Potreba za stablima u gradovima nikada nije bila veća; opravdan je revolt onih koji prosvjeduju zbog rušenja

Stabla je dobro saditi, posebno u gradovima,  koje s razlogom nazivaju betonskim džunglama. Stoga je opravdan revolt građana, koji se jako protive rušenju  stabala, za svako srušeno drvo jer ono život znači. Stabla poboljšavaju našu kvalitetu života na brojene načine: pročišćavaju zrak i proizvode kisik, ‘spremaju’ ugljični dioksid, smanjuju količinu buke, pružaju zaštitu od UV-B zraka, smanjuju stres, oplemenjuju krajolik… I zato sadimo drveća što više, jer ona će određivati temperaturu u našem okruženju

Piše i snima: Marinko Petković

Vrijedna građanska inicijativa ”Zasadi drvo, ne budi panj”  koja je lani pokrenuta s idejom da svatko može zasaditi stablo i tako pridonijeti poboljšanju vlastite životne sredine, a ujedno i doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena, trebala je biti nastavljena početkom prosinca, ali je i ovdje pandemija korona virusa umiješala svoje prste, pa će ta hvale vrijedna akcija biti nastavljena  u neka bolja vremena.

Idejna začetnica prve kampanje sadnje drveća, Mateja Anđelina Kramar,  kaže da je prošle godine u listopadu u inicijativi sudjelovalo čak 23.000 građana i zasađeno je u samo tri dana, koliko je trajala akcija, oko 60.000 stabala, a podsjeća da jedno odraslo stablo osigurava dah za dva ljudska  života.

Prema njezinim riječima, cilj je bio potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji s lokalnim jedinicama samouprave u tri dana, diljem Hrvatske zasade što više stabala i time istaknu važnost i dobrobit drveća i zelenila, osobito u urbanim sredinama.

Akcija je održana i u Parku prirode Medvednica gdje je posađeno oko 10.000 sadnica koje su donirale ”Hrvatske šume”. U akcijije  sudjelovalo  90 volontera, a među njima drveće je sadio i veleposlanik Indije Arindam Bagchi, aktivisti Greenpeacea, kao i učenici i profesori nekoliko srednjih škola.

Na Medvednici se sadilo na površini od 0,6 hektara gdje je posađeno oko 3000 sadnica. Na toj površini su bila stabla smreke koja je porušila oluja, a ona koju su ostala nakon oluje bila su, bar su tako tvrdili u HŠ, zahvaćena potkornjakom pa su morala biti uklonjena. Kako nema prirodnog podmlatka, moralo se intervenirati sa sadnicama.

Osnovana i udruga ”Zasadi drvo ne budi panj”

Inače, u rujnu je na osnivačkoj skupštini u Zagrebu osnovana i udruga za zaštitu okoliša ”Zasadi drvo ne budi panj”. Osnivači su Matea Anđelina Kramar u svojstvu predsjednice, Damir Drvodelić u svojstvu  dopredsjenika, a kažu da će se truditi svojim predanim radom doprinjeti zaštiti okoliša i kreiranju pravilnog stava koji se odnosio na posljednice štetnog ljudskog djelovanja na prirodu i šume. Cilj je ozeleniti životne i radne sredine svih nas. Osim toga,  želja je udruge potaknuti građane na veću socijalnu uključenost  u provedbu raznih ekoloških projekata.

Naime, 21. rujna se obilježava međunarodni Dan sadnje stabala! Inače, dan sadnje incirane je u Finskoj još 2004. godine, a povezan je sa osvješćivanjem javnosti o klimatskim promjenama i različitim ekosustavima na zemlji. Posljedice klimatskih  promjena osjećaju se u svim dijelovim svijeta, polarne ledene ploče se tope, a svjedoci smo brojnih ekstremnih vremenskih uvjeta  za koje se očekuje da će, ako ne zalenimo svoj okoliš,  biti još ekstemnije  u narednim desetljećima.

Bez stabala nastaju nesnosne vrućine

Utjecaj klimatskim  promjena na zdravlje ljudi, posebno u gradovima, više je nego očit, a predstvaljaju rizik za divlju floru i faunu, jer su one teško prilagođavaju novonastalim uvjetima. Posebno su pogođeni sektori koji ovise o visini  temperatura  i količini padalina, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, turizam i energetika. I zato sadimo drveća što više, jer ona će određivati temperaturu u našem okruženju. Stabla je dobro saditi, posebno u gradovima,  koje s razlogom nazivaju betonskim džunglama. Stoga je opravdan revolt građana, koji se jako protive rušenju  stabala, jer ono život znači. Stabla poboljšavaju našu kvalitetu života na brojene načine: pročišćavaju zrak i procesom fotosinteze proizvode kisik, ‘spremaju’ ugljični dioksid, smanjuju količinu buke, pružaju zaštitu od UV-B zraka, smanjuju stres, oplemenjuju krajolik…

Stručnjaci ističu da je šumsko zemljište, koje možemo donijeti u manji vrt i tako poboljšati kvalitetu tla, kao i stabla dobra za gradske vrtove, te naši poljoprivrednici griješe kada uklanjaju svako stablo iz vrta, jer ono ima svoju funkciju u prirodi. Konkretno u tlu, jer potiču njegovu rahlost, tlo nije zbijeno i manje je jalovo što je dobro za usjeve. Tu je i prirodni hlad, koji dobro dođe u vrelim danima, kako usjevima tako i ljudima, koji rado borave u gradskim vrtovima, koji su prirodni lijek za borbu protiv  izoliranosti i otuđenosti u gradskim košnicama.