adrijan Vuksanović, predstavnik za Crnu Goru 5. Josef Leisser, predstavnik za Češku 6. Antonella D’Antuono, predstavnica za Italiju 7. Josip Blaško, predstavnik za Kosovo 8. Franjo Pajrić, predstavnik za Mađarsku 9. Ivan Gugan, predstavnik za Mađarsku 10. Nenad Živković, predstavnik za Makedoniju 11. Petar Hategan, predstavnik za Rumunjsku 12. Radoslav Jankovič, predstavnik za Slovačku 13. Filip Božić, predstavnik za Sloveniju 14. Đanino Kutnjak, predstavnik za Sloveniju 15. Darko Sarić Lukendić, predstavnik za Srbiju 16. Snježana Periškić, predstavnica za Srbiju 17. Krunoslav Đaković, predstavnik za Srbiju

Članovi Savjeta, predstavnici hrvatskoga iseljeništva:

1.     Iva Vidić, predstavnica za Argentinu, 2. Esteban Mirko Hasenay, predstavnik za Argentinu 3. Miroslav Piplica, predstavnik za Austriju 4. Luka Budak, predstavnik za Australiju 5. Ivan John Frković, predstavnik za Australiju 6. Ante Jurić, predstavnik za Australiju 7. Goran Strniša, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku 8. Robert Jakubek, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu 9. Dubravka Sidonija Šuto, predstavnica za Brazil 10. Marko Buzolić, predstavnik za Čile 11. Alex Tudor, predstavnik za Čile 12. Davor Domijan, predstavnik za Francusku 13. Dragica Hadrović, predstavnica za Italiju 14. Antun Medić, predstavnik za Južnoafričku Republiku 15. Zvonimir Aničić, predstavnik za Kanadu 16. Ivan Grbešić, predstavnik za Kanadu 17. Jeanne Valetić, predstavnik za Kanadu 18. Goran Katić, predstavnik za Novi Zeland 19. Franjo Akmadža, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku 20. Ivan Karlo Stipić, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku 21. Mile Baričević, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku 22. Davorka Ivana Kirinčić, predstavnica za Sjedinjene Američke Države 23. Maria Sentić, predstavnica za Sjedinjene Američke Države 24. Marko Zoretić, predstavnik za Sjedinjene Američke Države 25. Joe Brajević, predstavnik za Sjedinjene Američke Države 26. Boris Miketić, predstavnik za Sjedinjene Američke Države 27. Josip Zorica, predstavnik za Švedsku 28. Ruža Studer Babić, predstavnica za Švicarsku 29. Mira Malović-Veeles, predstavnica za Ujedinjeno Kraljevstvo.