Ugledni svjetski epidemiolog tvrdi da Markotić i Capak daju POGREŠNE SAVJETE te da ćemo platiti za to! Ugledni svjetski epidemiolog tvrdi da Markotić i Capak daju POGREŠNE SAVJETE te da ćemo platiti za to!
”Države koje su se odlučile na karantenu imat će goleme posljedice zatvaranja. Mislim da  još nisu svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države,... Ugledni svjetski epidemiolog tvrdi da Markotić i Capak daju POGREŠNE SAVJETE te da ćemo platiti za to!

”Države koje su se odlučile na karantenu imat će goleme posljedice zatvaranja. Mislim da  još nisu svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, gospodarstva… Primam dnevno poruke iz različitih zemalja, odasvud, u kojima me kolege podržavaju. U Norveškoj i Danskoj stručnjaci iz agencija javnog zdravstva su rekli isto, ne zatvarajte zemlju, ali su se političari odlučili za potpuni lockdown. ​To se dogodilo jer su političari odlučili pokazati snagu. U Aziji su na ulice izašli čak i tenkovi da bi prskali tlo klorom. Sprejati ulice klorom? Virus umire na ulici za dvije sekunde. To je potpuno beskorisno. Vlasti su htjele narodu pokazati svoju moć”, kaže dr. Giesecke, jedan od najuglednijih svjetskih epidemiologa, kojega su u Europi u početku napadali, no sada mu mnogi, kako kaže, odaju priznanje

”Švedski model borbe protiv pandemije koronavirusa drukčiji je od svih u Europi i svijetu: Švedska je izbjegla potpunu karantenu, a broj oboljelih u ovom trenutku stagnira. Švedski epidemiolozi uvjereni su da će izbjeći drugi val pandemije, jer će Šveđani već do jeseni steći kolektivni imunitet. Istodobno, svoje gospodarstvo nisu izložili pogubnoj blokadi kao ostatak Europe.

Stopa smrtnosti od koronavirusa u toj 10-milijunskoj zemlji iznosi 22 na 100.000 stanovnika, što je otprilike isto kao u Irskoj, a znatno bolje nego u Britaniji ili Francuskoj. Dok su se druge europske države oslonile na stroge mjere, u ovoj skandinavskoj državi oslonili su se na građansku odgovornost i povjerenje prema vlastima. Švedska nije zatvorila granice, nije zatvorila kafiće i restorane, ostavila je otvorenima vrtiće i osnovne škole.

Nisu ograničili ni javni prijevoz. Otvoreni su frizerski saloni, teretane, čak i neka kina. Ipak, ima i nekih zabrana. Na primjer, okupljanja s više od 50 ljudi ne smiju se održavati, zatvoreni su muzeji i otkazana sportska događanja.

Krajem ožujka vlasti su zabranile posjete u domovima za starije, no ni Švedska ih nije uspjela obraniti od zaraze. Zdravstvene vlasti priznale su, naime, da su im najstariji sunarodnjaci teško pogođeni koronavirusom koji se uvukao i proširio u čak 75 posto domova za starije i nemoćne, čije je osoblje uz to imalo ozbiljne pritužbe na manjak zaštitne opreme.

Ljudi nisu glupi…

Proteklog vikenda je pet restorana u Stockholmu zatvoreno zbog nepridržavanja mjera socijalne distance. Moći će se otvoriti čim dobiju pozitivno mišljenje inspekcije.

I tamo se, naime, treba pridržavati nekih pravila, pa je tako u kafićima zabranjeno posluživanje za barom, a u restoranima treba držati propisanu distancu među gostima. Vani, međutim, nema ograničenja, pa se mladi nesmetano druže u prepunim parkovima i odlaze u kafiće.

Ovakva politika posljedica je stava tamošnjih zdravstvenih stručnjaka da nema potrebe za potpunim »lockdownom«, koje je vlast odlučila poslušati.

Jedan od glavnih stručnih savjetnika švedske Vlade ujedno je i jedan od najistaknutijih europskih epidemiologa, prof. dr. Johan Giesecke. Sada u mirovini, u bogatoj mu biografiji među ostalim stoji da je pet godina radio u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), a devet je godina bio jedan od vodećih znanstvenika u Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).

O epidemiologiji zaraznih bolesti napisao je udžbenik, a sada o toj temi drži katedru na Medicinskom sveučilištu Karolinska instituta u Stockholmu. Pažnju javnosti izazvao je izjavom da je COVID-19 blaga bolest slična gripi, te da će stopa smrtnosti na kraju iznositi oko 0,1 posto, a rezultati biti slični za sve zemlje”, piše riječki Novi list, čija novinarka Ljerka Bratonja Martinović je razgovarala s uglednim profesorom i epidemiologom dr. Johan Giesecke-om.

Ovdje prenosimo tekst:

”Nakon što je pristao na razgovor, povjerio nam je da su ga još prije mjesec dana novinari iz drugih država s kojima je razgovarao proglašavali ludim, optuživali da švedska politika prema koronavirusu ubija starije, a zadnjih desetak dana, kaže, sve ga više zovu zato što ih zanima švedski model i pitaju ga što bi se moglo učiniti u njihovim zemljama u tom smjeru.

U Švedskoj je situacija s epidemijom trenutačno takva da broj oboljelih ne pada, niti raste, a tamošnje vlasti čekaju da se, sukladno situaciji u ostatku Europe, trend preokrene prema smanjenju broja oboljelih. O švedskom modelu kaže:

– Imamo nekoliko karantena, život ne funkcionira posve normalno, ali to nije stvar vladine naredbe. Objasnili smo ljudima kakva je to bolest, kako se trebaju zaštititi, i oni to poštuju. Ljudi nisu glupi, ni u Švedskoj, a ni u Hrvatskoj. Ako im kažete što je dobro za njih, ako im to objasnite, oni će vas poslušati.

Strah od virusa je nerealno velik

Ljudi su danas u Švedskoj puno više u kućama u odnosu na uobičajeno stanje prije epidemije, kaže naš sugovornik. Većina restorana u Stockholmu je zatvorena, ali ne zato što je vlada tako rekla, nego su vlasnici sami odlučili zatvoriti svoje objekte jer – nemaju gostiju.

– Ljudi su u svojim kućama. Ako odete u centar Stockholma u subotu navečer oko devet sati, nećete sresti mnogo ljudi jer su oni većinom kod kuće, ne idu bakama i djedovima s malom djecom…

Ako im objasnite što nije dobro činiti, oni će to razumjeti. Ne trebate policiju na ulicama. Ne trebate zakone, niti stroge mjere. Ljudi nisu glupi, ponavlja Giesecke.
U Švedskoj je, dakle, na snazi »mini-lockdown« koji nije naložila vlada, nego je to posljedica epidemioloških preporuka koje ljudi dosljedno poštuju. Kao i kod nas, to je održavanje socijalne distance te pojačana higijena.

Šveđani nisu zatvorili dječje vrtiće i osnovne škole, upravo zato da bi gospodarstvo i javne službe mogli funkcionirati. Gimnazije i fakulteti zatvoreni su, a učenici i studenti slušaju online nastavu, baš kao u Hrvatskoj.

– Zatvorili smo gimnazije i fakultete jer su polaznici dovoljno stari da razumiju što mogu, a što ne. S mlađom djecom je puno teže. I još jedna stvar: djeca u dobi do 10 godina trebaju nekog da ih čuva. Ako sve zatvorite, tko će ih čuvati? Najvjerojatnije majka. No ako ona radi u bolnici, izgubit ćete tako pola zdravstvenog osoblja, argumentira Giesecke.

Švedski recept, tvrdi, primjenjiv je svuda i disciplinirano ponašanje Šveđana nema mnogo veze s kulturološkim specifičnostima te zemlje. Isti bi rezultati, uvjeren je, bili i u Hrvatskoj, Engleskoj, Španjolskoj, da su te države primijenile isti model. To što bi negdje možda u prosjeku bilo nešto više svojeglavih, po njemu nije razlog za neuspjeh.

– Dok većina radi ono što ste preporučili, dobro je. To ne mora biti 100 posto ljudi, 90 posto bit će dovoljno, kaže.

Strah od koronavirusa u ovoj je epidemiji predimenzioniran, smatra Giesecke. Činjenica je, kaže, da virus ubija mnoge, ali stvar je u tome da će se jako malo ljudi tako teško razboljeti. Većina će razviti blage simptome bolesti, ili ih uopće neće imati.

– Mnogo je više ljudi u Europi zaraženo koronavirusom nego što znamo. Moja je procjena da je u Švedskoj bilo zaraženo oko 500.000 ljudi, što je oko pet posto stanovništva, računa. Serološki testovi u Švedskoj se još nisu provodili među stanovništvom. Sad se polako kreće u to testiranje koje pokazuje koliko je virus doista zahvatio stanovništvo jer se, kao i u Hrvatskoj, čekalo da se serološkim testovima podigne kvaliteta. Ona još nije na visokoj razini, smatra švedski epidemiolog.

U Švedskoj ne očekuju drugi val epidemije!

Pitamo ga kako se u Švedskoj nose s brojkom od više od 2.000 smrti od COVID-19, jer uz potpunu karantenu mogli su spriječiti dio tih smrti, spasiti na stotine života…

– Možda. Ali u Švedskoj imamo manje smrti nego što ima UK, Španjolska, Belgija, a te države imaju snažne karantene, podsjeća Giesecke.

Zanimljivo je da drugi val epidemije u Švedskoj uopće ne očekuju.

– Očekujemo da ćemo do jeseni imati imunitet velikog dijela stanovništva i nećemo više imati rast broja oboljelih. Preko ljeta očekujemo da ćemo imati prisustvo virusa, ali ujesen nećemo imati drugi val. Do rujna ćemo imati kolektivni imunitet, uvjeren je naš sugovornik.

Dio njegovih kolega, čak i u Švedskoj, nesklon je ovako ležernoj politici nošenja s epidemijom koronavirusa. Oni smatraju da je takva politika loša, i da se njome mnogo riskira.

– Demokratska smo zemlja. Ljudi imaju pravo na svoje mišljenje. Ja smatram da radimo dobru stvar, ne slažemo se svi oko toga, ali to je normalno, komentira Giesecke. Kaže kako većina njegovih kolega dijeli njegovo mišljenje, i to izvan granica Švedske.

– Primam dnevno mejlove iz različitih zemalja, odasvud, u kojima me kolege podržavaju. Ima i onih koji smatraju da mislim pogrešno, da sam glup, ali većina me podržava, ističe.

Mnogi su švedski model doživjeli kao potpuno neosjetljiv i neetički, jer se na neki način žrtvuje najosjetljiviji dio populacije – stare, nemoćne i teško bolesne ljude. Giesecke se s tim stavom uopće ne slaže.

– Ljudi će umrijeti i u drugim zemljama. Veliki je problem, međutim, što se nijedna zemlja nije dobro pripremila da zaštiti starije, svuda je infekcija prodrla u domove za starije, dodaje.

Kako se uopće dogodilo da je samo jedna država u Europi odabrala drukčiji put koji se, barem kako sada stvari stoje, pokazao relativno uspješnim? Velika Britanija je, podsjetimo, prva krenula s modelom stjecanja imuniteta krda, ali kad je broj zaraženih, kao i broj smrti, počeo naglo rasti, odustali su od toga i priklonili se europskoj većini. Stvar je u tome, kaže švedski epidemiolog, što je švedska vlada od početka slušala struku.

U Norveškoj i Danskoj, navodi, stručnjaci iz agencija javnog zdravstva su rekli potpuno isto, ne zatvarajte zemlju, ali su političari odlučili primijeniti model većine i uveli su potpuni lockdown.

Političari samo žele pokazati snagu i moć

To se po njegovom sudu dogodilo jer su političari odlučili pokazati snagu, odlučnost i sposobnost za borbu. Kao najbolji primjer tome navodi Aziju, gdje su na ulice izašli čak i tenkovi da bi prskali tlo klorom.

– Sprejati ulice klorom? Virus umire na ulici za dvije sekunde. Ako kihnete i on padne na tlo, za minutu ga više nema. Dakle, to je potpuno beskorisno, služi jedino pokazivanju snage. Vlasti su tamo htjele pokazati narodu da rade nešto, pokazati svoju snagu. Poruka je bila – mi smo vlast, pobrinut ćemo se za vas, kaže.

I u Hrvatskoj je, međutim, vlast poslušala stručnjake, baš kao i u Švedskoj, ali je njihov stručni stav drukčiji i podržava karantenu kao jednu od mjera borbe protiv koronavirusa.

– Mislim da vam vaši stručnjaci daju pogrešan savjet, komentira Giesecke. Europa je, tvrdi, napravila grešku, i platit će cijenu za to.

– Možda nešto naučimo za idući put, jer pandemija će biti još, dodaje.

Države koje su se odlučile na »lockdown« imat će, tvrdi, goleme posljedice zatvaranja.

– Mislim da države još nisu ni svjesne što ih čeka, u pogledu budućnosti društva, države, gospodarstva, biznisa… Mnogi toga još nisu svjesni. Ono čega se najviše bojim je da će antidemokratske snage nabujati u mnogim zemljama. Orban je danas doživotni diktator u vašem susjedstvu, a to bi se moglo dogoditi i u drugim zemljama.

Mračne snage izlaze iz tla diljem Europe. A to je, smatram, doista opasna posljedica ove pandemije, upozorava švedski epidemiolog.

Pitamo ga koja je njegova preporuka za drugi val epidemije, koji se očekuje ujesen ili na zimu.

– Ne bih vam nikako preporučio ponovnu karantenu. Pobrinite se da zaštitite starije i bolesne, to je važno. A mlade ne treba štititi, neka izlaze, neka uživaju. Njih ne treba štititi, pustite neka se bolest širi, kaže.

Podsjećamo ga na činjenicu da smo u protekla dva mjeseca imali čak 200.000 smrti u Europi. Što bi tek bilo da nismo uveli karantene?

– Dobit ćete svoju smrtnost kad prekinete karantene i krenete s otvaranjem. Ljudi koji bi umrli sada, umrijet će kad ih prekinete. Ako se virus vrati ujesen, ne znam hoćete li to uspjeti prevenirati. Vjerujem da će ova epidemija biti gotova do Božića, a za nove lijekove i cjepiva protiv koronavirusa trebat će jedno dulje vrijeme. Cjepiva će na kraju biti uzaludna, kaže.


Pogrešno je zabraniti šetnju šumom, ljudi trebaju biti vani

Profesor Giesecke ima 70 godina, i nije se, unatoč preporukama švedskih vlasti za starije osobe, potpuno zatvorio u kuću. – Da, izlazim. Rekli smo da ljudi iznad 70 godina ne bi trebali izlaziti tako puno, ali ja to svejedno radim. Uostalom, zašto ne biste bili vani? Poljska je zabranila šetnju šumama, to je potpuno pogrešno. Ne vidim zašto ljudi ne bi šetali šumom, to je jako korisno za njih. Ljudi trebaju biti vani, šetati, udisati svježi zrak, to je dobro. I Florence Nightingale je to znala… U kazalište ipak ne ide. Kazališta su zatvorena, jer je i Švedska javne događaje ograničila na one do maksimalno 50 ljudi. – To je pravilo. Imamo neka pravila, nije potpuna sloboda, priznaje.


WHO mora gledati svijet u cjelini

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) podržava model karantena i borbe protiv epidemije kakav je primijenila čitava Europa. Nije lako proturječiti stručnjacima WHO-a i krenuti drugim putem, no Giesecke i na to ima odgovor. – Morate znati da kad WHO govori, ne donosi preporuke samo za bogate zemlje, nego i za zemlje Afrike, Azije… Oni moraju balansirati između razvijenog svijeta i nerazvijenih država. Najviše onoga što govore odnosi se na siromašne zemlje, kaže ovaj stručnjak koji je u svojoj profesionalnoj karijeri imao pet epidemija: AIDS, kravlje ludilo, SARS, svinjsku gripu 2009. i na kraju aktualnu pandemiju koronavirusa”, prenosi Novi list.

Komentari