Slovence osvojila GOSTOLJUBIVOST Biograda; austrijskog producenta – Međimurka božanstvenog glasa

”Kada smo prvi puta pripremali Slovenski vikend, svi su govorili: Vi ste ludi! Tko će vam u četvrtom mjesecu doći u Biograd? No, desetodnevni ‘Vikend’ se pokazao kao pun pogodak. Svi hoteli su puni, kampovi odlično popunjeni’, ističe Marijan Stopfer, dogradonačelnik Biograda, te dodaje da je za organizirati takvu manifestaciju uoči sezone trebalo imati muda, jer u većini drugih mjesta na obali početkom svibnja nema gostiju, a više od polovice hotela su zatvoreni

Vid Kužnik (12) i njegova sestra Neva (8) pohitali su na čelo kolone i ostavili iza sebe i mamu i tatu, čim je šest stotina djece i odraslih, mahom Slovenaca, u sunčano prvosvibanjsko jutro krenulo u rekreativnu šetnju biogradskom rivom te šetnicom uz more do ‘Fun parka’ smještenog u zelenilu pet-šest kilometara iznad centra Biograda na Moru.

Rijeka turista podsjećala je na špicu sezone, no jakne i duge hlača govorile su da su brojni gosti ipak uranili.

Mateja i Martin Kužnik iz Savinjske Doline

Nevini i Vidovi roditelji, Mateja i Martin Kužnik iz Savinjske Doline, objasnili su nam zašto toliko Slovenaca za proljetni i ljetni odmor odabiru baš Biograd – gradić na samom središtu istočne obale Jadrana, podosta udaljen od slovenskih mjesta iz kojih turisti masovno dolaze.

”Došli smo u petak 26. aprila, a ostajemo do nedjelje 5. maja. Jako nam se sviđa ovdje. Biograd ne bih mijenjao ni za što na svijetu. Ljudi su ljubazni, a cijene nisu previsoke. Jeftinije je nego u Sloveniji. Pivo se može popiti za 15 kuna, dok u Portorožu i drugdje na slovenskoj obali za kriglu treba izdvojiti 3,5 eura. Osim toga, ovdje uvijek ima puno organiziranih događanja, pogotovo za najmanje. Sada idemo u šetnju do zabavnog parka, pa se vozimo brodom, a navečer ćemo s djecom ići van. Sviđa nam se i ime ‘Slovenski vikend’. Na ljeto bi u Biogradu trebali organizirati ‘Slovenski tjedan’, jer je najviše gostiju iz Slovenije. Svako ljeto ovdje ostajemo cijeli mjesec. Zakupili smo mjesto u auto-kampu, pa ovamo dolazimo više puta godišnje”, tumači nam Martin Kužnik, za vrijeme doručka u parku kod Autobusnog kolodvora – gdje je brzo ispražnjena divovska tava u kojoj su kuhar i kuharica hotelskog resorta Iliria spravili, a kasnije i besplatno podijelili, ukusnu fritaju od 1000 jaja.

”Raduje što nas iz godine u godinu ima sve više. Ajmo sada potrošiti nakupljene kalorije”, pozvao je Marijan Stopfer, dogradonačelnik Biograda, goste da krenu u rekreativnu šetnju obalom i šetnicom do zabavnog parka.

Kolona turista, koja je krenula rivom pa nastavila kroz auto-kamp te šumom uzbrdo, protezala se isprva nekoliko stotina metara, da bi se nakon pola sata rastegnula na duže od kilometra.

Vidjelo se da Slovenci znaju put. Nisu čekali organizatore, već su udarili prečacem kroz šumarak – ne bi li što prije izbili na uzvisinu na kojoj su djeca pohitala na vlakiće i vrtuljke, a odrasli – na točenu ‘Žuju’.

”GLUPANE GLUPI, zabranjeno je odlaganje komunalnog otpada“, čitali su naglas i s čuđenjem Slovenci poruku s table, postavljene uz šumsku stazu.

Ponovno su gledali natpis. Da vide, nisu li se zabunili. Nisu. Tekst je bio napisan velikim tiskanim slovima na službenoj zelenoj oznaci, a ne na kakvom istrganom komadu kartona.

Branka Pelicarić, novinarka BnM radija

Branka Pelicarić, novinarka lokalnog BnM Radija, objasnila je kasnije da su tablu postavili biogradske gradske vlasti, frustrirane jer ni na koji drugi način nisu uspjeli uvjeriti pojedince da ne bacaju smeće u prirodu.

”Krupni otpad u Biogradu se odvozi besplatno, papir i plastika te biootpad se odvajaju te se također odvoze gratis. Naplaćuje se samo odvoz komunalnog otpada, ali točno onoliko koliko se odveze, jer su kante čipirane i ne odvoze se sve dok ih ne stavite na javnu površinu. I unatoč tome, neki i dalje otpad noću odvoze i bacaju u prirodu. Gradske su vlasti pokušale sve da to spriječe, ali ne ide. Trebalo bi valjda skrivene kamere postaviti da se pronađu krivci. Gradonačelnik Ivan Knez je znak postavio prije dva mjeseca jer je htio izazvati svojevrstan šok. Bilo je zbog toga dosta polemike, iz oporbe su govorili da je natpis uvredljiv, ali s tim se ne slažem. Taj natpis mene osobno ne vrijeđa, jer ja smeće ne bacam u šumarak. Natpis može uvrijediti samo one koji otpad odvoze i bacaju u prirodi”, tumači nam kolegica Pelicarić, dok uz kavu prebiremo dojmove s dosad najuspješnije biogradske rekreativne šetnje u zadnje tri godine, otkako se Slovenski vikend organizira.

”Lani je šetalo dvije stotine ljudi, a sada ih ima čak šest stotina! Za povratak je predviđena vožnja brodom, no brod će morati voziti dva puta, jer svi ne stanu. To je najbolja potvrda izvrsne posjećenosti Slovenskog vikenda”, ističe okretna novinarka, koja je preko razglasa koordinirala program, odnosno vježbe razgibavanja u parku nakon doručka te šetnju i obilazak Fun parka, kao i povratak brodom na biogradsku rivu te besplatnu podjelu ćevapa, kotleta i povrća s roštilja svim sudionicima rekreativne šetnje. Usput se javljala izravno u program Radija BnM-a.

Obitelj Smodiš iz Ljutomera

”Ovdje dolazimo već četiri godine i super nam je. Došli smo u utorak, a ostajemo do nedjelje. Biograd je vrlo popularan u Sloveniji, jer nije skup, a lijepo je more, ima dosta sadržaja. Već od Nove godine na mnogim slovenskim radio stanicama slušamo reklame za Slovenski vikend u tom hrvatskom gradu. I zato je ovdje toliko Slovenaca. U kampu u Solinama imamo stalno mjesto, za koje godišnje plaćamo 2500 eura. Ranije smo ljetovali u Rovinju i Vrsaru, no preselili smo u Biograd jer je ovdje ljepše, čišće i toplije more, jeftinije je, ima puno sadržaja, a i nije tolika gužva. Ljeti ovdje ostajemo 45 dana, a dolazimo i više puta tijekom godine”, ispričali su nam Denis i Jožica Smodiš iz slovenskog Ljutomera, dok su sa sinovima Anesom (9) i Alexom (3) uživali u vožnji brodom ‘Nada’ iz Crvene do Ribarske luke, gdje ih je čekao prvosvibanjski roštilj.

”Kada smo prvi puta pripremali Slovenski vikend, svi su govorili: Vi ste ludi! Tko će vam u četvrtom mjesecu doći u Biograd? No, ‘Vikend’ se pokazao kao pun pogodak. Ove godine najviše je gostiju. Svi hoteli su puni, auto kampovi su odlično popunjeni, a toliko ljudi u današnjoj šetnji sve nas je ugodno iznenadio”, ističe Marijan Stopfer, dogradonačelnik Biograda te glavni organizator i koordinator svih događanja za vrijeme Slovenskog vikenda.

Kaže, malo kasnije, da je za organizirati tako veliku manifestaciju uoči sezone trebalo imati muda, jer u većini drugih destinacija na hrvatskoj obali krajem travnja i početkom svibnja nema puno gostiju, a više od polovice hotela su zatvoreni.

”Ono što mi nudimo krajem četvrtog i početkom petog mjeseca, drugi nemaju ni u špici sezone”, ne bez ponosa ističe Stopfer te nabraja poznate hrvatske i slovenske rock grupe, klape, pjevače i zabavljače koji su desetak dana nastupali na glavnoj bini u Biogradu (Klapa Rišpet, klapa Bunari, klapa Donat, Amigosi, Modrijani, Čuki, slovenski radijski spektakl Petkova pumpa, Second hand band, te Miu Dimšić, Pravila igre i Zsa, Zsa, koje je u Biograd poslao Unison – savez glazbenih udruga), spominje organizirane vožnje biciklima, rekreativne šetnje, igre za djecu, velike jedriličarske regate, kino predstave na otvorenom, organizirane vožnje brodom, prvosvibanjski roštilj na rivi, biogradski krijes, dječje igraonice na otvorenom, igre potrage po Biogradu…

”Htjeli smo svaki dan imati raznolik program za djecu, da najmlađi ne bi rekli da im je dosadno. Ovdje želimo obitelji s djecom i zato svaku večer imamo koncerte s više izvođača, za mlađa i za starije, za Hrvate i Slovence te za druge strane turiste. Da bi privukli goste, morate biti drugačiji od drugih. No, isplatilo se. Od gostiju imamo sve pohvale, što je najbolja reklama. Kroz promociju i održavanje Slovenskog vikenda, dobivamo promociju i za glavnu sezonu. Pokazujemo da smo već u travnju spremni za goste, a to se onda pročuje pa nam je i glavna sezona uspješnija”, kaže Marijan Stopfer, kojemu je glavobolju povremeno zadavalo jedino ćudljivo vrijeme (par večeri spustila se kiša), zbog čega je u nedjelju 28. travnja nakratko prekinut koncert slovenskih zvijezda Modrijana.

No, za svježijih dana gosti su mogli posjetiti biogradski Zavičajni muzej, koji na prvom katu nudi zanimljivu izložbu tereta potonulog turskog broda iz 16. stoljeća, čiji eksponati i danas privlače pažnju brojnih stručnjaka i posjetitelja.

Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja

Nakon što je ispratio grupu od pedeset njemačkih turista, Draženko Samardžić, ravnatelj Zavičajnog muzeja, pokazao nam je najzanimljivije eksponate pronađene u moru nekoliko milja od Biograda.

Među izlošcima ističe se velika željezna škrinja, za koju su pronalazitelji mislili da sadrži zlato i dukate. Kasnije su se razočarali jer su pronašli ‘tek’ skupocjenu svilu, košulje i kape. Balu od pedeset metara damasta – najdragocjenije svile, muzej još čuva, kao i velike stropne svijećnjaka koji su bili namijenjeni nekom luksuznom dvorcu, potom pet topova s broda, čuniće za pravljenje bijele boje, kositrene šipke – koje su služile za spajanje drugih predmeta (za svojevrsno varenje), tave i lonce, britve te vrlo vrijednu zbirku naočala za vid – vrlo rijetkih predmeta iz tog doba…

”Turski trgovački brod plovio je iz Venecije do Istanbula, a potopljen je na samom izlasku iz Pašmanskog kanala. Nagađa se da je potonuo zbog požara, ili zbog napada gusara, no najvjerojatniji uzrok tragedije je nevrijeme, jer je brod bio pretrpan, a potopljen je u listopadu, kada su ovdje vrlo česte orkanske bure ili juga. Ovo je jedan od najpoznatijih novovjekih brodoloma u kojem su mnogi članovi posade izgubili život, pa brojni stručnjaci iz inozemstva dolaze u muzej jer ih zanima gdje točno je brod potonuo te što je sve u njemu pronađeno. Poznato je da je taj brod prenosio i čak 5000 prozorskih stakala za sultana Murata trećeg, kojemu je harem bio stradao u požaru”, ispričao nam je ravnatelj muzeja, te pokazao brojna mala okrugla stakla koja su trebala odvajati sultanove žene od znatiželjnika iz vanjskoga svijeta (kroz te majušne prozore čovjek nije mogao proći, pa je sultan mogao mirno spavati…).

Kasnije, u razgovoru s Paulom Rogić i Anom Balaš, djelatnicama Turističke zajednice Biograda, Nikolinom Kovačević, direktoricom tvrtke Croata – koja obuhvaća Radio BnM, news portal i novine u vlasništvu lokalne uprave i samouprave (Biograda, Pašmana, Filip Jakova, Pakoštana) te novinarkom Brankom Pelicarić, doznajemo da Biograd svoj turistički uspjeh može zahvaliti ponajprije zajedništvu i zajedničkom velikom trudu vodstva Grada Biograda, hotelske kuće Ilirija, Turističke zajednice Biograda, svih lokalnih medija, ali i trudu djelatnika slovenskih gradova prijatelja Biograda te brojnih slovenskih radio stanica u vlasništvu gradova prijatelja Biograda na Moru.

Otvorenih usta slušao fantastično pjevanje Zsa Zsa i ponudio joj suradnju

Unatoč dosta svježoj noći, u srijedu 1. svibnja u biogradskoj Ribarskoj luci svjedočili smo rock spektaklu. Vrlo dobar nastup pružila je mlada rock grupa Pravila igre, a uistinu nezaboravan nastup od 22.30 prisutnima je ponudila mlada Međimurka božanstvenog glasa, umjetničkog imena Zsa Zsa. Jelena Žnidarić pjevala je nekoliko svojih hitova, te mnogo obrada zahtjevnih svjetskih uspješnica, a iznimno dobrim pjevanjem i bogomdanim talentom oduševila je prisutne, između ostalih i poznatog austrijskog producenta i vlasnika poznatog bečkog Cosmix tonskog studija, Bernd Jungmair-a, koji je otvorenih usta, prikovan uz binu, dva sata kao opijen slušao i gledao mladu hrvatsku pjevačicu izuzetnih glasovnih mogućnosti.

Jelenine izvedbe bile su toliko iznimne, da nam se činilo da zvuči bolje i od originalnih izvođača. Njezina izvedba hita ‘All about that bass‘, svojevrsne posvete ženama s oblinama bila je, kladio bih se, daleko dojmljivija i snažnija od originala kojega pjeva Meghan Trainor.

Tako snažan ženski vokal Hrvatska nije čula vjerojatno još od najboljih dana Josipe Lisac.

Vidjevši da fotografiram Jelenu i zapisujem bilješke, Austrijanac me na engleskom upitao tko je ta mlada dama nevjerojatnog glasa. Zanimalo ga je je li slavna u Hrvatskoj te koliko je albuma snimila…

Jelena Žnidarić (Zsa Zsa) i Bernd Jungmair, austrijski producent te vlasnik više tonskih studija u Beču

”Sjedili smo u restoranu, kada sam čuo pjesmu. Morao sam doći vidjeti ju i bolje čuti. Slušam je cijelu noć i oduševljen sam. Nevjerojatna je, savršeno pjeva i vrlo visoke i vrlo duboke dionice, cijelu noć niti jednu pogrešku nije napravila! Uz to je i sjajna zabavljačica. Čudi me da ovdje nema bar 40.000 ljudi da uživa. Producent sam i vlasnik više studija u Beču i uvjeren sam da Jelena može biti velika zvijezda u Njemačkoj, Austriji i na Zapadu”, sipao je pohvale na račun Zsa Zsa poznati austrijski poduzetnik (provjerili smo ga na internetu i doista je to taj čovjek!), koji je u Biograd došao zbog jedriličarske regate Kornati kup, no kojega je tu večer više od svega oduševilo moćno pjevanje mlade Međimurke.

Nakon što su Zsa Zsa odsvirali i otpjevali posljednju stvar te sišli s bine, kazao sam Berndu da pričeka tren te da ću djevojku – koja ga je toliko oduševila – zamoliti da dođe do njega i njegova društva.

Simpatična Jelena došla je bez oklijevanja i ubrzo je primala čestitke i hvalospjeve oduševljenog Austrijanca te njegovih prijatelja. Bernd se čudio da Zsa Zsa još nemaju snimljen album i uvjeravao je Jelenu da godinama nije čuo tako sjajno pjevanje. Razmijenili su mail adrese te brojeve telefona, snimili više zajedničkih fotografija te načelno dogovorili suradnju…

Pola sata nakon ponoći ulicama Biograda gegali su brojni Slovenci, Austrijanci, Nijemci i drugi gosti. Posjetiteljima Slovenskog vikenda tu su se večer pridružili i razgaljeni sudionici poznate jedriličarske regate Kornati kup, njih oko tisuću, pa je biogradska riva dugo u noć bila živahna kao da je kraj srpnja ili početak kolovoza.

FOTO: Damir Kramarić; TZ Grada Biograda na Moru