Ne mislite li da tvrdnja ‘Hrvatska je fenomenalna za život’ vrijeđa tisuće gladnih i promrzlih? Odgovor još čekamo

Na tisuće hrvatskih umirovljenika prisiljeni su birati: hoće li od mizerne mirovine platiti režije, ili hranu. Mnogi u Zagrebu se smrzavaju, jer si ne mogu priuštiti grijanje. Socijalna radnica Caritasa s kojom sam obilazio usamljene i potrebite, rekla je: ‘Kada ovo vidim, bojim se ostarjeti!’ S tim u vezi, konkretna pitanja poslali smo ministru Aladroviću. Stigli su uglavnom općeniti odgovori. Ovdje ih prenosimo:

Na Promise.hr od ožujka ove godine u tridesetak smo tekstova projekta ‘Osvješćujemo probleme najranjivijih skupina i senzibiliziramo javnost‘ opisali velike životne probleme mnogih pripadnika najranjivijih skupina (pisali smo o beskućnicima, vrlo siromašnima, starijima, osamljenima, bolesnima, onima kojima prijeti deložacija i oduzimanje djece, osobama s invaliditetom…).

Tijekom obilaska terena i kroz razgovore s potrebitima uvjerili smo se da je većini njih tek teoretski (na papiru) osigurano zadovoljavanje osnovnih ljudskih prava i potreba. Mnogi beskućnici, primjerice, u stvarnom životu ne mogu ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na obrok u većini pučkih kuhinja, pravo glasa…!

Deložirat će srčanu bolesnicu: ‘Trideset godina sam radila, a nemam ni za voće! Ne znam kamo ćemo’

Potkraj projekta – kojega provodimo u suradnji s Agencijom za elektroničke medije – za razgovor smo zamolili Josipa Aladrovića, ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te smo mu poslali pitanja o svemu navedenom…

Odgovori su stigli iz resornog ministarstva, ali ne od samog gospodina Alardovića, već iz njegovog kabineta.

Prenosimo ovdje naš upit, a potom i odgovore iz Kabineta ministra:

”Obilazeći brojne starije i potrebite osobe na području Zagreba, zajedno sa socijalnim radnicama Caritasa, razgovarajući s beskućnicima i s bivšim beskućnicima te s Pučkom pravobraniteljicom RH, uvjerio sam se da u glavnom gradu Hrvatske na tisuće ljudi žive u krajnjem siromaštvu, u uvjetima neprimjerenim za život – jer nemaju dovoljno novca da zadovolje najosnovnije životne potrebe.

ZAŠTO RACIJE?! Beskućnici usred hladnog vala deložirani iz Glavnog kolodvora i napuštenih objekata!

Na tisuće hrvatskih umirovljenika, pogotovo onih kojima je supružnik preminuo, prisiljeni su birati: hoće li od mizerne mirovine platiti režije, ili hranu (nemaju dovoljno i za jedno i za drugo!) Na tisuće ljudi u Zagrebu zimi se smrzava, jer si ne mogu priuštiti grijanje, mnogi su pod ovrhama, a mnogima prijete i deložacije – jer nisu plaćali režije ili stanarinu…

Socijalna radnica Caritasa s kojom sam obilazio usamljene i potrebite građane Zagreba, rekla je, citiram: ‘Kada ovo vidim, bojim se ostarjeti!’.

Brojni beskućnici, pak, ne mogu ostvariti ni pravo na zdravstveno zaštitu, ne mogu prijaviti prebivalište pa onda ne mogu dobiti socijalnu pomoć, niti mogu otići na ručak u pučku kuhinju (Crvenog križa), ne mogu se liječiti (premda je, tobože, i beskućnicima omogućena zdravstvena zaštita, socijalna skrb i druga prava)…

Pitanja Aladroviću: Zašto beskućnici ne mogu do osobne?

Kako Vi, gospodine Aladroviću, komentirate nedavno izrečenu tvrdnju Pučke pravobraniteljice da je ‘porazno što dio beskućnika ne može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu pa se ljudi ne mogu liječiti kada obole’, te da je ‘porazno i što taj problem postoji godinama’?

Zašto Vlada RH, odnosno resorno ministarstvo, nije provela niti jednu od preporuka Ureda pučke pravobraniteljice – kada je riječ o beskućnicima, primjerice preporuke uz čiju primjenu bi se olakšao dolazak beskućnicima do osobne iskaznice i ostvarivanje različitih prava (i zdravstvene zaštite)?

‘Beskućnici umiru kao štakori jer NEMAJU ZDRAVSTVENO; za Vladu RH ti ljudi ni ne postoje!’

Zašto se beskućnicima socijalna prava i zdravstveno osiguranje ne omoguće odmah po pokretanju postupka prijave prebivališta (budući da je postupak prijave prebivališta za beskućnike najčešće vrlo dug, kompliciran, skup, na mnoge načine otežan…, zbog čega mnogi niti ne uspije prijaviti prebivalište)?

Pučka pravobraniteljica je preporučila da se beskućnicima omogući pravo na besplatnu zdravstvenu zaštitu, neovisno o reguliranom prebivalištu te da se razmotri mogućnost uspostavljanja ambulanti za beskućnike i ostale socijalno ugrožene osobe bez osnovnog zdravstvenog osiguranja. Zbog čega Vlada RH i resorno ministarstvu te preporuke ignoriraju?

Zbog čega imamo sve više beskućnika u Hrvatskoj?

Zašto se u Republici Hrvatskoj, kao u većini zemalja EU, ne proširi definicija beskućnika i to prema ETHOS tipologiji koja uključuje i osobe s nesigurnim ili neodgovarajućim stanovanjem, one koji ne mogu plaćati režije, pa im isključe struju ili plin, kojima prijete deložacije?

Zašto se ne krene u prikupljanje podataka o tome – koliki je stvaran broj beskućnika u RH, te koji su razlozi sve većem broju beskućnika u RH?

Zbog čega resorno ministarstvo negira problem beskućništva (tvrdeći da u Hrvatskoj nemamo više od 500 beskućnika, tvrdeći da beskućnici mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu…, premda praksa, odnosno stvarni život, te tvrdnje itekako demantiraju)?

Sa 16 je branio Hrvatsku; sada ima PTSP, tumor, teško bolesnog sina, a prijeti im izbacivanje iz stana

Ne mislite li da bi izjave poput: ‘Hrvatska je fenomenalno mjesto za život‘, izgovorena od strane ministra zaduženog za skrb o najranjivijim skupinama, mogle vrijeđati na tisuće siromašnih, potrebitih, promrzlih, gladnih građana ili socijalno izoliranih osoba s invaliditetom, mnoge roditelje djece s teškoćama u razvoju – čiju djecu sustav zanemaruje ili odbacuje?

Ako je u Republici Hrvatskoj bitno porastao BDP, ako je sve više zaposlenih osoba, ako rastu plaće i ako je Hrvatska fenomenalno mjesto za život – kako često navode premijer Plenković i drugi članovi Vlade, zašto se onda odmah bitno ne poveća iznos minimalnog zajamčenog dohotka, zašto mirovine najugroženih građana ne dostignu barem one iznose koji omogućuju preživljavanje; zbog čega se starijim osobama kojima umre supružnik i koje u tom trenutku postaju krajnje siromašne (nemaju za hranu i za režije), ne omogući da dobivaju i dio suprugove mirovine, odnosno odgovarajući dodatak na svoju mizernu mirovinu?”, stoji u našim pitanjima.

Ministarstvo: Svatko ima pravo na privremeni smještaj

Iz Kabineta ministra Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nisu odgovorili na sva naša pitanja (nisu odgovorili, primjerice, na pitanje o ministrovoj izjavi da je ‘Hrvatska fenomenalno mjesto za život’).

‘SVOJU DJECU NE DAMO!’, upozorava branitelj kojemu prijeti deložacija i oduzimanje sinova

Odgovorili su sljedeće:

”Pitanje ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu kao i organizacija zdravstvenog sustava nije u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Isto je u nadležnosti Ministarstva zdravstva te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a).

Napominjemo da u sustavu socijalne skrbi svaka osoba neovisno o tome na koji način joj je reguliran status u RH može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu i privremeni smještaj pod uvjetima propisanim Zakonom, ako to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se našla.

Vezano uz preporuke pučke pravobraniteljice naglašavamo da su iste ugrađene u Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi kojem je završio postupak e-savjetovanje. Od usvojenih preporuka, izdvajamo sljedeće:

I oni s vozilom moći će do zajamčene minimalne naknade

Preporuku kojom se ne priječi korisnike zajamčene minimalne naknade da imaju vlastito vozilo. Naime, novim prijedlogom Zakona omogućeno je korisnicima zajamčene minimalne naknade da posjeduju vozilo do određenog iznosa (40 osnovica, odnosno 20.000,00 kn);

Preporuku vezanu uz povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade te određivanje i promjenu visine osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu uz unaprijed utvrđene kriterije. Nastavno na istu, napominjemo da se Odlukom Vlade Republike Hrvatske planira povećanje osnovica na temelju koje se izračunava iznos zajamčene minimalne naknade. Nadalje, novim Zakonom o socijalnoj skrbi planira se povećanje postotka koji može ostvariti samac ili kućanstvo te povećanje maksimalnog iznosa koji može ostvariti kućanstvo, što predstavlja značajno povećanje u nominalnom iznosu za sve korisničke skupine.

Mjesecima leži sam; po njemu skaču miševi! Moli: ‘Ostanite još malo, kada čuju ljude, ne izlaze’

U odnosu na beskućnike, novim prijedlogom Zakona predloženo je da beskućnik koji se nalazi na privremenom smještaju u prihvatilištu i organiziranom stanovanju za beskućnike ostvaruje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50% iznosa jer se radi o posebno ugroženoj kategoriji stanovništva kojoj je financijska pomoć prijeko potrebna radi brže integracije u društvo.

Također, uvažena je preporuka pravobraniteljice vezano za prometnu izoliranost te je svim centrima za socijalnu skrb poslan naputak vezan uz određivanje prometne izoliranosti.

Nastavno na prijedlog pučke pravobraniteljice da Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike pripremi Nacionalnu strategiju o beskućništvu, ističemo kako je ta korisnička skupina obuhvaćena Nacionalnim planom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.-2027.

Predviđana su ulaganja u socijalne samoposluge

Nacionalni plan temeljem analiza stanja i stručnih izvješća o siromaštvu i socijalnoj isključenosti ističe ranjive skupine društva koje će biti obuhvaćene ovim i vezanim Nacionalnim planovima koji svojim mjerama nastoje doprinijeti socijalnom uključivanju i smanjenju siromaštva te segregaciji građana Republike Hrvatske.

Što se tiče preporuke pučke pravobraniteljice vezane uz uređenje djelovanja socijalnih samoposluga, u novom programskom razdoblju kroz integrirana teritorijalna ulaganja predviđeno je financiranje ulaganja u infrastrukturu socijalnih samoposluga, pučkih kuhinja, skladišta za hranu i ostalu materijalnu pomoć. U novom programskom razdoblju i dalje će se financirati podjela hrane i osnovne materijalne pomoći s ciljem smanjenja materijalne deprivacije.

Pola stoljeća u Zagrebu, a još bez osobne: ‘Snajke danas uživaju, ne moraju svekru i svekrvi prati noge’

Zaključno, u novom Zakonu uvažena je preporuka vezano uz mogućnost ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu starijih osoba koje su pokrenule postupak za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

I dalje komplicirana procedura

Nadalje, što se tiče omogućavanja socijalnih prava beskućnicima, u postupcima ostvarivanja takvih prava primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Konkretno, to znači da o odlučivanju o pojedinom pravu prethodi podnošenje zahtjeva stranke ili pokretanje postupka po službenoj dužnosti po saznanjima kojima raspolaže službena osoba.

Ostvarivanju prava prethodi utvrđena činjenica o kumulativnom ispunjavanju svih propisanih uvjeta od strane korisnika, što nije moguće utvrditi prilikom samog podnošenja zahtjeva za ostvarivanje pojedinog prava.

Zakonom o općem upravnom postupku određen je rok od 30 dana za donošenje rješenja ukoliko se u rješavanju ne zahtjeva vođenje ispitnog postupka, kada je rok određen na 60 dana.

U tom periodu, ako to zahtijevaju životne okolnosti, osoba može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu i privremeni smještaj, ako ispunjava uvjete propisane Zakonom.

U Zakonu o socijalnoj skrbi beskućnik je definiran kao osoba koja nema gdje stanovati, koja boravi na javnom ili drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje i nema sredstava kojima bi mogla podmiriti potrebe stanovanja.

Beskućnik ima sva moguća prava…, na papiru

Novim prijedlogom Zakona o socijalnoj skrbi beskućnik je definiran kao osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a privremeno je smještena ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu, prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje.

Ističemo kako u sustavu socijalne skrbi beskućnik ostvaruje sva prava ukoliko ispunjava uvjete propisane Zakonom o socijalnoj skrbi. Isto podrazumijeva pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, naknadu za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, jednokratne naknade te socijalne usluge (savjetovanje i pomaganje, prva socijalna usluga, usluga smještaja…).

Kada je riječ o broju evidentiranih beskućnika, prema posljednjim podacima kojima raspolaže Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u Hrvatskoj je u 2020. godini 525 evidentiranih beskućnika. Ministarstvo je svjesno metodoloških ograničenja postojeće evidencije broja beskućnika te ju vidi kao jedno od prioriteta unaprjeđenja u narednom razdoblju.

Pomagat će i ‘skrivenim beskućnicima’

U tom smislu, Ministarstvo financijski podržava i brojne projekte usmjerene takozvanim „skrivenim beskućnicima“. Budući da se radi o posebno osjetljivoj kategoriji stanovništva, nužno je sinergijsko djelovanje svih ključnih dionika. Nastavno na navedeno, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike planira također, i nastavak pružanja sustavne podrške organizacijama koje skrbe o beskućnicima.

Napominjemo da je prema dostavljenim podacima pružatelja usluge smještaja za beskućnike na dan, 13. listopada 2021. utvrđeno ukupno 129 slobodnih mjesta za smještaj beskućnika.

Podaci kojima raspolaže sustav socijalne skrbi o beskućnicima su podaci koji se prikupljaju od centara za socijalnu skrb sa stanjem na dan 31. prosinca za proteklu godinu. Napominjemo da centri za socijalnu skrb imaju podatke o osobama s kojima su došli u kontakt, odnosno dobili saznanje da su socijalno ugroženi, temeljem čega su poduzimali mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Ističemo kako Zakon o socijalnoj skrbi propisuje cijeli niz socijalnih usluga koje obuhvaćaju aktivnosti, mjere i programe namijenjene sprečavanju, prepoznavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihovog života u zajednici i to su: prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganje, pomoć u kući, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovnog obrazovanja (integracija), boravak, smještaj, obiteljska medijacija i organizirano stanovanje.

Naglasak na izvaninstitucionalnoj podršci

Sustav socijalne skrbi nudi i širok spektar prava za osobe s invaliditetom kao što su doplatak za pomoć i njegu, osobna invalidnina, status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i dr.

Kontinuirano se radi na unapređenju sustava socijalne skrbi, razvoja i dostupnosti socijalnih usluga kojima je između ostalog cilj pružanje pomoći i podrške kako primarnoj, biološkoj obitelji tako i njihovim članovima o kojima skrbe, djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. Socijalne usluge imaju naglasak na izvaninstitucionalnoj podršci kako bi osobe s invaliditetom ostvarile pravo na život u zajednici.

Važno je spomenuti i uslugu osobne asistencije osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta koja se kontinuirano projektno financira od 2006. godine. Kroz ovaj oblik podrške osobe s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta dobivaju kvalitetniju njegu te se u velikom broju slučajeva spriječila njihova institucionalizacija te ujedno podržalo usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza članova obitelji koji o njima skrbe.

S ciljem unapređenja sustava socijalne skrbi ovo Ministarstvo kontinuirano prati potrebe korisnika sustava socijalne skrbi, te provodi mjere u okviru svojih zakonskih ovlasti. Uvažavajući životne situacije u kojima se nalaze osobe s najtežim invaliditetom i članovi njihovih obitelji, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kontinuirano se zalaže za poboljšanje postojećih zakonskih rješenja.

‘Bitno su povećane najniže mirovine’

U odnosu na Vaš upit o povećanju mirovina ističemo kako je iznos mirovine u najvećoj mjeri uvjetovan navršenim mirovinskim stažem i plaćama ostvarenim tijekom radnog vijeka. Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju mirovine se usklađuju od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, na način da se stopa usklađivanja veže uz porast potrošačkih cijena i rasta plaća u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi u omjeru 70:30 ili 30:70, ovisno o tome što je povoljnije.

Naglašavamo kako je mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. uveden povoljniji model usklađivanja mirovina prema kojem se  umirovljenicima osigurava primjerenija usklađenost visine njihovih mirovina u odnosu na porast plaća, odnosno rasta potrošačkih cijena. Od uvođenja povoljnijeg modela usklađivanja mirovine su povećane za 7,79%. Također, treba istaknuti kako je u proteklih 5 godina najniža mirovina povećana za više od 23%, a prosječna mirovina za 18%.

Vezano za dio pitanja koji se odnosi na mogućnost ostvarivanja dijela mirovine nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, ističemo kako će do kraja godine biti utvrđeni kriteriji i uvjeti redefiniranog modela obiteljske mirovine, kojim će se povećati razina socijalne sigurnosti korisnika u slučaju gubitka bračnog/izvanbračnog druga. Kroz izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju u 2022. godini (stupanje na snagu 1.1.2023.), redefiniranim modelom obiteljske mirovine, između ostaloga, omogućit će se korištenje dijela obiteljske mirovine nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, sukladno gospodarskim mogućnostima.”, ističu odgovorni iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike.

FOTO: Screenshot videosnimke

Tekst je dio projekta ‘Osvješćujemo probleme najranjivijih skupina i senzibiliziramo javnost‘, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije.