“Obnova Zagreba bit će promašena ako se ne sanira i temeljno tlo”
“Obnova treba krenuti od temelja jer je temeljno tlo degradirano do te mjere da je veći dio grada ugrožen. Osnovni problem je prisustvo vode u tlu ispod temelja. Voda u tlu je najveći neprijatelj krutosti, čvrstoće i nosivosti temeljnog tla. Zbog klimatskih promjena zadnjih 10-ak godina imamo izrazito duge periode suša, a potom periode izrazito jakih kiša. Nakon sušnog perioda dolazi do smanjenja volumena tla, a time i do mikro slijeganja koje kroz duži period može stvoriti i pojavu pukotina”, upozorava inženjer rudarstva Danko Seletković, koji je radio i na prvim ispitivanja tla za gradnju Pelješkog mosta
Tvrtka Taus došla je do zanimljivih opažanja nakon potresa koji je u ožujku ove godine pogodio Zagreb. Naime, objekti čije su temeljno tlo sanirali ekspanzivnim smolama, preživjeli su potres gotovo bez ili s vrlo malo pukotina. Svoja opažanja i razmišljanja podijelio je s nama Danko Seletković, mag.ing.min., čovjek s bogatim životnim i radnim iskustvom. Inženjer Seletković radio je više od 30 godina u Croscu, članu Ina grupe. Trinaest godina vodio je ondje geotehnički sektor i radio na brojnim projektima, među ostalim i na prvim ispitivanjima tla za gradnju Pelješkog mosta. Naš sugovornik posljednih mjeseci upozorava javnost na potencijalni propust u novom Zakonu o obnovi Zagreba i okolice te poručuje da obnova Zagreba treba početi od temelja.
Posljednjih mjeseci, zajedno sa mr.sc. Ivanom Muhovcem, dipl.ing.građ. upozoravate javnost na stanje temeljnog tla u Zagrebu te na potencijalne propuste struke pri obnovi objekata u gradu Zagrebu i okolici, a koja zatečenom stanju tla ne pridaje dovoljno važnosti. Zašto je bitno sanirati tlo prije obnove zgrada?
Danko Seletković: Temeljno tlo je posljednji konstrukcijski medij u kojeg se prenose sve sile pa tako i potresne te je nezaobilazan faktor stabilnosti, ali i ugroza građevine. Ispitivanja tla koja smo radili prije, a i poslije potresa ukazuju na posebno loše stanje na pojedinim mikro lokalitetima. Tlo ispod objekata u gradu Zagrebu kroz svoje postojanje i eksploataciju je izloženo raznim sekundarnim utjecajima degradacije i nužno ga je geotehnički poboljšati, jer je direktno povezano sa štetnim utjecajem potresnih sila. Ako obnovimo objekte samo konstruktivnim zahvatima iznad površine zemlje, bez intervencija u tlo, doći će i kod malih vibracija izazvanih prometom ili manjih potresa do stvaranja novih pukotina. Već danas svjedočimo povećanju zijeva pukotina kod novih manjih potresa. Stoga naša tvrtka želi ostvariti interdisciplinarnu suradnju sa stručnjacima građevinarima – statičarima i arhitektima te pripremiti kompletnu obnovu jedne od zgrada iz stare jezgre Zagreba koja će poslužiti kao primjer obnove koju zagovaramo – od ispitivanja tla, sanacije temeljnog tla do konstruktivnih zahvata na građevini.
Kakvo je tlo u Zagrebu?
Danko Seletković: Osvješćivanje o stanju tla u gradu Zagrebu je krucijalna tema jer je tlo u metropoli toliko degradirano da je mnogim objektima ugrožena stabilnost. Većina stručnjaka danas govori samo kako je tlo u Zagrebu trusno, ali se jako malo pozornosti posvećuje stvarnom geotehničkom stanju. Osnovni problem u cijeloj priči je prisustvo vode u tlu ispod temelja. Voda u tlu je najveći neprijatelj krutosti, čvrstoće i nosivosti temeljnog tla. Temeljna tla u našem podneblju podložna su vlaženju i sušenju, a time i promjenama volumena i geomehaničkih karakteristika. Zbog klimatskih promjena zadnjih 10-ak godina imamo izrazito duge periode suša, a potom periode izrazito jakih kiša. Nakon sušnog perioda dolazi do smanjenja volumena tla, a time i do mikro slijeganja koje kroz duži period može stvoriti i pojavu pukotina. Slijeganja objekta je dugotrajan proces. No, ljudi ne znaju što se dešava ispod objekta. Često nas pitaju: ‘Zgrada stoji već godinama, što joj se sad dogodilo?’ Čak 99 posto naših klijenata priznalo nam je da nije ni pomislilo kako je uzrok njihovih problema temeljno tlo.
Koji dijelovi Zagreba su najugroženiji?
Danko Seletković: Zbog loše infrastrukture najugroženija je stara jezgra. Zagreb gubi oko 50 posto vode samo iz vodoopskrbnog sustava. Procjenjuje se da je to oko 50 milijuna kubika godišnje. Građani se samo pitaju tko to plaća, no puno veći problem je što sva ta silna voda odlazi u zonu temelja ispod objekata i ondje degradira temeljno tlo. Loša je situacija i sa sanitarnom i oborinskom odvodnjom. U starom dijelu Zagreba kanalizacijski sustavi su rađeni od betonskih ili lijevanih cijevi koje su međusobno spojene. Kada dođe do degradacije tla, cijevi se izuju i počinju propuštati. I tako imate začarani krug: otpadne vode ugrožavaju tlo, degradirano tlo pak ugrožava instalacije. No, rak-rana mnogih objekata je oborinska odvodnja. Kada pregledavamo objekte, prvo provjerimo kuda vode oluci s krovova. U 90 posto slučajeva nađemo pukotine na mjestu vertikalnog odvoda jer se voda ispušta odmah ispod objekta. Na taj način oborinske vode direktno dolaze do temeljnog tla i degradiraju ga. Osim toga, treba uzeti u obzir da su zgrade, koje se nalaze u staroj jezgri, planirane i izgrađane puno prije pojave automobila. Tadašnji arhitekti nisu mogli predvidjeti da će temelji tih zgrada u budućnosti morati trpjeti vibracije koje prouzrokuju tramvaji i oko desetak tisuća automobila dok svakodnevno prolaze kraj njih. Nestručna gradnja novih objekata tik uz stare također prouzrokuje pukotine i slijeganje. Sve već nabrojano, voda u zoni temelja, vibracije prometa, potresi, lokalna likvefakcija, nivo podzemnih voda, te klimatske promjene, nazivamo nepovoljnim sekundarnim utjecajima na temeljno tlo.
Imate li pune ruke posla nakon potresa?
Danko Seletković: Puno ljudi nas zove nakon potresa, kako vlasnici obiteljskih kuća, tako i predstavnici višestambenih zgrada. Ljudi su uplašeni jer im svako novo podrhtavanje povećava pukotine nastale u potresu. Ne mislim samo na blaže potrese koji nas svako malo zadese, nego i na vibracije koje su posljedica gradskog prometa. Pojava novih pukotina zbog podrhtavanja i vibracija jasno upućuje na loše stanje temeljnog tla ispod objekata.
Tvrtka Taus je do sada izvela brojne sanacije obiteljskih kuća, višestambenih zgrada i poslovnih objekata. Imate li informacije u kakvom su stanju ti objekti nakon potresa?
Danko Seletković: Razgovarali smo s oko 50-ak klijenata kojima smo sanirali obiteljske kuće ili višestambene objekte, a koji su nam nakon potresa javili da su njihovi domovi preživjeli potres bez ili s vrlo malim oštećenjima. Mi primarno ne radimo preventivu od potresa, no ove povratne informacije svakako daju dodatnu vrijednost našoj metodi za poboljšanje temeljnog tla. Neki od tih objekata nalaze se u Palmotićevoj i Haulikovoj ulici, na Trgu francuske republike, u Žajinoj i Jukićevoj… Riječ je o vrlo starim objektima koji su preživjeli potres. Potom imamo i klijente iz Markuševca koji su nas zvali odmah nakon potresa jer im je kuća ostala cijela. I neki industrijski objekti koje smo sanirali izdržali su potres odlično. Primjera radi, na zgradi s 12 stanova u Haulikovoj ulici izgrađenoj početkom 20. stoljeća, sanirali smo tlo prije potresa. Tlo je bilo ugroženo kanalizacijskim sustavom pa smo prvo ispitali tlo da utvrdimo što se točno događa te dali prijedlog sanacije temeljnog tla, ali samo onog dijela koje je bilo u lošem stanju. Stanari u Haulikovoj prihvatili su naš projekt sanacije te su u isto vrijeme otklonili i uzrok problema – propuštanje kanalizacijskih instalacija. Pokazalo se da je to bila pametna investicija jer je zgrada, za razliku od mnogih drugih u okruženju, preživjela potres sa svega par sitnih pukotina.
