Dr. Bhakdi obratio se Merkel: POSLJEDICE nepotrebno drastičnih mjera zbog Corone bit će NESAGLEDIVE Dr. Bhakdi obratio se Merkel: POSLJEDICE nepotrebno drastičnih mjera zbog Corone bit će NESAGLEDIVE
”Cijeli svijet radi grešku kada umrle kod kojih je potvrđen virus ubraje u umrle od virusa ne mareći o drugim faktorima. To se kosi... Dr. Bhakdi obratio se Merkel: POSLJEDICE nepotrebno drastičnih mjera zbog Corone bit će NESAGLEDIVE

”Cijeli svijet radi grešku kada umrle kod kojih je potvrđen virus ubraje u umrle od virusa ne mareći o drugim faktorima. To se kosi sa temeljnim zakonom infektologije. Upućujem pet pitanja na koja nema odgovora, a bez kojih se niti ne mogu donositi pravilne analize. Molim da žurno zauzmete stav, a ujedno apeliram i na vladu Savezne Republike Njemačke da istovremeno izradi strategiju zaštite rizičnih grupa ne zakidajući pritom javni život jer će to samo doprinijeti većoj polarizaciji drušva nego je sada”, istaknuo je dugogodišnji voditelj Instituta za medicinsku makrobiologiju Sveučilišta u Meinzu, čije obraćanje je s njemačkog na hrvatski preveo dr. sc. Srećko Sladoljev

Dr. sc. Srećko Sladoljev preveo je s njemačkog obraćanje Prof. em. Dr. med. Sucharit Bhakdi-a, dugogodišnjeg voditelja Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu na Sveučilištu u Meinzu, kojega je taj znanstvenik poslao njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

”Ovo obraćanje nije upućeno samo njemačkoj kancelarki, upućeno je SVIM narodnim vlastima Planeta, svim narodima Zemlje Majke u čijim ustavima stoji da vlast proizlazi IZ NARODA, nas koji smo im to pravo dali alatima demokracije”, napisao je Sladoljev u uvodu teksta kojega je objavio na svom Facebook profilu. Obraćanje dr. Sucharit Bhakdia u prijevodu dr. Sladoljeva ovdje prenosimo radi potpunijeg informiranja javnosti i širenja medijskih sloboda (žalosno je što strepimo od cenzure čak i kada prenosimo tvrdnje uglednih znanstvenika).

”Kao emeritus Johannes-Gutenberg Unverziteta u Meinzu i ako dugogodišnji voditelj tamošnjeg Instituta za medicinsku mikrobiologiju i higijenu, osjećam obvezu kritički propitati uvođenje opsežnih mjera ograničenja javnog života, koja preuzimamo da bi smanjili širenje virusa COVID-19.
Ne želim umanjiti opasnosti od virusnog oboljenja niti prenijeti neku političku poruku. Ipak, osjećam obavezu dati i svoj znanstveni doprinos, ispravno procijeniti raspoložive podatke i činjenice. Stvari moramo moći sagledati iz perspektive koja otvara mogućnost postavljanja i onih pitanja koja se gube u žučnoj diskusiji.
Razlog moje zabrinutosti su nesagledive socijalno-ekonomske posljedice zbog drastičnih ograničenja koja se primjenjuju u mnogim dijelovima Europe, pa tako i u Njemačkoj.
Želim progovoriti o prednostima i lošim stranama ograničavanja javnog života te posljedicama koje će ona proizvesti na kritičan način i s nužnom dalekovidnošću.
Upućujem pet pitanja na koja nema odgovora, a bez kojih se niti ne mogu donositi pravilne analize.
Molim da žurno zauzmete stav, a ujedno apeliram i na vladu Savezne Republike Njemačke da istovremeno izradi strategiju zaštite rizičnih grupa ne zakidajući pritom javni život jer će to samo doprinijeti većoj polarizaciji drušva nego je sada.
Sa izuzetnim štovanjem, Prof.em.dr.med. Sucharit Bhakdi

1. Statistika

Infektologija – čiji je utemeljitelj Robert Koch – tradicionalno razlikuje infekciju od bolesti. Da bi se utvrdila bolest nužna je klinička manifestacija. Zašto bi pacijenti sa simptomima temperature ili kašlja ušli u statistike novog oboljenja?
Drugim riječima, ako se kod nekog ustanovi COVID-19 ne treba ga se nužno slati u bolnicu. Trenutno se polazi od toga da će pet posto svih inficiranih teško oboljeti i trebati će im mehanička ventilacija. Takve računice preopterećuju zdravstveni sustav.
Pitam Vas: da li se kod donošenja takvih procjena u obzir uzimala razlika između inficiranih bez simptoma i stvarno oboljelih sa simptomima?

2. Opasnost

Činjenica je da smo okruženi mnoštvom korona virusa o čemu mediji ne govore. Pokaže li se da se COVIDu-19 ne može pripisati veća potencijalna opasnost od korona virusa koji nas već okružuju, morale bi se smanjiti i protumjere.
U međunarodno priznatom stručnom časopisu „International Journal of Antimicrobial Agents“ izaći će rad koji govori o tome. Preliminarni rezultati se znaju a oni proizvode zaključke kako se novi virus po opasnosti NE RAZLIKUJE od „uobičajenih“ korona virusa. Rad će izaći pod naslovom „SARS-CoV-2: Fear versus Dana“.
Pitam Vas: kakvo je opterećenje jedinica intenzivne njege pacijentima s COVID-19 u odnosu na one s nekim drugim korona virusom? Uzimaju li se i u kojoj meri takvi podaci pri donošenju odluka Savezne vlade? Da li je kod planiranja u obzir uzeta navedena studija? Tu se također mora razgraničiti koliki udio u bolesti pacijenta čini virus, a koliko ostala oboljenja.

3. Rasprostranjenost

Prema Süddeutsche Zeitung, niti Institutu Robert Koch nije točno poznato koliko je ljudi testirano na COVID-19. Činjenica je da se zbog povećanja testiranja u Njemačkoj bilježi brz porast slučajeva. Opravdane su sumnje da se virus mogao neprimijećeno već proširiti u populaciji. To navodi na dva zaljučka. Prvi je da je službena stopa umrlih od 0,55 % dne 26.03.2020. s 206 smrtnih slučajeva na 37.300 inficiranih – postavljena previsoko i drugi, da širenje COVID-19 više nije moguće spriječiti.
Pitam vas: da li je već pokrenuto nasumično testiranje stanovništva radi utvrđivanja stvarne rasprostranjeni COVID-19 ili je takva mjera barem predviđena?

4. Smrtnost

Strah od povećanja stope smrtnosti trenutnih 0,55% , u Njemačkoj je glavna tema medija. Javlja se strah da bi brojke mogle dostići Italiju (10%) ili Španjolsu (7%) ako se pravovremeno ne učini ništa.
Cijeli svijet radi grešku kada umrle kod kojih je potvrđen virus ubraje u umrle od virusa ne mareći o drugim faktorima. To se kosi sa temeljnim zakonom infektologije: tek kada ste sigurni da je neki agens imao značajnu ulogu kod oboljenja odnosno smrti, tek tada smijete reći dijagnozu smrti. Medicinska stručna društva izrijekom kažu u svojim smjernicama: „Pored uzroka smrti na smrtovnici se mora navesti uzročni lanac na način da je glavni uzrok smrti na trećem mjestu. Kada je potrebno, moraju se navesti i četveročlane uzročne karike.“
Trenutno u službenim izvještajima takvih podataka nema, a to onemogućuje naknadne analize radi utvrđivanja koliko je smrtnih slučajeva uistinu uzrokovano virusom.
Pitam: da li Njemačka tek slijepo slijedi trend općih sumnji u COVID-19? Da li tako i nadalje nekritički namjerava nastaviti? Kako ćemo onda moći razlikovati prave smrti od virusa od koincidencije s virusom u trenutku smrti?

5. Usporedivost

Zastrašujući scenarij u Italiji koristi se kao referentni scenarij. Koje su posljedice virusa u toj zemlji iz mnogih razloga potpuno su nejasne. Također, postoje i specifičnosti koji tu regiju čine posebno ranjivom.
Među inima to je jako zagađeni zrak na sjeveru Italije. Prema procjeni WHO-a iz 2006., zagađeni zrak uzrokuje „višak“ od 8.000 smrti u 13 najvećih gradova Italije svake godine. Od onda to se nije značajno promijenilo. Dokazano je da zagađen zraka i u mladih i starijih ljudi značajno povećava rizik od plućnih oboljenja uzrokovanih virusima.
Čak 27.4% ugrožene populacije u Italiji živi zajedno sa mladim ljudima, u Španjolskoj čak 33,5%. U Njemačkoj radi usporedbe tek 7%.
Također, prema prof.dr. Reinhardu Busseu, voditelju zdravstvenog managementa pri Tehničkom univerzitetu u Berlinu, Njemačka za faktor 2.5 ima bolje opremljene intenzivne jedinicame od Italije.
Pitam: koji napori se poduzimaju kako bi se stanovništvu približile ove elementarne razlike i kako ljudima objasniti da scenariji Italije ili u Španjolske ovdje nisu realni?

S njemačkog preveo dr Srećko Sladoljev”, stoji u objavi na Facebook profilu dr. Sladoljeva.

 

Komentari