”GUBIMO SUVERENOST: Zaustavite predloženi Zakon o sjemenu, jer ograničava ljudsko pravo na sjeme!”

”Prijedlog Zakona o sjemenu dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednika u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU, te ograničava njihovo pravo na sjeme. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane u kojima smo samodostatni! To značajno narušava prehrambeni suverenitet  i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojih razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi. Dodatno otežavanje uzgoja sjemena i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize’, upozorava inicijativa ‘Sjeme je naše ljudsko pravo’

Uz simboličnu akciju razmjene sjemena na Markovom trgu, inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo”, koju podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova te više od 31.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice, jučer je zatražila od svih zastupnika Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, jer, kako navode u priopćenju, nije izrađen u skladu s postojećim propisima i vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Hrvatske.

”Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU, te ograničava njihovo pravo na sjeme. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. Znatan porast troškova proizvodnje ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50%, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke. Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava”, navode u priopćenju.

Stoga Inicijativa od Hrvatskog sabora traži odgađanje donošenja Zakona o sjemenu do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva, i trenutno je u postupku, kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU. Preliminarna studija koja će definirati smjer buduće reforme marketinških direktiva o sjemenu biti će objavljena već u travnju ove godine.

Zabranjuju im sjetvu sjemena iz vlastitog uzgoja

Traži se i poštivanje ugovora i deklaracija: Međunarodnog ugovora o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine, te Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima 2 koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19. stavku 2 Deklaracije navedeno je ”Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja”, javlja Jutarnji list.

Inicijativa pod nazivom: “Sjeme je naše ljudsko pravo!” uputila je, podsjetimo, 14. siječnja 2021. dopis Saborskom odboru s mišljenjem o nacrtu Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorata poljoprivrednog bilja.

Ovdje prenosimo tekst tog dopisa:

”Kao udruge čiji su članovi poljoprivredni proizvođači iz cijele Hrvatske, želimo izraziti zabrinutost novim nacrtom Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja kakav je prezentiran i prihvaćen na sjednici Vlade 23.12.2020.Uvođenjem pojma “sjeme s poljoprivrednog gospodarstva” i odredbama članka 16. proizvođačima se za potrebe vlastite proizvodnje hrane i hrane za životinje (ne za stavljanje na tržište) zabranjuje sjetva sjemena iz vlastitog uzgoja od vlastitog reprodukcijskog materijala sorata koje nisu registrirane i koje nerijetko čine lokalne sorte i populacije.

Siromašni će biti još siromašniji

Poljoprivrednici bi sjeme morali najprije kupiti, a onda eventualno za svoje potrebe razmnožavati uz obavezu dorade. Dodatnim izuzećima od ovih su odredbi izuzeti samo ekološki proizvođači (7,2% površina) i oni koji se mogu upustiti u još dobrim dijelom nedefiniranu registraciju tradicijskih sorata.

U Hrvatskoj je 30,9% stanovništva ruralnih područja u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (podatak EUROSTAT-a iz 2018), najviše u istočnim i jugoistočnim regijama. Upravo ti poljoprivrednici najviše siju sjeme za vlastite potrebe gospodarstva jer si ne mogu priuštiti kupovinu značajno skupljeg sjemena. Ove mjere predstavljaju dodatni udar na njihov standard. Hrvatska je ovisna o uvozu sjemena. To je posebno izraženo kod sjemena povrća koje se proizvodi na svega 40-ak hektara od samo 5 kultura.

To značajno narušava prehrambeni suverenitet  i dovodi u pitanje sigurnost hrane ako iz bilo kojih razloga dođe do zatvaranja granica ili komplikacija u opskrbi. S obzirom na situaciju, to više i nije tako nezamisliv scenarij. Dodatno otežavanje uzgoja sjemena na gospodarstvima i povećavanje ovisnosti o uvozu smanjuje otpornost prehrambenog sustava u situacijama krize.

Uskraćuje se temeljno ljudsko pravo!

Uz poljoprivredno zemljište, sjeme predstavlja najvažniji resurs u proizvodnji hrane. Ograničavanjem ili uskraćivanjem prava na sjeme poljoprivrednim proizvođačima  narušava se prehrambena suverenost zemlje i uskraćuju temeljna ljudska prava što je regulirano i međunarodnim ugovorima i konvencijama. Ova mjera ne doprinosi toliko zaštiti od biljnih bolesti nego je prvenstveno usmjerena uvođenju kontrole da bi tvrtke i ostali nosioci oplemenjivačkih prava mogli naplatiti svoje naknade.

Oplemenjivačka prava definirana su Zakonom o zaštiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/1997) i Pravilnikom o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju. Miješanje tih zakonskih akata sa Zakonom o sjemenu čija je funkcija prvenstveno da regulira tržište sjemenom i komercijalno korištenje sjemena, stvaraju nedorečenosti, posebno zato što njihove odredbe nisu međusobno usklađene kao što nisu usklađene niti za zakonom i pravilnicima o biljnom zdravstvu.

Niti jedan od tih akata ne govori o zabrani sjetve sjemena od neregistriranih sorti ili obavezi dorade za sjeme koje se sije za vlastite potrebe. U kontekstu spomenutih zakonskih akata restrikcije se mogu uvesti samo za sjeme sorata zaštićenih pravima oplemenjivača i samo za pojedine kulture, nikako za sve sjeme koji poljoprivrednici siju. Ovim se člankom isključuje razmjena bilo koje sorte ili populacije koja nije upisana i koju se ne namjerava upisati na sortnu listu poljoprivrednika s obzirom da nije namijenjena stavljanju na tržište.

Tako se blokira biološka raznolikost

Na taj način se blokira tisućljetni mehanizam koji je doprinio širenju uzgojene biološke raznolikosti, stvaranju potrebne raznolikosti unutar određene uzgajane vrste te koji je bio izvor poboljšanja sorti koji su koristila sjemenarska poduzeća. Danas je takav sustav posebno vrednovan u kontekstu traženja rješenja posljedicama klimatskih promjena što je prepoznato u europskoj Strategiji od polja do stola kao temelja buduće Zajedničke poljoprivredne politike EU koja kaže: “Održivi prehrambeni sustavi ovise i o sigurnosti i raznolikosti sjemena. Poljoprivrednicima mora biti dostupno raznovrsno kvalitetno sjeme za biljne sorte koje su otporne na posljedice klimatskih promjena.

”Spomenutim odredbama se također krši Međunarodni ugovor o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine (NN 1/2009) te Deklaracija Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19, stavak 2 “Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.” U stavku 8. istog članka navedeno je da “Države moraju poduzeti sve kako bi se politikama o sjemenu, o zaštiti biljnih sorti i ostalim zakonima o pravima intelektualnog vlasništva, sustavima certifikacije i zakonima o stavljanju na tržište sjemena poštivala i uzimala u obzir prava, potrebe i stvarnost seljaka i ostalih osoba koje rade u ruralnim područjima.

Traže priznavanje postojećeg sjemenarskog sustava

”Donošenje nacionalnog zakona o sjemenu u ovom trenutku nije u skladu niti s Odlukom Vijeća (EU) 2019/1905 od 8. studenoga 2019. o zahtjevu Komisiji da podnese studiju o opcijama Unije da ažurira postojeće zakonodavstvo o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala te prijedlog ako to bude potrebno s obzirom na rezultate studije.

Nije prihvatljivo da Hrvatska preduhitri takvu reformu, zanemarujući pritom regulatorne odluke koje EU izrađuje u tom području. Izvješće će biti predstavljeno u travnju 2021. te će nakon ocjene tog izvješća Komisija izraditi novi prijedlog pravnog okvira. Podsjećamo da se izrada takvog izvješća temelji na širokoj inicijativi s ciljem savjetovanja sa svim zainteresiranim stranama i da je u tom procesu Europska koordinacija Via Campesina (ECVC koje su udruga Život i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača članovi) među onima s kojima se savjetovalo i koje imaju pravo ugraditi vlastite komentare čak u konačan prijedlog tog izvješća prije njegova predstavljanja Komisiji.

Zbog svega navedenog molimo vas da razmotrite mogućnost odgađanja donošenja ovog zakona do trenutka donošenja zakona koji će definirati područje sjemenarstva na europskoj razini kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja. Ukoliko je zakon potrebno donijeti ranije, molimo da se iz njega svakako isključi pojam “sjeme s obiteljskog gospodarstva” kao i članak 16 i sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam.

Tražimo da se prizna postojanje posebnog „neformalnog” sjemenarskog sustava, odnosno sustava kojeg kontroliraju i upotrebljavaju poljoprivrednici, a koji se po svojem načinu funkcioniranja i tehničkim modalitetima i činjenici da je utemeljen na zajedničkim pravima poljoprivrednika na sjeme (UNDROP i ITPGRFA) u potpunosti razlikuje od industrijskog sjemenarstva utemeljenog na sortama upisanima na listu, na pravilima Međunarodne konvencija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) i na pravnom sustavu usmjerenom na pravnu zaštitu intelektualnog vlasništva”, stoji u dopisu inicijative ‘Sjeme je naše ljudsko pravo‘

FOTO: Arhiva; preslika sa stranice biovrt.com