FOTO: Na Savici gradski vrt ima i gradonačelnik Bandić, drugi ga zalijevaju i okopavaju

Obišli smo i Bandićev vrt, koji je najveći u zajedničkom vrtu. Kod njega od povrća dominira krumpir. Na toj parceli tri su radnice Zrinjevca marljivo kopale oko podneva. Fotografirali ih jesmo, ali razgovarati nismo mogli, jer je iz kućice za alat dopirala vrlo glasna glazba

Piše: Marinko Petković

Na području Grada Zagreba ima 13 gradskih vrtova s preko 2100 vrtnih parcela na površini od 22,5 hektara, a projekt je pokrenut 2013. godine. Dva su vrta na području Gradske četvrti Stenjevac, tri na području Novog Zagreba-istok, dva na lokaciji ulice Ive Andrića i jedan na lokaciji ulice Karla Zahradnika, jedan na području Gradske četvrti Novi Zagreb-zapad, jedan na području Peščenice-Žitnjak, dva na području Sesveta, jedan na  području Trnja, jedan na području Maksimira, te jedan na području Podsused-Vrapče.

Franju Glažarića smo zatekli u gradskom vrtu na

Savici, na broju 55, koliko je tamo i vrtlarskih parcela. Ljubazno nam je kazao da je on tu od samog početak gradskih vrtova, jer stanuje u prvoj zgradi do lijepo uređenih vrtnih parcela, od kojih neke imaju i nadstrešnice te gredice više vrsta povrća i voća. Dodao je da je obradiva parcela mala, ali da je sreća velika, kad zelenjava, bilo peršin, mrkva, rajčica ili mahune, daju plod, a tu je i grah, kao i maline.

Aktivan način života i u doba korona krize

Na naš upit što za njega znači urbano vrtlarstvo, koje je u doba korona krize dobilo još jednu dodanu dimenziju, a to je težnja ka samodostatnosti hrane, Glažarić ističe da osim koristi što nešto uzgojite vlastitim rukama, to je prije svega aktivniji način života ljudi koji su sada većinom u mirovini, a naviknuli su biti u pokretu, među ljudima i vani na zraku, a ne po cijeli dan između četiri zida. Osim toga, kaže, tu se i družimo, jer uvijek imate s nekim razgovarati u vrtu i oko vrta, jer su nam to zajedničke teme, a znamo i zaigrati nogomet na obližnjem igralištu u sklopu ovog gradskog vrta.

Na Savici i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ima svoj vrt, ali ga drugi održavaju, zalijevaju i okopavaju, jer njega baš i ne viđaju u vrtu, koji je po ljeti otvoren od rano ujutro do kasno na večer, kao zeleni spas od žege gradskog asfalta. Obišli smo i Bandićev vrt, koji je najveći u zajedničkom vrtu, a od povrća, dominira krumpir, dok su tri radnice Zrinjevca, marljivo kopale usred podneva. Slikali ih jesmo, ali razgovarati nismo mogli, jer je iz kućice za alat, dopirala glasna glazba.

Projekt Gradski vrtovi je pokrenut zbog uređenje obradivog gradskog zemljišta u vlasništvu Grada, a putem davanja dijela obradivog zemljišta na korištenje građanima u svrhu proizvodnje hrane (povrće i jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe. Postupak davanja vrtnih parcela na korištenje pokreće se javnim pozivom za podnošenje zahtjeva za dava

nje vrtnih parcela na korištenje i to za osobe s prebivalištem na području Grada, a koje nemaju u svom vlasništvu ili na korištenju neko drugo obradivo zemljište.

Pedeset kvadrata dovoljno za bolju kvalitetu života

S korisnicima se sklapa Ugovor o davanju na korištenje vrtne parcele na obradivom zemljištu na  vrijeme od dvije godine bez novčane naknade, s mogućnošću produljenja korištenja pod uvjetom da se korisnik prema istoj odnosi sa pažnjom dobrog gospodara.
Obradivo zemljište sastoji se od vrtnih parcela veličine do 50 m² i zajedničkih dijelova sa pripadajućom zajedničkom opremom (pristupni putovi i staze, drvena i montažna spremišta alata i organskog gnojiva, komposteri, klupe i kante za odlaganje otpada, vrtne sjenice i nadstrešnice). Površine svih Gradskih vrtova ograđene su, a zajednički dio predviđen je za druženje i odmor korisnika

, za edukaciju i radionice.
Kako to funkcionira u praksi provjerili  smo u gradskom vrtu na Borovju, gdje je više korisnika radilo u vrtovima, ali nisu svi bili rasploženi za ‘davanje izjava’ na plus 30 stupnjeva Celzijevih.

Miroslav Šimićić je drugu godinu u gradskom vrtu na Borovju, gdje smo ga zatkeli sa štihačom u rukama, na radnoj terapiji, kako kaže, ‘skidanja kalorija’. Nakon umirovljenja, kaže, ljudi koji su cijeli život radili, kako što je i on na građevini, pomalo ostanu bez svakodnevne rutine. Nekada je to bio odlazak na posao i sve druge obveze koje život već nosi, a nakon umirovljenja, jednostavno morate potražiti neki drugi smisao. Sada – je li to odlazak u prirodu vikendom ili boravak u vrtu, svaki dan, stvar je osobnog izbora, a meni odgovara doći ovdje i baviti se zemljom. No, nisam baš siguran, koliko je ova naša lokacija, koja je nekada bila jezero sa odlagalištem otpada, pogodna za uzgajanje hrane, pita se Šimičić?

Trebalo bi napraviti, kaže, ispitivanje tla i v

ode, jer imamo vodu ovdje za navodnjavanje. Ove godine bijeli luk, odnosno češnjak, nije rodio, no trebalo bi biti dosta mahuna na jesen. Njegov mlađi susjed je u vrtu bio zauzet branjem malina, a bio je u velikoj žurbi, jer je do vrta došao autom, samo kako bi pobrao mjericu malina, te se uz pozdrav udaljio.

Na Borovju voda upitne kvalitete?

I Anica Vincelj nam se požalila na vodu, jer osim njezine upitne kvalitete, nema, kaže, ni dovoljno pumpi, samo tri na 30-ak vrtova, koji su lijepo održavani.

”Meni je, kaže, ovaj vrt sve, nakon odlaska u mirovinu, ali ne možete se danas baviti vrtlarstvom, bez navodnjavanja, jer zemljište je dosta loše kvalitete, šljunkovito, tako da ništa ne može niknuti, osim korova, bez dovoljno vode.

Čuli smo da u vrtu ima i dosta puževa, kao i krtica

, odnosno voluharica. Našla sam na internetu da

su ‘lijek’ za puževe japanske patke, kaže gospođa Vincelj, ali problem bi bio njihov smještaj, odnosno držanje, jer u vrt ne smiju ni kućni ljubimci, na što upozorava znak na ulazu u vrt.

Projekt Gradski vrtovi su pozitivan primjer održivog korištenja gradskog zemljišta te poboljšanja kvalitete življenja naših sugrađana u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu. Gradski vrtovi omogućuju dostupnost zdrave hrane i poboljšavaju kućni proračun građana, doprinose očuvanju zdravije okoline, očuvanju bio-raznolikosti, ekološkoj svijesti građana, povezivanju sa prirodom, zdravom načinu korištenja slobodnog vremena i promoviranju zdravog stila života kao i razvoju partnerstva s građanima.
Dosadašnje aktivnosti u sklopu projekta imaju pozitivan odaziv i zanimanje građana koji su prepoznali njegove dobrobiti i projekt uspješno egzistira već

godinama. S obzirom da su građani pokazali veliki interes u planu je iznalaženje i opremanje novih lokacija za gradske vrtove u Zagrebu, a projekt gradskih vrtova se realizira i u drugim gradovima.

Uz pomoć partnera projekta, korisnicima vrtnih parcela doniraju se sjenica za druženje, kućica za alat, alat potreban za radove u vrtu, kosilice za održavanje zajedničkih površina i sl. Uz samo uređenje prostora za druženje i donacije, program projekta odvija se uz edukativne i zabavne sadržaje.

FOTO: Marinko Petković