Pandemija ojačala nacije-države jer su zakazali Svjetska zdravstvena ogranizacija i EU
Zagreb 20. svibnja 2021. Promise.hr
”Što je pokazala ova pandemija? Prvo, žilavost nacija-država i renacionalizaciju jer su zakazali transnacionalni akteri poput Svjetske zdravstvene organizacije, EU. Drugo, jačanje nacija-država s idejom samo održivosti društvenih sustava u interakciji sa svijetom. Treće, pojavile su se teorije o „kraju globalizacije“, kao i one o jačanju njezine tehnologijske dimenzije. Ove su teorije u pravu”, istaknuo je, između ostaloga, politolog dr. Anđelko Milardović
Ovih dana (od 19. do 21. svibnja 2021.), u Zagrebu i Osijeku se, u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti, održava velika međunarodna znanstveno-stručna konferenciju pod nazivom „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država”.
Konferencija se, zbog pandemije, održava u hibridnom obliku, dijelom fizički u Zagrebu, a dijelom u online formi na platformi MC Teams te platformi Zoom.
Prvog dana konferencije, nakon pozdravnog govora doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljice Instituta
za migracije i narodnosti, izlagali su prof. dr. sc. Anđelko Milardović na temu ‘Nacionalna država i globalizacija početkom 21. stoljeća u okvirima globalnog društva rizika’, prof. dr. sc. Josip Jurčević, na temu ‘Dijakronijska obilježja globalizacije i globalizma’, prof. dr. sc. Siniša Tatalović i doc. dr. sc. Dario Malnar na temu ‘Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na razumijevanje sigurnosne paradigme’…
”Nacionalna država rezultat je prve velike modernizacije svijeta. Njezini markeri su narod, jezik ,kulturni identitet, teritorij, granice te politička organizacija s autoritetom vlasti. Poredak nacija-država u Europi utemeljen je nakon Westpfalskog mira ili sporazuma 1648., koji je okončao Tridesetogodišnji rat u Europi. Jedna od bitnih točaka sporazuma bio je suverenitet nacija-država i pravo na samoopredjeljenje. Poredak nacija država ostao je važećim do današnjih dana.
Predvodeći taj poredak na jezik sociologije njegove su sastavnice narod, nacija kao politički organizirani narod na nekom teritoriju omeđen granicama, jezik i kultura.
U drugoj modernizaciji na prijelazu iz 20. u 21.stoljeće javlja se globalizacija u vidu velike transformacije svijeta. Predstavlja povezivanje svijeta posredovano informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Pojavom globalizma i globalizacije krajem 20. i početkom 21.stoljeća mijenja se društvena paradigma. U sociologiji globalizacije javljaju se različite teorije o promjeni krajobraza nacionale države s obzirom na ulogu globalnih igrača, kao što su MMF, Svjetska banka, WTO, EU ,NATO, korporacije koje uvelike mijenjaju karakter nacije-države. Javile su se teorije o podijeljenom suverenitetu, „kraju nacije-države“.
‘Bez migracija nema društava’
Značajan predmet istraživanja u sklopu metodologijskog nacionalizma i kozmopolitizma su migracije. U prvoj paradigmi migracije se vezuju se uz koncept nacije države, u drugoj uz globalizaciju migracija .
Koncepti nacije-države i globalizacije suočeni su globalnim društvom rizika, dio kojega je pandemija Covid-19.,te rizici koji proizlaze iz nekontroliranih migracija. Što je pokazala ova pandemija ? Prvo, žilavost nacija-država i renacionalizaciju jer su zakazali transnacionalni akteri poput Svjetske zdravstvene organizacije, EU. Drugo, jačanje nacija-država s idejom samo održivosti društvenih sustava u interakciji sa svijetom. Treće, pojavile su se teorije o „kraju globalizacije“, kao i one o jačanju njezine tehnologijske dimenzije. Ove su teorije u pravu.
Na kraju, pandemija Covid-19 zaustavila je globalne migracije, u onom obliku koji se odnosi na stanje prije pandemije, i na stanje takozvanog „novog normalnog“ Bez migracija /kretanja na različitim socijetalnim razinama -nema društava. Kako ćemo dalje funkcionirati u globalnom društvu rizika? To za sada nitko pouzdano ne zna”, istaknuo je, između ostaloga, u sažetku svog predavanja politolog dr. Anđelko Milardović.
Tatalović: Prijetnje sigurnosti sve su neizvjesnije
Prof. dr. Siniša Tatalović u svom je sažetku o utjecaju pandemije na sigurnost istaknuo da je u sve čvršće ekonomsko, političko, socijalno i tehnološko povezivanje u okviru globalizacijskih procesa utjecalo na širenje spektra potencijalnih prijetnji i rizika te promjene percepcije ugroženosti pojedinaca, društava i globalne zajednice.
”Prijetnje, uključujući i one zdravstvene, sve su izraženijeg transnacionalnog karaktera i sve ih je teže definirati u okviru dosadašnjeg razumijevanja sigurnosti u okviru tradicionalnih sigurnosnih studija. Stanje globalne sigurnosti danas obilježavaju nedovoljno poznavanje uzroka prijetnji i kriza te sve veća neizvjesnost na jednoj, te ograničeni normativni i institucionalni kapaciteti potrebni za učinkovit odgovor na krize na drugoj strani.
To utječe na razumijevanje sigurnosne paradigme koja istraživače i donositelje političkih odluka stavlja pred nove izazove. Stoga sve urgentniji postaju zahtjevi za novim pristupima istraživanju sigurnosnih fenomena i novim istraživačkim metodama te redefiniranju strateškog upravljanja krizama koje će omogućiti brze prilagodbe kriznim uvjetima i učinkovite odgovore, kako na nacionalnim tako i na globalnoj razini. Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 otvorila je pitanje učinkovitosti sigurnosnih sustava i politika te potrebe njihove reorganizacije na nacionalnoj i globalnoj razini, što nameće potrebu istraživanja krize iz različitih perspektiva, uključujući i politološku te preispitivanja postojećih sigurnosnih sustava, naveo je prof. dr. Siniša Tatalović.
Konferencija se sutra nastavlja u Osijeku, gdje će Majda Rubić govoriti o Europskom odboru regija i Unija za Mediteran. Ivo Grgić izlagat će na temu Migracije pučanstva i promjene u ruralnom prostoru Hrvatske, a Damir Novotny na svom će predavanju tumačiti kako prekinuti zatvoreni krug zaostajanja ruralnih područja u kontekstu implementacije razvojnog koncepta ”pametno selo”…
