RECEPT ZA USPJEH Suradnja i umrežavanje pomaže kreativcima da pobjede strah i uspiju u poduzetnišvu

Kreativni centri su platforma kojom se mladi ljudi motiviraju na akciju, stvaranje i borbu za tržišni uspjeh. Potrebno je malo inicijative, odgovornosti i organizacije, te dosta volje da se stvari na lokalnom nivou postave na pravi kolosijek

O tome što su to kreativni hub-ovi, kreativne industrije, a što kreativna tržišta i kako kreativan rad može doprinijeti razvoju lokalne zajednice, bilo je govora na Tjednu kreativnih i kulturnih industrija održanom u prekrasnom ambijentu dvorca Vitturi  u Kaštel Lukšiću.

Vrhunac ove manifestacije, iznimno sadržajan ‘Gospodarski forum – ekonomija doživljaja‘, održan je u četvrtak i petak, 23. i 24. svibnja, u najpoznatijem povijesnom i kulturnom zdanju grada Kaštela.

Mirela Marović Omerzu., koja je prije nekoliko godina pokrenula  BIZkoshnicu, lijepo uređen coworking prostor u samom centru Zagreba, govorila je o tome kako BIZkoshnica okuplja poduzetnike, kreativce i freelancere koji na 200 četvornih metara dijele i znanje te se među njima nerijetko rađaju i odlične suradnje. međunarodnim projektima osnaživanja mladih za poduzetništvo

”BIZkosnica je nastala iz potrebe za mjestom za rad, ali i želje da taj prostor dijelim s drugim poduzetnicima, da razmjenjujemo ideje, znanja, iskustva i međusobno si pomažemo. Tada nisam znala gotovo ništa o coworkingu, a danas vjerujem u taj koncept rada utemeljen na suradnji i umrežavanju, njegove vrijednosti i ogromne prednosti koje pruža i malim i velikim poduzetnicima. Coworking je postao jedan od sastavnih dijelova mog života”, istaknula je Mirela Marović Omerzu.

Dodala je da se smatra uspješnom osobom jer radi posao koji voli, radi na raznovrsnim i zanimljivim projektima, a uspout uočava poslovne prilike za sebe i druge te je pokušala ohrabriti i prisutne da krenu svojim putem i da se ne boje pokušati ostvariti svoj san. Spomenula je i međunarodne projekte osnaživanja mladih za poduzetništvo u kojima je sudjelovala.

”Poduzetnici su skloniji riskiranju, usude se sanjati i mijenjati sebe i svijet oko sebe. Često su razlozi pokretanja svog biznisa egzistencijalne prirode, neki su prisiljeni i tek nakon otkaza se odluče  pokrenuti nešto svoje i sami sebi stvoriti posao. Zato me posebno veseli kad u BIZkoshnicu dolaze ljudi s genijalnim poslovnim idejama i potreban im je samo mali poticaj da krenu i da se usude. Mislim da dosta ljudi razmišlja o nekom svom biznisu, a poduzetnici su ti koji su se usudili riskirat”, naglasila je osnivačica BIZ koshnice.

Govorila je i o poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj te istaknula da ona nije baš poticajna. ”Poduzetnici najčešće u Hrvatskoj postaju iz nužde, a ne zato što su na tržištu prepoznali priliku. Veliki poduzetnički potencijal vidim u ženskom poduzetništvu, jer žene su još uvijek nedovoljno zastupljene kao šefice, a imaju ogroman poduzetnički potencija. Poduzetništvo osim različitih prednosti poput samoostvarenja pruža više fleksibilnosti upravo u organizaciji vremena i brizi o obitelji. Iz mog iskustva mogu reći da je lakše usklađivati poslovne i obiteljske obaveze ako si poduzetnica”, zaključila je Mirela Marović Omerzu.

Mateja Bošnjak iz CODE HUB Mostar, govorila je, između ostaloga i o provedbi projekta CODE (Cooperation for Development of Cross Border Business Environment) odobrenog za financiranje u sklopu 1. poziva na dostavu projektnih prijedloga iz Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. Riječ je o projektu čija je implementacija započela u srpnju 2017. godine, a dva mjeseca poslije na početnoj konferenciji sastao se projektni tim sastavljen od predstavnika Grada Zadra, voditelja projekta, te projektnih partnera Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, BIT Centra iz Tuzle, Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis iz Nikšića i INTERA Tehnološkog Parka iz Mostara.

Govorila je o rezultatima koji su nadmašili su sva očekivanja: uključeni partneri su proveli niz aktivnosti kojima su izravno utjecali na vlastito poslovno okruženje, a zajednički doprinijeli unapređenju gospodarstva u prekograničnom prostoru.

Kao prvi rezultat projekta CODE, INTERA Tehnološki Park u ožujku 2018. godine otvorio je Code Hub Mostar, prvi coworking prostor u središtu grada o kojem se od tog trenutka puno govorilo i pisalo. Cod Hub Mostar namijenjen je svima kojima je potreban prostor za rad te je postao mjestom susreta različitih stručnjaka i pojedinaca na početku vlastitih karijera stvarajući atmosferu pogodnu za suradnju i umrežavanje.

Prisutni na skupu u Kaštel Lukšiću mogli su čuti da je Cod Hub Mostar korz niz aktivnosti jačao lokalni startup ekosustav i IT sektor.

Deset mentora, stručnjaka iz različitih područja poslovanja, podučavali su sudionike projekta vještinama analize postojećeg stanja i kreiranja plana aktivnosti prema JICA metodologiji. Stečene vještine oni su primijenili u izravnom radu s deset različitih lokalnih poduzeća čija su se poslovanja potrudili unaprijediti kroz vlastita iskustva i znanja. S druge strane, više od 30 predstavnika 11 različitih lokalnih organizacija i javnih tijela, čiji je primarni zadatak podrška poduzetništvu, svoje su vještine imali priliku razvijati kroz tri dvodnevne radionice na teme javnog nastupa i komunikacijskih vještina, financijskog poslovanja – analiza i izvještaja te digitalnog marketinga. Kapaciteti lokalnih IT poduzeća okupljenih u IT klaster Mostar Software City unapređeni su kroz razvoj strategije rada klastera. Postojeći zaposlenici ovih poduzeća pred sam kraj projekta imali su priliku i sudjelovati na tri intenzivne višednevne napredne radionice DevOps, Software Architecture & Programming Standards i Intro to Artificial Intelligence. S druge strane, potencijalni budući zaposlenici IT poduzeća jačali su svoje poslovne vještine, učili o UX/UI dizajnu te ušli u svijet Vue.js-a kroz tri višednevne obuke namijenjene početnicima.

Izlaganje je održao i Luka Piškorić, koji je predstavio aktivnosti Poligona, zavod za razvoj kreativnih industrija, iz Slovenije.

Na kraju dana, prisutni su mogli naučiti da svi procesi u kreativnom sektoru ovise o ljudima, koji trebaju preuzeti odgovornost. Kreativne industrije mogu aktivirati segment društva koji je trenutno pasivan. Kreativni centri su platforma kojom se mladi ljudi motiviraju na akciju, stvaranje i borbu za tržišni uspjeh. Potrebno je malo inicijative, odgovornosti i organizacije, te dosta volje da se stvari na lokalnom nivou postave na pravi kolosijek.