OPREZ: Zbog nepokošene trave krpelji se lijepe za pse, pa i ljude; ne pomaže ni zaštita

”Poseban oprez preporuča se u svibnju i lipnju kada su krpelji najaktivniji. Oni su opasni za ljude jer su prijenosnici lajmske bolesti, oboljenja koje može izazvati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice, poput artritisa (upale zglobova), miokarditisa (upale srčanog mišića), meningitisa ili neuritisa (upale živaca). Od ostalih bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešći su krpeljni meningoencefalitis”, upozorava HZJZ

Mnogi vlasnici pasa u Zagrebu primijetili su, već u travnju i svibnju, da krpelja ove godine ima izuzetno mnogo,  čini se više nego inače. Budući da oni prenose opasne bolesti, mnogima nije svejedno kada na svom ljubimcu pronađu te nametnike, koji se nerijetko pričvrste uz kožu čak i onih pasa koji nose ogrlice protiv krpelja.

Ovog proljeća mnogi su (pa i potpisnik ovih redaka) već bili prisiljeni skidati krpelje sa psa koji ima zaštitu protiv nametnika. Problem je, prema svemu sudeći, u tome što komunalni radnici ni ove godine ne održavaju zelene površine kako valja i ne kose travu redovito, pa su livade i parkovi nerijetko zarasli, zbog čega je teško u visokoj travi i raslinju izbjeći krpelja. I to nije problem samo za pse, već i za ljude, te za djecu – koja se igraju u travi i u parkovima.

Neodržavaju  zelene površine

Da krpelja u Zagrebu ima više nego prijašnjih godina uočila je i jedna Zagrepčanka s područja Maksimira koja se ovih dana javila novinarima portala Zagrebinfo.

“Javljam Vam se iz kvarta Ružmarinka. Povod mog javljanja je povećana količina krpelja u kvartu (ne odnosi se na park Maksimir). Sve više vlasnika pasa se žali da ovoga proljeća bez obzira na zaštitu psi dobivaju krpelje u višoj mjeri, a to povezuju s neodržavanjem zelenih površina”, objasnila je Zagrepčanka.

HZJZ: ‘Izbjegavajte visoko raslinje!’ Ali kako?

Inače, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je niz uputa kako se ponašati u prirodi i kako reagirati u slučaju ugriza krpelja. Naglašavaju da je bitno imati prikladnu odjeću i obuću te se kloniti visokog raslinja gdje krpelji lako mogu doći do kože čovjeka ili životinje.

Također, nakon povratka iz prirode važno je obaviti pregled te provjeriti nalazi li se na koži ili odjeći krpelj, kako bi se što prije odstranio. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, i nekoliko sati ‘hoda’ tražeći pogodno mjesto za ugriz. Najčešće se ‘smjeste’ na dijelove tijela s nježnijom kožom – iza uha, na zatiljku, vratu, preponama, dojkama, pazuhu, području iza koljena i pupku.

Nadalje, u slučaju da se krpelj uoči, bitno je što prije ukloniti ga s kože. Preporuča se da se to čini pincetom, a ne golim rukama, a iz HZJZ-a napominju da se krpelja nipošto ne bi smjelo premazati alkoholom ili drugim agresivnim tekućinama. Sukladno tome, krpelja se ne smije iz kože povlačiti naglo, stiskati niti gnječiti, već lagano izvući i pritom paziti da mu se ne ošteti tijelo.

Najopasniji su u svibnju i lipnju

Prvi krpelji ove godine pojavili su se još u veljači. Inače, najozbiljnija najezda ovih opasnih parazita traje od svibnja do rujna, kada se oni obično nalaze skriveni u travi i na granama grmlja i drveća.