EVO I DOKAZA: ‘Linićeve’ predstečajne osmišljene da bi MAFIJA nastavila pljačku RH! EVO I DOKAZA: ‘Linićeve’ predstečajne osmišljene da bi MAFIJA nastavila pljačku RH!
Više nema nikakve dvojbe: predstečajne nagodbe osmišljene su i provedene da bi se nastavila pljačka započeta kriminalnom pretvorbom i privatizacijom, nastavljena stečajevima i dovršena... EVO I DOKAZA: ‘Linićeve’ predstečajne osmišljene da bi MAFIJA nastavila pljačku RH!

Više nema nikakve dvojbe: predstečajne nagodbe osmišljene su i provedene da bi se nastavila pljačka započeta kriminalnom pretvorbom i privatizacijom, nastavljena stečajevima i dovršena predstečajnim nagodbama. Ako se išta u Hrvatskoj promijenilo, Slavkom Linićem morali bi se ozbiljno baviti i Policija i DORH!

linić režiDa su stečajevi i predstečajne nagodbe kriminal kojeg je osmislila mafija koja uistinu vlada Hrvatskom te da je to nastavak pljačke započete kriminalnom pretvorbom i pritvatizacijom (što su zaključili brojni sveučilišni profesori, suci i aktivisti na prošlogodišnjem predstavljanju knjige ‘Stečajna mafija‘ urednika Darka Petričića), potvrdio je, bez sumnje, ovih dana portal Index.hr u analitičkom tekstu pod naslovom: ‘INDEX OTKRIVA: Država u tri godine naplatila tek desetinu duga u kriminalnim predstečajnim nagodbama‘.

Podsjetit ćemo ovdje, stoga, prvo na tvrdnje koje su javno izrekli stručnjaci koji su sudjelovali u pisanju i predstavljanju knjige ‘Stečajna mafija‘, a potom prenijeti dokaze koje su prikupili novinari Index.hr-a, a koji potvrđuju da su Slavko Linić i suradnici radili, po svemu sudeći, za mafiju, kada su krenuli u osmišljavanje i realizaciju politike stečajeva i predstečajnih nagodbi na hrvatski način!

”Hrvatska je u puno gorem stanju nego što u najcrnjim mislima možete zamisliti! Država Hrvatska već godinama razvija samo nerazvijenost i više nema ni radnika ni proizvodnje jer je sustav sustavno uništavao gospodarstvo. U Hrvatskoj danas ne postoji ništa osim vlasti. No, vlast ne shvaća da gubi smisao kada slabi Hrvatsku. Puno je ‘istočnog grijeha i zbog tog grijeha morat ćemo ispaštati. Knjiga ‘Stečajna mafija, je dobra jer predstavlja dokaz da nisu svi zabijali glavu u pijesak dok su političari vodili brod u krivom pravcu”, istaknuo je, između ostalog, poznati ekonomist dr. Guste Santini tijekom predstavljanja knjige ‘Stečajna mafija’, u dupkom punoj dvorani Europskog doma u Zagrebu u utorak 19. Svibnja 2015.

Nadovezao se sindikalac Mario Iveković, ustvrdivši da su stečajevi i predstečajne nagodbe dio organiziranog državnog kriminala kojim se smišljeno uništava hrvatsko gospodarstvo.

Državna mafija sabotirala i ono malo proizvodnje što je ostalo

”Počelo je pretvorbom i privatizacijom i u tim kriminalnim procesima su uništeni nekadašnji gospodarski divovi koji su izvozili proizvode u sve dijelove svijeta. Stečajevi su završetak tog projekta. Cilj stečajeva je bio da se satre svaka dobra inicijativa i svaki pokušaj spašavanja poduzeća. Državna mafija je sabotirala i ono malo proizvodnje što je ostalo i sve to pod plaštom pravosuđa. To je strašno. Izjavio sam da je Trgovački sud u Zagrebu leglo kriminala i ništa se nakon toga nije dogodilo, premda je trebalo ili mene kazneno goniti, ili preispitati rad Trgovačkog suda”, dodao je Iveković.

Zanimljivo je da su se s takvim naizgled katastrofičnim ocjenama složili baš svi sudionici skupa u Europskom domu, a među njima i brojni sveučilišni profesori, doktori nauka, znanstvenici, poznati suci i pravnici.

Jer osim dr. Guste Santinija i Marija Ivekovića, na predstavljanju knjige Stečajna mafija iste su poruke slali i sveučilišni profesor te bivši dekan Ekonnomskog fakulteta u Zagrebu, a danas aktivni saborski zastupnik Mosta dr. Ivan Lovrinović, zatim ekonomist i bivši diplomat mr, Karino Hromin Sturm, potom sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, dok su njihove riječi u publici s odobravanjem pratili i mnogi drugi suci i pravnici, zviždači i aktivisti, a među njima i sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić.

”Crne korice knjige i ime ‘Stačajna mafija’ na prvi pogled izgledaju kao pesimistično pretjerivanje, no tko pročita knjigu uvjerit će se da je ime dobro pogođeno. Fenomen stečaja je u Hrvatskoj zabranjena i vrlo neugodna tema. Smisao stečaja trebao bi biti reanimacija poduzeća koja se mogu spasiti, no kod nas to nije išlo tako. Više su to pogrebi i likvidacije, a ne reanimacije. Dok se u SAD-u stečajevima pokušavaju spasiti zdrave tvrtke, kod nas se one odmah rastaču, premda bi mnoge mogle ozdraviti. Čestim promjenama stečajnog zakona stvara se velika pravna nesigurnost, pa danas imamo čak 5000 stečajave koji čekaju rješenje i stečajeve koji traju deset do 15 godina. Gradska banka iz Osijeka je, primjerice, ciljano dovedena u situaciju da ide u stečaj, iako ta banka i danas radi i uspjela je naplatiti svoja potraživanja. Taj primjer je optužba protiv onih koji su to ciljano napravili”, istaknuo je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i saborski zastupnik, dr. Ivan Lovrinović.

Lovrinović: Stvoren je sustav pogodan za rast kriminala

Pojasnio je potom što je to predstečajna nagodba.

”To je izum bivše vlade kojim su, tobože, htjeli smanjiti nelikvidnost i sačuvati radna mjesta. No, ništa od toga im nije uspjelo te su predstečajne nagodbe potpuni promašaj. U godinu dana su čak tri puta mijenjali zakon, sudovi su pri tom potisnuti u stranu, kao i vjernovnici, dok dužnici vode glavnu riječ. Stvoren je sustav pogodan za rast kriminala, korupcije i klijentelizma. Zato predstečajne nagodbe treba hitno ukinuti. Drago mi je da ovdje sjedi i čestit čovjek, sudac Dobronić, koji je sudio u ‘slučaju Franak’. Kada vidim takve ljude, uvjeren sam da ima nade”, naglasio je dr. Lovrinović pa dodao kako je previše incestuoznih veza stvoreno u državi Hrvatskoj.

Dr. Guste Santini zahvalio je potom sucu Kolakušiću što je dokazao da su predstečajne nagodbe loša stvar.

Dr. Santini: 2000. su na sličan način uništili bankarski sustav

”I umjesto da on dođe u situaciju da rješava problem, Kolakušić je za ljude na vlasti nepodoban. Slično se dogodilo 2000. godine kada su uništili bankarski sustav. Političari su tada odlučili likvidirati pojedine banke poput Glumine banke i drugih, nakon čega je bankarska politika postala glavni izvor nelikvidnosti, jer su preostale banke financirale isključivo potrošnju, a ne proizvodnju. Treba nam stoga treći hrvatski put, a istočni grijeh morat ćemo ispaštati”, naglasio je dr. Santini.

Urednik knjige Stečajna mafija, Darko Petričić, istaknuo je da je knjiga relativno tanka jer je namijenjena saborskim zastupnicima.

”Radi se o tome da iz jednog kriminala ulazimo u drugi. Nakon pretvorbe i privatizacije stečajevi su omogućili novi kriminal. Građevinska mafija sada može doći i do onoga što je preostalo u hrvatskom vlasništvu. I nema sumnje da se ovdje radi o organiziranom kriminalu koji je na vlasti! Hrvatskom vlada mafiokracija”, zaključio je urednik knjige Darko Petričić (u svibnju 2015.).

Nakon što je od sudionika skupa dobio priznanja za svoje djelovanje, sudac Mislav Kolakušić iz publike se kratko obratio brojnoj publici (mnogi su stajali, jer nije bilo dovoljno mjesta!).

Kolakušić; Ovako prikrivaju pretvorbeni kriminal!

”Stečaj je nesumnjivo prikrivanje pretvorbenog kriminala. Stečaj u Europi čuva zdravo tkivo poduzetništva, no u Hrvatskoj u stečaj idu i tvrtke koje imaju uvjete za rad, dok one koje su čak i 3000 dana u blokadi ne idu u stečaj. Dok je stanje takvo, pravi investitori neće dolaziti u Hrvatsku”, naglasio je sudac Kolakušić, koji je dobio glasan pljesak za svoje ustrajavanje na istini o predstečajnim nagodbama.

Jedan od sudionika skupa potom je zaključio da u Hrvatskoj na vlasti imamo udruženi zločinaki pothvat protiv vlastitog narod. Protiv tako ‘tvrdog’ zaključka, nitko od prisutnih nije rekao ni riječi. Baš naprotiv, gotovo svi sveučilišni profesori, suci, aktivisti i ostali prisutni su ga pljeskom pozdravili, zbog čega možemo smatrati da je to bio svojevrsni zaključak i sažetak cijelog skupa u Europskom domu u Zagrebu.

I kada Slavko Linić bude listao knjigu ‘Stečajna mafija’ (ako već nije), mogao bi se dobro oznojiti jer će vidjeti da je upravo on najspominjanija osoba i glavni negativac cijele priče o kriminalu koji se uz stečajeve veže.

‘Idejni začetnik kriminalnih stečajeva i predstečajnih nagodbi je Slavko Linić’

Darko Petričić, urednik ‘Stečajne mafije’, istaknuo je već u uvodu knjige da je idejni začetnik stečajeva i predstečajnih nagodbi koji su ‘trebali biti rješenje za spas hrvatskog gospodarstva’, a koji su poslužili da se dovrši i ‘zacementira’ kriminal iz pretvorbe i privatizacije, upravo Slavko Linić. Petričić kao glavne negativnosti stečajeva ističe, između ostaloga, da su pojedini suci vodili više od stotinu stečajeva te kao rekorderku navodi riječku sutkinja Ljiljanu Ugrina, koja je vodila čak 218 stečajeva, a koja se u knjizi proziva da sudi u korist mafije. Urednik knjige dodaje da je ista sutkinja, koje li koincidencije, dobila stan od bivšeg gradonačelnika Rijeke, a kasnijeg kreatora stečajeva – Slavka Linića…

A da Slavko Linić sigurno nije radio u korist Republike Hrvatske kada je tako snažno i gorljivo gurao predstečajne nagodbe, potvrđuju rezultati istraživanja koje je ovih dana objavio Ilko Ćimić, novinar Index.hr-a.

Evo što je kolega Ćimić otkrio i objavio:

”KOLIKO je točno uplaćeno u državni proračun od predstečajnih nagodbi od 2012. godine do danas? Bilo je to pitanje koje su bivši ministri financija Slavko Linić i Boris Lalovac proglasili tajnom, no sada smo napokon došli do odgovora.

U sklopljenim predstečajnim nagodbama teškim 45,7 milijardi kuna do 1. siječnja ove godine u proračun je uplaćeno tek 470 milijuna kuna, rekli su nam iz Porezne uprave odgovarajući na upit Indexa o uplatama tvrtki. Oduzeto je i nekretnina po procijenjenoj vrijednosti od 334 milijuna kuna pa država smatra da joj je zapravo plaćeno 805 milijuna kuna na ime duga.

Bivša vlast tvrdila je kako se nagodbama brane radna mjesta, puni proračun i spašava ekonomija, no sve te tvrdnje do sada su se pokazale neistinitima. Predstečajne nagodbe ostaju pljačka stoljeća u kojoj su se podobnima bez jasnih kriterija, diskrecijskim odlukama, opraštali milijunski dugovi, a gotovo polovica tvrtki propala je nakon “uspješno” provedene nagodbe. Propadale su i tvrtke vjerovnika koje su bile primorane otpisivati potraživanja.

Za komentar podataka o uplatama u državni proračun i otpisima milijardi kuna upitali smo suca Trgovačkog suda u Zagrebu Mislava Kolakušića i zastupnika HDZ-a Gorana Marića, a bivši ministar financija Boris Lalovac nije nam odgovarao na upite. No, krenimo redom.

Proračun ostao bez 2 milijarde kuna 

Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi stupio je na snagu 1. listopada 2012. godine, a do 1. siječnja 2016. godine u državni proračun uplaćeno je svega  470.637.622 kuna. Valja naglasiti da ukupno prijavljene obveze u predstečajnim nagodbama iznose 81,9 milijardi kuna, a iznos obaveza za prihvaćene nagodbe iznosi 45,7 milijardi kuna.

“Prema podacima na dan 31. prosinca 2015. godine za 2.485 sklopljenih nagodbi pred nadležnim sudovima, Ministarstvo financija kao jedan od vjerovnika prijavilo je tražbine u ukupnom iznosu od 4.349 milijardi kuna”, kažu nam iz Porezne Uprave, dodajući da je prema do sada obrađenim podacima otpisano 2.054 milijarde kuna. Taj iznos odnosi se samo na potraživanja Ministarstva financija.

Konkretno, to znači da su bivši ministri Slavko Linić i Boris Lalovac oprostili u ime države najmanje 2 milijarde kuna privatnim poduzetnicima i tajkunima koji su se prijavili za predstečajnu nagodbu, tvrdeći kako sve rade da bi spasili radna mjesta.

Procijenili sve nekretnine na 334 milijuna kuna, a stvarna je i 10 puta manja 

No, Ministarstvo je, osim što je odobravalo reprogram duga u najviše 60 rata, uz mogućnost otpisa kamata ili dijela glavnice duga, uzimalo i nekretnine kako bi se naplatio dug. Vrijednost tih nekretnina, a riječ je o procijenjenim vrijednostima, iznosi 334,9 milijuna kuna, a riječ je o ukupnoj cijeni za sve nekretnine.

“Prema dospjelim anuitetima na dan 31.12.2015. godine u Državni proračun ukupno je uplaćeno 805.548.840 kuna, od čega je 334.911.218 kuna naplaćeno preuzimanjem imovine”, stoji u odgovoru Porezne uprave na upit Indexa.

Treba naglasiti kako je ovdje riječ o procijenjenim vrijednostima, a ne tržišnim. Tako je poznat slučaj da Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) nije uspio prodati zemljište Spačve ni za 2,9 milijuna kuna, a koju je bivši ministar Linić procijenio na 33 milijuna kuna! Stvarna vrijednost tih nekretnina koju je država priznavala kao otplatu duga mogla bi biti i do deset puta manja.

10 milijardi kuna oproštenih dugovanja

Podatke koje nam je dostavila Porezna uprava odnose se samo na potraživanja Ministarstva financija, no poduzetnicima i tajkunima opraštala su se potraživanja i ostalih državne tvrtki te tvrtki u vlasništvu lokalnih uprava i samouprava, a najgore su prošli tzv. “mali vjerovnici” koji su uredbama Ministarstva financija, odnosno sudova, bili prisiljeni otpisivati dugove za isporučenu robu i usluge.

Tijekom saborske rasprave o izvješću Fine spominjao se iznos od 10 milijardi oproštenih kuna kroz predstečajne nagodbe.

Kolakušić: Tisuće poštenih je bankrotiralo zbog ovog zakona

Sudac Kolakušić izrazio je sumnju u podatke prema kojima se od ukupnih 45,7 milijardi kuna dio odnosi na Ministarstvo financija i to 4,3 milijarde kuna, no kaže nam da je zapravo o naravipredstečajnih nagodbi već odavno sve rekao.  

“Pored iznimno štetnih učinaka za Državni proračun koji u svojoj biti predstavlja imovinu i životni standard građana, posljedice za gospodarstvo su katastrofalne. Tisuće poštenih gospodarstvenika je bankrotiralo, dok veliki broj onih koji se još drže za slamku, porezne obveze više ne smatra građanskom obvezom jer su uvidjeli da se neplaćanje poreza u Hrvatskoj nagrađuje”, rekao je Kolakušić za Index.

Oko 50 posto tvrtki nakon predstečajne nagodbe ide u stečaj

Zastupnik HDZ-a Marić nedavno je zatražio formiranje istražnog povjerenstva koje bi utvrdilo sve okolnosti vezane za predstečajne nagodbe.

“Iz saborske rasprave o izvješću o poslovanju Financijske agencije saznali smo i da je FINA imala 9 milijuna kuna troška zbog predstečajnih nagodbi od čega je naplaćeno tek 4,5 milijuna kuna. Na upit gdje je ostatak, odgovoreno nam je da su te tvrtke nakon predstečajne nagodbe otišle u stečaj te da ne mogu naplatiti te troškove”, kaže Marić u razgovoru za Index dodajući da je, sudeći prema tom odgovoru, oko 50 posto tvrtki nakon predstečajne nagodbe završilo u stečaju.

To bi možda moglo značiti i da bi iznos novca uplaćenog u proračun mogao biti i konačan. Za zastupnika Marića zakon o predstečajnim nagodbama predstavlja “projektiranu štetu” te katastrofalan zakon s višestrukim negativnim posljedicama.

Nepravda za  vjerovnike

“Kroz predstečajne nagodbe napravljena je ekonomska diskriminacija, poticana je nelojalna konkurencija te je došlo do porasta otpuštanja zaposlenika kod stečajnih vjerovnika koji su zapravo bili prisiljeni pristati na smanjenje duga”, objašnjava Marić, dodajući da je šteta nastala ne samo po državni proračun, nego je riječ o jednoj od najvećih nepravdi prema kojoj vjerovnici koji su uredno isporučili robu ili obavili uslugu nisu naplatili fakturu, već ih se prisililo da otpišu potraživanja.

“Ti vjerovnici platili su puni PDV i porez na dobit pa i akontaciju na porez na dobit da bi na kraju morali otpisati veliki dio svojih potraživanja. Taj zakon predstavlja moralnu i pravnu iščašenost”, kaže Marić u razgovoru za Index, naglasivši da je za predstečajne nagodbe potrebe temeljita analiza.

Prema Mariću, analiza predstečajnih nagodba trebala bi se odnositi ne samo na one tvrtke koje su bile u postupku predstečajnih nagodbi, nego i na one tvrtke koje su bile prisiljene otpisivati svoja potraživanja, a sve kako bi se vidio pravi srazmjer ovog zakona.

Lalovac bez komentara

Više puta smo pokušali doći do posljednjeg ministra financija u Milanovićevoj vladi Borisa Lalovca, no nije nam se javljao na pozive. Možda je razlog tome što smo mu preko SMS poruke najavili da želimo razgovarati o predstečajnim nagodbama.

Naglasimo na kraju kako Predstečajne nagodbe, istina, postoje i u drugim zemljama, ali su se u Hrvatskoj u izvedbi SDP-ove vlade pretvorile u pljačku državnog proračuna i malih poduzetnika tešku desetke milijardi kuna. Takva pljačka usporediva je s onom HDZ-a u privatizaciji 90-ih godina.

Brojni stručnjaci upozoravali su na manjkavosti Zakona o predstečajnim nagodbama, no Linić, a kasnije i Lalovac, nastavili su ga provoditi.

Diskrecijsko pravo

Predstečajne nagodbe pokreće dužnik i o njemu ovisi utvrđivanje tražbina, što omogućuje velikim igračima da nameću pravila manjim tvrtkama – vjerovnicima. Isto tako može se govoriti i o namještenoj tržišnoj utakmici jer po hrvatskim zakonima Ministarstvo financija imalo je diskrecijsko pravo nekome oprostiti dug, a nekome ne.

Diskrecijsko je pravo i koliki će iznos duga biti oprošten. Pitanje je, isto tako, koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim tvrtkama koje su dužnici kroz predstečajnu nagodbu prisilili na otpis dugova.

U ovisnosti od medijskog nastupa bivša vlast spominjala je brojku od 40 do 60 tisuća spašenih radnih mjesta kroz predstečajne nagodbe. No, ne postoji ni jedan pokazatelj, analiza ili studija koja bi to i dokazala. Procjena spašenih radnih mjesta uvijek je bila stvar dojma ministra. 

Komentari