TAJNA KRAVLJEG ROGA: Crno zlato iz roga ozdravljuje tlo i povećava količinu hrane za biljke
Hrvatska 20. listopada 2020. Promise.hr
Kod humusa, biljka se hrani kada je gladna, a ne jede kad to nije, odnosno ne ”šopa” se umjetnim gnojivima kao u konvencionalnoj poljoprivredi da što prije naraste na neprirodan način. To dovodio do toga da je tako uzgojena biljka, energetski slabija od one iz biodinamičkog uzgoja, ističe biodinamičarka Jasminka Iličić, koja je uvjerena da je biodinamička poljoprivreda, kao vrh ekološke poljoprivrede, jedini ispravan način uzgoja hrane. Uz pomoć biodinamike uspjeli su utrostručiti količinu organske tvari na svojoj zemlji, te sad imaju godišnje 50 tona povrća i bobičastog voća, bez pomoći kemije
Piše i snimio: Marinko Petković
Kako smo i obećali, posjetili smo biodinamičko gospodarstvo ”Biomara” Iličić u Svetom Petru Čvrstecu, kod Kutine, gdje je na Miholje, tradicionalno održano punjenje rogova bio udruge ‘Stolisnik‘, stajskim gnojem, koji će ostati preko zime u zemlji na imanju do proljeća, kad će se obično za Uskrs, vaditi van.
Na tržištu postoje razni pripravci za ”pomoć vrtu”, ali njih ne treba uzeti zdravo za gotovo. Naime, gnoj iz roga ili pripravak 500 gotovo je simbol biodinamičke proizvodnje, jer djeluje na mikrobiologiju tla i povećanje količine humusa, osnovne hrane za biljke. Njegov tvorac, Ehrenfried Pfeiffer je pripravak nazvao ‘500’ jer broji 500 milijuna aerobnih bakterija po gramu tvari, a postoji i pripravak 501, koji se ne smije koristi po danu, već samo za vrijeme noći, te se sa prvim zrakama sunca, ide na počinak.
Jasminka Iličić, vlasnica OPG-a ‘Biomara’ Iličić, kaže da sada nije lako naći dovoljno rogova, a oni ih godišnje koriste od 300 do 500, jer je sve više krava, posebno na farmama, bez rogova. Ispravan rog za biodinamiku bi trebao biti od mliječne krave, koja se barem dva puta telila, što se vidi po prstenu na rogu, koji to označava. No, iako službena znanost zasada nije dala jasno definiran odgovor na pitanje kako to rogovi pomažu, ali i mjesečev kalendar, biljkama, biodinamičari su uvjereni da ‘crno zlato’ iz roga, pravilno skladišteno, oživljava tlo ispod površine zemlje, odnosno pretvara organsku tvar u humus, koji uspješno odolijeva i suši, koja je veliki problem posljednjih godina uslijed velikih klimatskih promijena.
Iličić ističe da su uz pomoć biodinamike uspjeli utrostručiti količinu organske tvari na svojoj zemlji, te da sad imaju godišnje 50 tona povrća i bobičastog voća, bez pomoći kemije.
Mjesečev kalendar donosi manje kopanja
Iličići za zelenu gnojidbu, što je vidljivo po bujnosti vegetacije na gospodarstvu, koriste 20 do 30 različitih kultura, bilo korijenje, listove ili cvijeće, ali i stočnu repicu, koja ima je najviše pomagala na početku njihove velike biodinamičke avanture. Ona se malčira za vrijeme cvjetanja, a unosi se podrivačem u tlo. Tu su i široke vile, a dobre sada imaju i domaći proizvođači, a zabluda je da se biodinamika ne može koristi na većim poljoprivrednim površinama, jer i njima pomaže kod poboljšanja strukture tla, koje je sve više zbijeno, te jalovo u konvencionalnoj poljoprivredi. Čulo smo da se tlo se može toliko uništi u konvencionalnoj poljoprivredi, koja je najveći globalni zagađivač okoliša i prirode, da se farme, najčešće u SAD-u, masovno napuštaju jer više nisu iskoristive.
Stoga je kultiviranje tla važno, jer je ”majka zemlja” osjetljiva i sve manje plodna, a poplave su učestale, jer zbijena zemlja ne može više ”popiti veću kišu”. Ova biodinamičaka je uvjerena da polja nisu piste, da bi teški traktori, koji su sve sličniji građevinskim strojevima, po njima jurcali što je moguće brže. Ona drži da oni po njima i dalje trebali ići brzinom koju može postići konj, pet km/h, koji je davno nestao iz uporabe u obradi zemlje, ali to je priroda mogla podnijeti, što je i povrdila kroz stotine godina takvog načina obrade tla.
Domaće životinje su važne za cjelovitu proizvodnju hrane po načelima biodinamike. Hrastova kora se stavlja u kravlju lubanju, a kamilica u kravlju potrbušinu, dok se stolisnik stavlja u jelenji mjehur. Primjerice, jedan odležani rog, dovoljan je za jedan hektar zemlje, iako neki drže da trebalo barem četiri takva roga. Tu je i mjesečev kalendar, čija pravilno praćenje, donosi jedno okopavanje manje, a biljke su zdravije.
Naravno, štetočina ima i u biodinamičkoj poljoprivredi, korovi su tu, ali se oni uništavaju mehanički. To zahtjeva i više fizičkog rada, ali i vođene dnevnika rada, kao i u ekološkoj poljoprivredi, a treba i poštivati dana kada se ništa ne radi.
Pripravkom 501 spržili polje češnjaka
S druge strane, tu je i pripravak 501, kojeg treba samo od dva do četiri grama po hektaru, ali on traži i noćni rad, odnosno sa prvim zrakama sunca se prestaje sa njegovim korištenjem. Kod pripravka 501 se rog može samo jednom koristiti, a u zemlju ide za Ivanje, a vadi na jesen.
Iličić je otkirila da su kod prve godine njegove nepravilne primjene, ubili cijelo polje češnjaka, koje je uz vidljivu promijenu boje, nestalo u roku od samo tjedan dana.
Naravno, nema biodinamičke poljoprivrede, bez komposta, a još jedna zabluda je da on ne ide sa većim poljoprivrednim površinama, koje na ‘Biomari’ iznose 6,5 ha, što znači da bi kompostište trebalo biti visoko tri metra, te jako dugo.
Crno zlato iz rogova, nakon odležavanja u zemlji, potrebno je i odgovarajuće skladištiti, u glaziranim keramičkim posudama, a držati u drvenim kutijama, dalje od izvora zračenja, kako bi bilo što učinkivitije u sadnji sukladno mjesečevem kalendaru. Kod humusa, biljka se hrani kada je gladna, a ne jede kad to nije, odnosno ne ‘šopa’ se umjetnim gnojivima da što prije naraste. To dovodio do toga da je tako uzgojena biljka, energetski slabija od one iz biodinamičkog uzgoja, drži Iličić.
Sada su dostupni i kvalitetni sjetveni priručnici, kao što je onaj Marie Thun, za stručno vrtlarenje, što je sve dobro znati, a uvijek se može nešto i naučiti, prije nego li uđete u svoj ‘zdravi vrt’, zaključuje Jasminka Iličić.
