Tone cjepiva još stižu u Hrvatsku i uništavaju se, mi to skupo plaćamo, a Beroš sve proglašava tajnom?!
HrvatskaIzdvojenoPolitika 18. travnja 2023. Promise.hr
U Hrvatsku je dosad stiglo više od 12 milijuna doza, od čega je tek 5,3 milijuna doza iskorišteno za cijepljenje. Ostale doze su ili donirane ili na skladištima ili su već morale biti uništene zbog isteka roka trajanja. Iako interesa za cijepljenje više praktički nema, nove doze stigle su i ove godine! I to više od 230 tisuća, a to nepotrebno cjepivo je plaćeno javnim novcem. Možemo se samo zapitati koliko je bolesne djece u Hrvatskoj moglo biti spašeno da se novac za milijune doza cjepiva usmjerio na lijekove koji su djeci u Hrvatskoj nedostupni!
Prije nekoliko tjedana četiri države članice EU-a pozvale su Europsku komisiju da ispregovara povoljnije uvjete za isporuku cjepiva protiv Covida-19. Na vrhuncu pandemije koronavirusa, Komisija je, uime zemalja članica, s farmaceutskim kompanijama dogovorila opskrbu cjepivima. No, i nakon što je pandemija jenjala, a za cijepljenje praktički više nema nikakvog interesa, cjepiva i dalje redovito stižu.
Stoga su Bugarska, Poljska, Litva i Mađarska javno zatražile izmjene – ili da se drastično smanji broj isporučenih doza i količina prilagodi stvarnim potrebama pojedine države ili da Bruxelles otkupi viškove i donira ih regijama u kojima cjepiva nema dovoljno. Ministri zdravstva iz Bugarske i Poljske i javno su problematizirali uvjete ugovora i viškove cjepiva, piše Telegram.hr, pa dodaje da u Hrvatskoj vlada drugačiji pristup.
”Prije tri tjedna Telegram je od Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) tražio detaljne podatke o količinama cjepiva i dosadašnjim troškovima, ali iz resora ministra Vilija Beroša u petak je stigao (ne)očekivan odgovor: naš zahtjev za pristup informacijama još nije odobren jer Ministarstvo smatra da najprije moraju provesti – test razmjernosti i javnog interesa.
Radi se o formulaciji iz Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) koja omogućava vlasniku informacije, u ovom slučaju Ministarstvu, da ograniči pristup nekim podacima ako su oni klasificirani stupnjem tajnosti, ako su poslovna ili profesionalna tajna, ako su porezna tajna, i tome slično. Ministarstvo, dakle, sada ima 15 dana za odluku hoće li pristup podacima o cjepivima koje smo tražili ograničiti ili će u ovom slučaju odlučiti da ipak prevladava javni interes.
Cjepivo i dalje dolazi i uništava se
Ovaj manevar neobičan je iz nekoliko razloga. Prvo, prema istom Zakonu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo na naš je upit odgovorio relativno detaljnim informacijama. Dvije javne institucije, dakle, koje se bave srodnim zdravstvenim temama, potpuno različito shvaćaju gotovo identične informacije
Pritom, iako interesa za cijepljenje više de facto nema, nove doze stigle su i ove godine, više od 230 tisuća – jer su, očito, takvi ugovori s proizvođačima.
Plaćeno javnim novcem
Drugo, cjepivo je plaćeno javnim novcem. Hrvatska je, prema službenim podacima, na nabavku cjepiva dosad potrošila 201,9 milijuna eura. S obzirom da se, dakle, radi o proračunskom novcu, bilo bi krajnje neobično argumentirati informacija o trošenju tih sredstava nije javni interes.
Treće, cijene cjepiva proglašene su „korporativnom tajnom“ – tako je dogovoreno u pregovorima s kompanijama – pa su cijene pojedinačnih doza postale dostupne javnosti tek neslužbenim kanalima, kada su svojevremeno iscurile u medije. No, od Ministarstva zdravstva nismo niti tražili cijene pojedinačnih doza, već ukupan iznos troškova za sve dostavljene doze svih proizvođača te ukupnu vrijednost uništenih doza, kao i donacija.
Iz tih podataka nije moguće izračunati pojedinačnu cijenu – koja bi, eventualno, mogla predstavljati povjerljivu informaciju – jer se cijene po dozi razlikuju ovisno o proizvođaču.
Hrvatska donirala cjepivo vrijedno 64 milijuna kuna
Osim toga, upravo tu vrstu informacije Vlada je već sama komunicirala: u izvještaju o razvojnoj pomoći za 2021. godinu piše da je „Republika Hrvatska kroz donacije cjepiva izdvojila ukupno 64,39 milijuna kuna“. U službenom Vladinom dokumentu se bez ikakvih ograda navodi ukupna vrijednost donacije cjepiva. Zašto bi, na primjer, ukupna vrijednost uništenih cjepiva bila drugačije tretirana?
Nadalje, od Ministarstva zdravstva tražili smo informaciju je li, s obzirom na očito sve manju potrebu za cjepivima, Hrvatska od Komisije tražila da se ispregovaraju drugačiji uvjeti ugovora s proizvođačima. Upravo je to sadržaj javnih istupa niza dužnosnika iz drugih EU članica, poput poljskog ministra zdravstva, što smo ranije spomenuli.
Zašto i Hrvatska ne zatraži povoljnije uvjete?
O tome su u siječnju pitali i premijera Andreja Plenkovića u Saboru, koji je kratko uzvratio da se pitanje revizije ugovora rješava na razini EU-a, očito misleći na Europsku komisiju. U lipnju prošle godine je, pak, deset država poslalo pismo Komisiji, sa zahtjevom da se ispregovaraju povoljniji uvjeti, argumentirajući da količine dogovorene za isporuku premašuju potrebe država članica, da bi višku doza mogao isteći rok trajanja i da je sve to skupa problematično s pozicije javnih financija.
Prema pisanju Politica, među tih deset članica EU-a tada je bila i Hrvatska. Ali zasad se možemo jedino pouzdati u medijske informacije: za službeni odgovor na pitanje je li Vlada od Komisije zatražila da dogovori povoljnije uvjete za isporuku covid cjepiva, morat ćemo najprije pričekati da službe u resoru ministra Beroša utvrde jesmo li prošli ili pali na testu razmjernost. I je li odgovor na to pitanje prevladavajući javni interes”, piše Irena Frlan Gašparović za Telegram.
Možemo se, na kraju, zapitati koliko je bolesne djece u Hrvatskoj moglo biti spašeno da se novac za milijune doza nepotrebnog cjepiva usmjerio na lijekove koji su djeci u Hrvatskoj nedostupni!
FOTO: Screenshot videosnimke
