Zašto sve više starijih Hrvata živi u bijedi? Ministarstvo: Išli su u mirovinu s malo radnog staža

Iz pojedinih odgovora Ministarstva na pitanja o sve većem siromaštvu starijih građana, moglo bi se zaključiti da su za njihovu bijedu odgovorni ponajviše oni koji su počinili i omogućili privatizacijsku pljačku, te oni koji su na tisuće otpuštenih, a radno sposobnih radnika masovno slali u prijevremenu mirovinu (sve to događalo se usred rata?!). Zato, valjda, cijela vojska umirovljenika živi danas s manje od 270 eura mjesečno

Čak 104.000 hrvatskih umirovljenika živi danas s manje od 270 eura mjesečno (!), a stopa rizika od siromaštva starijih i dalje neumoljivo raste. U zadnje vrijeme alarmantno raste i broj suicida starijih osoba, a taj porast je, kako tvrdi Tin Pongrac, predsjednik udruge ‘Životna linija‘, izravno povezan sa sve raširenijim siromaštvom starijeg stanovništva.

Na sve te nepovoljne trendove nadovezao se (uslijed sve većeg broja stranih radnika koji unajmljuju stambeni prostor) i nagli rast najamnina stanova i soba, pa ne treba čuditi da su dnevni boravci za beskućnike u Zagrebu, prema riječima Zvonka Mlinara, iz Hrvatske mreže za beskućnike, puni umirovljenika s niskim primanjima i osoba s invaliditetom, dakle onih ljudi koje ranije nisu dolazili u prostore namijenjene beskućnicima.

Kako preživjeti mjesec s 250 eura?

Zbog svega navedenog, od odgovornih u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zatražili smo da nam u najkraćem mogućem roku odgovore na sljedeća pitanja:

”Što u Ministarstvu činite da bi se zaustavio alarmantni porast stope rizika od siromaštva za starije hrvatske građane, pogotovo samce, u situaciji kada cijene hrane i najma stanova vrtoglavo rastu i kada iznos zajamčene minimalne naknade, te mnogih mirovina hrvatskih građana ne pokrivaju ni osnovne životne potrebe? Kako komentirate informaciju da čak 104.000 hrvatskih umirovljenika živi s manje od 270 eura mjesečno? Što mislite može li itko preživjeti mjesec dana u Hrvatskoj s 270 eura mjesečno? Kako?

Je li vam poznato da sve veće siromaštvo starijih građana ima veze s povećanim brojem suicida osoba starijih od 65 godina i sa sve češćim mentalnim oboljenjima starijih osoba? Što će odgovorni učiniti da se spriječi daljnji rast stope rizika od siromaštva, daljni rast stope suicida osoba starijih od 65 godina i daljnji porast mentalnih poteškoća starijih osoba – uslijed siromaštva?

Zbog čega resorno ministarstvo izdvaja tako malo novca za programe i projekte udruga koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja pa i prevencijom suicida (poput udruge Životna linija, udruge ‘Ludruga – sto posto ljudi’, udruge ‘Svitanje’ i drugih udruga)?”, stoji u našem novinarskom upitu.

Ministarstvo: Povećali smo osnovice

Evo što su nam odgovorili:

”U okviru sustava socijalne skrbi, stupanjem na snagu Zakona o socijalnoj skrbi u veljači 2022. godine unaprijeđen je zakonodavni okvir vezan uz socijalne naknade, pa je kod određivanja iznosa zajamčene minimalne naknade za samca stariju osobu povećan osobni faktor sa 115 posto na 130 posto osnovice za izračun zajamčene minimalne naknade dok su za starije osobe članove kućanstva propisani veći osobni faktori u odnosu na odrasle radno sposobne članove kućanstva i iznosi 95 posto osnovice.

Isto tako, 1. siječnja 2024. osnovica za izračun zajamčene minimalne naknade povećana je sa 132,72 eura  na 150 eura, tako da zajamčena minimalna naknada za stariju osobu samca iznosi 195 eura mjesečno, a za stariju osobu člana kućanstva iznosi 142,50 eura mjesečno.

Mirovinski staž od 15 do 17 godina

Također, u ožujku 2022. godine proširen je krug osoba kojima se može priznati naknada za ugroženog kupca energenata, između ostalih, na korisnike nacionalne naknade za starije osobe i osobe koje žive u kućanstvu s korisnikom nacionalne naknade za starije osobe te je povećan iznos za naknadu za ugroženog kupca energenata koja iznosi do 70 eura.

S ciljem smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, a vodeći računa o  najugroženijim skupinama u hrvatskom društvu, Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje donosi odluku za izračun osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu kako bi mogla pravovremeno i primjereno odgovoriti na izazove uzrokovane inflatornim učincima, porastom cijena i općenito rastom troškova života.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 103.854 umirovljenika prima mirovinu nižu od 270 eura ostvarenu prema općem mirovinskom propisu s prosječnim mirovinskim stažem od 15 do 17 godina. Dakle, radi se o umirovljenicima s izrazito niskim mirovinski stažem, gotovo upola manjim od prosječnog. Naime, mirovina u najvećoj mjeri ovisi o navršenom mirovinskome stažu, a prosječna starosna mirovina umirovljenika s 40 i više godina staža u travnju 2024. godine iznosila je 853,09 eura, a njezin  udio u prosječnoj plaći 64,3 posto. Stoga je u mirovinskom sustavu neizmjerno važno konstantno poticati duži rad u cilju ostvarivanja većih mirovina u budućnosti.

Isplaćuju se jednokratni dodaci

Isto tako, moramo naglasiti kako je u prethodna dva mandata Vlade, u mirovinskome sustavu, fokus bio upravo na umirovljenicima s nižim prihodima. Tako je kratkoročnim mjerama osam puta omogućena isplata jednokratnih dodataka umirovljenicima u cilju ublažavanja posljedica rasta cijena. U dva navrata povećana je najniža mirovina, i to od 1. srpnja 2019. za 3,13 posto te od 1. siječnja 2023. za još dodatnih 3 posto. Također, od 1. siječnja 2023. omogućena je isplata dijela obiteljske mirovine kako bi se u slučaju smrti supružnika ublažio pad prihoda starijih kućanstva te su dodatno povećane sve obiteljske mirovine  za 10 posto.

Također, u mandatu Vlade uvedena je nacionalna naknada za starije. Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe uspostavljen je sustav svojevrsne nacionalne potpore kao zamjenskog dohotka za starije osobe koje si u vrijeme radno sposobnog razdoblja, zbog objektivnih ili subjektivnih razloga, nisu osigurale prihod za starost, a kako bi im se osigurao određeni stupanj socijalne sigurnosti. U dvije godine primjene Zakona o nacionalnoj naknadi, podignut je iznos naknade sa 120,71 na 150 eura te su relaksirani određeni uvjeti kako bi se omogućio veći obuhvat korisnika.

‘Treba paziti na održivost mirovinskog sustava’

Sve su to mjere kojima smo ciljano podizali razinu adekvatnosti mirovine umirovljenicima s nižim mirovinskim primanjima, međutim moramo biti svjesni kako je naš mirovinski sustav iznimno kompleksan i prilikom svake intervencije u mirovinski sustav nužno je voditi računa da se ne naruši ravnoteža između primjerenosti mirovina i financijske održivosti mirovinskog sustava u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju. I u idućem razdoblju nastavit će se s provođenjem odgovorne mirovinske politike usmjerene na daljnje jačanje mirovinskoga sustave te na poboljšanje materijalnog položaja svih umirovljenika u skladu s gospodarskim mogućnostima i fiskalnim kapacitetima.

Jedan od ciljeva ulaganja sredstava iz ESF+ u financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine je osnažiti sustav socijalne zaštite te unaprijediti kvalitetu i dostupnih socijalnih usluga, uključujući i usluge dugotrajne skrbi. Ujedno, jedan od ciljeva tijekom navedenog razdoblja je i suzbijanje materijalne deprivacije na način da se osigura pomoć u hrani i osnovnim materijalnim potrepštinama uz osiguravanje popratnih mjera socijalnog uključivanja, i to osobama koje žive u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenost. A tu su upravo osobe od 65 ili više godina detektirane kao jedne od najzastupljenijih skupina.

Program ‘Zaželi’ za starije i osobe s invaliditetom

U kontekstu gore navedenog, 21. kolovoza 2023. objavljen je Poziv „Zaželi – prevencija institucionalizacije“ na koji su se s projektnim prijedlozima mogle javiti: jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave; neprofitne organizacije koje imaju predviđeno djelovanje vezano uz obavljanje socijalne djelatnosti te ustanove koje imaju registriranu djelatnost pružanja usluga starijim osobama i/ili osobama s invaliditetom. Ciljne skupine u okviru navedenog poziva su, osim starijih osoba, i osobe s invaliditetom, kojima se u okviru ugovorenih projekata osigurava pružanje usluge potpore i podrške u svakodnevnom životu, što uključuje i osiguravanje paketa kućanskih i osnovnih higijenskih potrepština.

Osobe koje pružaju uslugu krajnjim korisnicima pružaju pomoć u pripremi obroka, u nabavi hrane, obavljaju kućanske poslove, sudjeluju u održavanje osobne higijene krajnjih korisnika i slično. Međutim, starije osobe su često isticale u prethodnim projektima koji su se provodili vrijednost socijalnog kontakta sa osobom koja im je pružala uslugu, poput razgovora, socijalne podrške, osiguravanje pratnje i pomoći pri uključivanju u razne društvene aktivnosti.

Usluga za gotovo 60 tisuća osoba

U okviru spomenutog objavljenog poziva ugovoreno je više od 500 projekta u ukupnom iznosu od 464,35 milijuna eura. Projekti će se provoditi od 30 do 36 mjeseci u okviru kojih se planira pružiti usluga za gotovo 60 tisuća osoba od 65 ili više godina te osoba s invaliditetom.

Ujedno, u pripremi je poziv za suzbijanje materijalne oskudice koji će omogućiti nastavak osiguravanja pomoći u hrani i osnovnim materijalnim potrepštinama najpotrebitijim osobama. Za navedeni poziv planirano je ukupno 37 miliona eura.

Iste aktivnosti do sada su financirane u okviru Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD). Kroz pet objavljenih poziva provedeno je 83 projekta ukupne vrijednosti 39,37 milijuna eura u okviru kojih je pomoć u hrani (putem paketa hrane ili pučkih kuhinja) te osnovne materijalne pomoći (poput higijenskih paketa) pružena za više od 100 tisuća osoba u dobi od 65 ili više godina, a koji žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva.

Trogodišnji programi za starije

Dodatno, prilikom podjele pomoći pružane su i popratne mjere koje podupiru socijalnu uključenost krajnjih primatelja pomoći poput informiranja o pravima iz sustava socijalne skrbi, zdravstva i slično, osiguravanje individualnog savjetovanja i sl.

Iz nacionalnih izvora sredstava (državnog proračuna i lutrijskih sredstava) Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike financira starije osobe kao korisničku skupinu kroz dva poziva. Dvogodišnji programi usmjereni unapređenju kvalitete života i zaštiti prava starijih osoba namijenjeni su isključivo financiranju starijih osoba, pri čemu se na godišnjoj razini izdvaja milijun eura, a financiraju se programi usmjereni unapređenju kvalitete života i zaštiti starijih osoba u lokalnoj zajednici kroz organiziranje dnevnih aktivnosti te se financiraju usluge prijevoza za starije osobe u zajednici.

‘Za ostalo pitajte Ministarstvo zdravstva’

Osim toga, unutar Poziva „Razvoj i širenje mreže socijalnih usluga za razdoblje 2023. do 2025.“ unutar posebnog prioritetnog područja „Programi usmjereni starijim osobama i teško bolesnim odraslim osobama“ financiraju se trogodišnji programi, pri čemu je važno istaknuti da je za prvu godinu provedbu izdvojeno 850 tisuća eura, a za drugu godinu provedbe taj je iznos povećan svim udrugama tj. organizacijama civilnog društva za 30 posto  i iznosi 1.105.000 eura. Iz svega navedenog, vidljivo je da se samo iz nacionalnih izvora financiranja za starije osobe na godišnjoj razini izdvaja više od dva milijuna eura.

Vezano za ostala pitanja upućujemo Vas na nadležno Ministarstvo zdravstva”, stoji u odgovorima koje smo dobili iz Kabineta ministra Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Prozvali umirovljenike s malo staža, ne spominju privatizacijsku pljačku

Iz svega navedenog moglo bi se zaključiti da su za bijedu i neimaštinu sve većeg broja starijih hrvatskih građana odgovorni ponajviše oni koji su počinili i omogućile privatizacijsku pljačku, te oni koji su otpuštene, a radno sposobne radnike masovno slali u prijevremenu mirovinu (sve to događalo se usred rata).

Na tisuće oštećenih hrvatskih građana, godinama su iščekivali davno obećano poništenje (reviziju) kriminalne pretvorbe i privatizacije, te kažnjavanje odgovornih. No, reviziju pretvorbe te eventualni povratak na radna mjesta s kojih su ih potjerali, nisu, a i neće dočekati.

Sve ono što je prethodilo masovnom slanju mladih ljudi u mirovinu danas se, očito, nastoji gurnuti pod tepih – kao da se nikada nije dogodilo.

Jedino tako kreatori i provoditelji privatizacijske pljačke te vladajuće kaste  – koje ih se ne usude dirati, mogu prstom upirati u one koji žive u bijedi te im neizravno poručiti da su i sami krivi što od svojih mirovina ne mogu živjeti…

FOTO: Screenshot videosnimke; arhiva Promise.hr

Tekst je dio projekta ‘Osvijetlimo nevidljive’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija – Agencije za elektroničke medije