Križanović oštećenicima RBA zadruga: Ne bojte se, TUŽITE IH ZA NIŠTETNOST ugovora o kreditu! Križanović oštećenicima RBA zadruga: Ne bojte se, TUŽITE IH ZA NIŠTETNOST ugovora o kreditu!
Ako ste pod ovrhom ili vam ovrha prijeti bilo Zakon ( čl. 6 ) vas štiti jer podizanjem tužbe za ništetnost sud će, na... Križanović oštećenicima RBA zadruga: Ne bojte se, TUŽITE IH ZA NIŠTETNOST ugovora o kreditu!

Ako ste pod ovrhom ili vam ovrha prijeti bilo Zakon ( čl. 6 ) vas štiti jer podizanjem tužbe za ništetnost sud će, na prijedlog dužnika (vas kao tužitelja i oštećenika) odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugim zakonima propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika, ističe odvjetnik Križanović

Zbog mnoštva pitanja i nedoumica oko novog ‘Škibolinog zakona‘, odnosno Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, odvjetnik Milko Križanović, objavio je svojevrsnu pravnu uputu za sve one koji još dvoje oko toga trebaju li krenuti u pravnu borbu s nelegalnim kreditorima.

Zbog velikog interesa za ovu tematiku, objavljujemo post  odvjetnika Križanovića, koji se je posebno istaknuo pomažući mnogim oštećenicima austrijskih zadruga.

”Moj osnovni motiv za ovaj tekst je da se iz javnih rasprava jednom zauvijek odstrani bilo kakva sumnja i/ili nedoumica oko postupanja i eventualnog ishoda sudskog spora.

Tužiti za ništetnost Ugovora o kreditu znači staviti se pod zaštitu suda, tražiti pravilnu primjenu Zakona kojeg je dobio Sabor RH, koji kontrolira sigurnost pravnog poretka, a svaki ništetan ugovor stvarna je prijetnja pravnoj sigurnosti, pa stoga samo odlučno u zaštiti svojih na zakonu zasnovanih prava i pravnih interesa.

Ako ste pod ovrhom ili vam ovrha prijeti bilo na nekretninama ili novčanim primanjima Zakon ( čl. 6 ) vas štiti jer podizanjem tužbe za ništetnost sud će, na prijedlog dužnika (vas kao tužitelja i oštećenika) odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka radi utvrđenja ništetnosti, ne ispitujući postojanje drugim zakonima propisanih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.

Nakon što utvrdite sudskom presudom ništetnost ugovora obvezni ste vratiti neovlaštenom kreditoru samo i jedino glavnicu koju ste od njega primili (ništa više od tog iznosa), a ako ste mu tijekom otplate platili više, neovlašteni kreditor vam je tu razliku (dio od preplaćene glavnice) dužan vratiti. Povrat sredstava rješava se u posebnom sudskom postupku, odnosno moguće inizvan sudskom.

Ono što je bitno s vaših nekretnina skida se hipoteka, jer su ništetne i Izjave o osiguranju zalogom (hipoteke).

I na kraju, ne čekajte da se stvari same dogode, nemajte strah od sudskog postupka jer vam je on postupanjem neovlaštenih kreditora nametnut. Ne tužite iz obijesti, već radi zaštite svojih prava temeljenih na Zakonu koji regulira upravo to pravno pitanje”, istaknuo je u Facebook objavi odvjetnik Križanović.

Pojasnio je, osim toga, da je sudbena vlast (Ustavni, Vrhovni i ostali sudovi) samostalna i neovisna, te da ju obavljaju sudovi koji sude na temelju Ustava i zakona koje donosi Sabor.

”Bilo kakva sumnja da se Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, a koji je objavljen u Narodnim novinama br. 72/17 i koji je stupio na snagu od 29.07.2017. nema prostora u diskusiji.

Zaštita od neovlaštenog kreditora

Radi se o Zakonu donesenom jednoglasno u Saboru, Zakonu koji kao posebno kreiran zakon namijenjen je upravo svakom dužniku (oštećeniku) da mu bude zaštita od neovlaštenog kreditora.

Republika Hrvatska je europska država, samostalna i neovisna, s punim pravom i ovlastima da regulira zakonima zaštitu svog ustavno-pravnog poretka, a zakoni štite hrvatske državljane i sve građane u skladu sa vladavinom prava.

Vladavina prava je naziv za pravni i politički koncept i oblik društvenog uređenja prema kojima se svi dijelovi društva, a prije svega predstavnici vlasti (dakle sudbene) u svome postupanju moraju voditi isključivo zakonima.

Hrvatska narodna banka u svom je radu samostalna i neovisna, a izvješća o svom djelovanju podnosi Hrvatskom saboru.

Zadatak HNB-a je izdavanje i oduzimanje odobrenja i suglasnosti vezanih za poslovanje kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija te devizno poslovanje i poslovanje ovlaštenih mjenjača, te obavljanje poslova supervizije i nadzora poslovanja kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i sustava za namiru platnih transakcija.

Nitijednoj Raiffeisen zadruzi iz Štajerske HNB nije dao suglasnost i odobrenje za rad na teritoriju Republike Hrvatske !

Nisu imali odobrenje za rad

Takvom činjenicom Raiffeisen zadruge iz Štajerske definirane su pojmom neovlašteni vjerovnik – koji pojam označava pravnu osobu koja je ugovorom o kreditu s međunarodnim obilježjem odobrila kredit dužniku, a na dan sklapanja ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem ima upisano sjedište izvan Republike Hrvatske i nudi ili pruža usluge odobravanja kredita u Republici Hrvatskoj, iako za pružanje tih usluga ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom, odnosno ne raspolaže propisanim odobrenjima i/ili suglasnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Da su svi oštećenici koji imamu Ugovor o kreditu i koji su potpisali i Izjave o založnom pravu (hipotekama) na nekretninama, čije se nekretnine ovršuju ili postoji potencijalna opasnost od ovrhe ili im se ovršuju redovna primanja stvarni OŠTEćENICI koji se trebaju staviti pod zaštitu Zakona proizlazi iz pojma NIŠTETNOST.

Svaki (bez iznimke) Ugovor o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljen u Republici Hrvatskoj između dužnika (oštečenika) i neovlaštenog vjerovnika ( Raiffeisen zadruge iz Štajerske) jest NIŠTETAN.

Ništetni pravni poslovi (Ugovori o kreditu) su oni koji ne proizvode pravne učinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ništetnost nastaje na temelju zakona, dakle propisuje se Zakonim, a djeluje od trenutka sklapanja pravnog posla (ex tunc – dakle nikada nije taj Ugovor niti bio pravno valjan), te mogućnost isticanja ništetnosti ne zastaruje – dakle tužba ako nije podnesena treba ju i može se podići bez smetnje.

Prema Zakonu o obveznim odnosima (čl.327) na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti, a na nju se može pozivati ugovorna stranka, svaka zainteresirana osoba i državni odvjetnik.”, pojašnjava odvjetnik Križanović.

Pravo Republike Hrvatske isključivo je mjerodavno!

Aktivisti neformalne udruge Ovršeni pojašnjavaju još, na svojoj Facebook stranici, da Škibolin zakon, čl. 8. st. 2. (druga rečenica), glasi:”Za ništetne ugovore u smislu ovog zakona, ISKLJUČIVO je mjerodavno pravo RH, a sud će po tužbi za utvrđenje ništetnosti ugovora, ne ispitujući drugim zakonima propisanih pretpostavki o mjerodavnosti prava u odnosu na mjesto sklapanja ugovora, primijeniti ovaj Zakon”. Amen. Plus, Ustavni sud je po Rješenju U-I-4455/15 od 04.04.2017.godine rekao da su ugovori hrvatski, sklopljeni na području RH, pred hrvatskim javnim bilježnikom.

Znači, ugovori su hrvatski i tu se više ništa ne može promijeniti, jer po čl. 31. Ustavanog zakona o Ustavnom sudu, rješenja US su obvezatna i moraju ih poštivati sve fizičke i pravne osobe, a državna tijela vlasti ih moraju provoditi. Sud kao državno tijelo vlasti, tako i svaki sudac pojedinac kao fizička osoba. U povezanim pravnim poslovima, gdje se obostrano mora potpisati javnobilježnička isprava, ugovor je sklopljen tek kada se obostrano ispotpisuje takva isprava (založni ugovor), i bez toga nema ugovora (Čl. 292. ZOO). Znači, ugovor je sklopljen, tj. nastaje tek kada dužnik potpiše takav povezani pravni posao, a to je svaki dužnik potpisao u HR pred javnim bilježnikom. Znači, niti teoretski nema šansi da je ugovor sklopljen u Austriji, jer je to u konkretnom slučaju nemoguće, a dokaz za to su datum na ugovoru i datum na javnobilježničkom aktu. Različiti su datumi. Ili, zašto su kreditori slali jedostrano potpisan svoj obrazac ugovora javnim bilježnicima u HR ako su ugovori potpisani u AT? Zašto im nisu poslali već sklopljen austrijski ugovor? Zašto? Zato što je sklopljen nekoliko dana kasnije u HR pred javnim bilježnikom, kako to jasno i pametno ocjenjuje Ustavni sud RH, navodi Neno Koljaja, aktivist koji oštećenicima objašnjava kako iskoristiti mogućnosti novog zakona.

Komentari