Grbešić: Napokon sam dočekao iskorak u jačanju veza s hrvatskim iseljenicima, no još ima problema
Iseljeništvo i svijet 10. studenoga 2018. Damir Kramarić
Hrvati žele promjene na način kako su organizirane države na Zapadu. Ima pomaka, no još uvijek ima puno otvorenih pitanja. Nezadovoljni smo uključivanjem Hrvata iz iseljeništva u politički, društveni i gospodarski život Hrvatske, kao i položajem Hrvata u BiH. Pozitivni pomaci su Registar hrvatskih subjekata izvan RH, rad na Zakonu o hrvatskom državljanstvu, istaknuo je Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta
Otvarajući drugu sjednicu drugog saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, danas je u šibenskom Amadria parku Hotel Ivan, istaknuo da je sjednica prilika da zajedno vide što su dosad učinili na povezivanju Republike Hrvatske i hrvatskog iseljeništva te da zaključe što je još potrebno učiniti. Potom je nabrojao projekte koje je Središnji državni ured započeo ili ostvario u zadnjih nekoliko godina, od kada je on na čelu Ureda.
”Najponosniji sam na projekt digitalnog umrežavanja Hrvata širom svijeta kroz Registar hrvatskih subjekata izvan RH. Cilj je povezivanje svih Hrvata gdje god bili. Očekujemo savjete i primjedbe kako to umrežavanje još možemo unaprijediti. Drugo, napokon smo složili konture novog Zakona o hrvatskom državljanstvu, no i tu očekujemo savjete i primjedbe. Učinili smo i iskorak u obrazovanju, pa smo u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu osigurali 217 mjesta posebne upisne kvote za studije Sveučilišta u Zagrebu”, istaknuo je Milas.
Najavio je potom i edukativni program – Ljetna škola Domovina, koji je namijenjen mladim generacijama u hrvatskom iseljeništvu, a prva generacija polaznika očekuje se 2019. godine.
”Svi projekti i sva dostignuća nastali su temeljem volje, truda, rada i partnerskog odnosa svih nas, pri čemu su zajedničke inicijative neizostavni dijelovi svakog pokrenutog i realiziranog posla, a ujedinjeni u tom zajedništvu možemo nastaviti graditi našu hrvatsku, svjetsku priču”, naglasio je državni tajnik Milas.
Dodao je da je najvažnije pitanje – na kojem moraju raditi – jačanje položaja Hrvata u BiH.
”Bio sam vrlo često u Bosni i Hercegovini i čuo što naši ljudi govore. I mislim da smo u ovoj teškoj situaciji ponovno postigli zajedništvo, da smo ponovno skupa u borbi za ravnopravan položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini”, naglasio je Milas, pozdravljajući predstavnike hrvatskih zajednica sa svih kontinenata, kao i posebnu izaslanicu premijera Plenkovića, ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić, kao i ministricu Ninu Obuljen Koržinek, predsjednika i sve članove Savjeta.
Prisutne je potom pozdravio i Ivan Grbešić, predsjednik drugog saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH, inače Hrvat iz Kanade te je zahvalio na dolasku posebnoj izaslanici premijera Plenkovića, ministrici Obuljen Koržinek, županu Goranu Pauku, te potpredsjednicima i članovima Savjeta Vlade.
Kazao je da upravo prisustvuje petoj sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine, ali da je tek odnedavno dočekao da vidi iskorak Vlade, zbog čega, rekao je, postoje razlozi za optimizam.
”Hrvati žele promjene na način kako su organizirane države na Zapadu. Ima pomaka, no još uvijek ima puno otvorenih pitanja. Nezadovoljni smo uključivanjem Hrvata iz iseljeništva u politički, društveni i gospodarski život Hrvatske, kao i položajem Hrvata u BiH. Pozitivni pomaci su Registar hrvatskih subjekata, rad na Zakonu o hrvatskom državljanstvu i iskoraci u učenju hrvatskog jezika”, naglasio je na početku Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta.
Potom je sve prisutne u ime premijera Plenkovića, pozdravila potpredsjednica Vlade, Marija Pejčinović Burić te je naglasila da je okupljanje tolikog broja članova Savjeta u Šibeniku potvrda zajedništva i povezanosti domovine Hrvatske i hrvatskih iseljenika.
Snimio: Anto Pranjkić
