Boka u zadnjih 100 godina bila u čak osam država; zato su Hrvati iseljavali, a 91. masovno dezertirali iz JNA…
Iseljeništvo i svijet 16. svibnja 2019. Promise.hr
Popisi stanovništva pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine. Hrvatska i Jugoslavija bile su devedesetih na suprotnim stranama te su pripadnici hrvatske manjine iz Crne Gore morali ići u JNA. Mnogi od njih skrivali su se u napuštenim brdskim selima poluotoka Vrmca jer nisu htjeli i mogli napadati svoj hrvatski narod, Dubrovnik i Konavle. Povezanost s Katoličkom crkvom, očuvanje tradicije i običaja te Bokeljska mornarica doprinijeli su pak očuvanju hrvatskog identiteta Hrvata u Boki kotorskoj, navodi se u knjizi koja je predstavljena na Kliofestu
U okviru 6. Kliofesta – festivala povijesti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljena je izuzetno zanimljiva knjiga „Hrvati u Boki kotorskoj: Migracije, svadbeni običaji, identiteti“
Knjiga Marijete Rajković Iveta, priznate povjesničarke i etnologinje, te cijenjenog etnologa Matije Dronjića, dragocjeni je doprinos očuvanju hrvatske tradicijske kulture, praćenja mijena Hrvata na području Boke kotorske te očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta na tom području, ali istovremeno i važna poveznica s maticom Hrvatskom i cjelovitim hrvatskim kulturnim prostorom.
U knjizi koja se temelji na intervjuima s nizom Hrvata Bokelja, zorno je prikazano koliko su česte promjene državnih granica utjecale na iseljavanje (katoličkog stanovništva, uglavnom Hrvata) i useljavanje (pretežno pravoslavnog stanovništva) u Boki kotorskoj od kraja 19. do početka 21. stoljeća.
”Boka kotorska bila je posljednjih sto godina u sastavu čak osam država! Te promjene bile su pokretač migracija i transformacija identiteta. Iseljavali su mlađi muškarci tražeći dodatne izvore prihoda od obližnjih mjesta europskoga susjedstva do transkontinentalnih odredišta Amerike i Australije. Usto, zabilježene su i snažne unutarnje migracije selo – grad između dvaju svjetskih ratova te osobito tijekom procesa urbanizacije od 1950-ih i 1960-ih godina naovamo. Popisi stanovništva na tome geografskome prostoru, primjerice, pokazuju da se udio hrvatskog stanovništva u Boki kotorskoj od 1910. s 50,3 posto drastično smanjio na samo 6,3 posto do 2011. godine.
Zanimljiv je citat iz knjige: “Tijekom raspada SFRJ – 1990-ih, Hrvatska i Jugoslavija bile su na suprotnim stranama te su pripadnici hrvatske manjine iz Crne Gore morali ići u vojsku kao vojni obveznici Jugoslavije. Mnogi od njih, prema kazivačima (vidi str. 72 – 73), dezertirali su i skrivali se u napuštenim brdskim selima poluotoka Vrmca jer nisu htjeli i mogli napadati svoj hrvatski narod, Dubrovnik i Konavle”. Ovi sukobi i ostanak u svojim domovima, ali sada s druge strane granice u novoj državi, razlozi su da se velik broj sugovornika tijekom intervjua često ispričavao zbog napada Crne Gore na južnu Dalmaciju te su navodili kako njih, Hrvate Bokelje, Hrvati iz susjedne okolice – Dubrovnika i Konavala – nepravedno smatraju “Crnogorcima”.
Hrvate u Boki kotorskoj, prema navodima u knjizi, karakterizira jaka povezanost s Katoličkom crkvom koja je tijekom stoljeća bila bitan kohezijski faktor hrvatskog stanovništva, s velikom ulogom u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta. Očuvanju i jačanju hrvatskoga identiteta pridonijela su i druženja Hrvata u sklopu Bokeljske mornarice, Kulturno-zavičajnog udruženja “Napredak” iz Gornje Lastve, Hrvatskog građanskog društva i ostalih manifestacija… 
Boka kotorska oduvijek je bila zavičaj pomoraca, a pomorska tradicija, uz nju vezani običaji i nošnje, odigrali su bitnu ulogu u očuvanju autohtonih prava stanovnika toga kraja. Vrlo važna odrednica hrvatskog stanovništva u Crnoj Gori smatra se upravo Bokeljska mornarica, kojoj treba zahvaliti na očuvanju tradicija.
Na promociji vrlo zanimljive knjige sudjelovao je i Dario Magdić, obnašatelj dužnosti zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ureda koji sve intenzivnije djeluje na povezivanju Republike Hrvatske s Hrvatima izvan matične domovine. Dario Magdić ujedno je bio izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića.
Promocija u organizaciji HRVATSKE MATICE ISELJENIKA i nakladničke kuće Srednja Europa d.o.o. održana je u okviru Kliofesta – festivala povijesti kojeg tradicionalno organizira Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti s partnerskim obrazovnim i baštinskim institucijama pod sloganom „Pišem povijest“.
FOTO: Središnji državni ured za Hrvate izvan RH
