Umjesto razvoja, HNB potaknuo BOGAĆENJE BANAKA te propast ekonomije, EURO bi nas DOKRAJČIO

Ako država ima suverenu monetarnu politku, to znači da raspolaže s moći jačom od oružane sile. Pa zašto onda suverena država želi odustati od svoga novca? Ne zaboravimo da je politika HNB-a omogućila ekspanziju imovine banaka, stvorila nekretninski mjehur, mjehur dionica. Taj mjehur je puknuo, a mi smo se raspali kao ekonomija. ”, upozorava profesor Jakovčević

Unatoč oštrim kritikama ekonomskih stručnjaka upućenih Vladi RH i HNB-u zbog najave da će Hrvatska uskoro uvesti euro umjesto kune, premijer Plenković ne odustaje od te ideje. Čak štoviše, na sjednici Vlade, održanoj 2. studenoga, poručio je, neizravno, da ne dolazi u obzir da se građane Hrvatske na referendumu upita žele li europsku valutu umjesto hrvatske.

Napomenuo je da je potpisivanjem Ugovora o pristupanju Hrvatska već prihvatila i pravnu i političku obvezu uvođenja te valute. Najavio je i održavanje konferencije o postignućima u procesu pristupanja Schengenskom prostoru početkom iduće godine.

Sve to potaknulo je monetarnog stručnjaka dr. Ivana Lovrinovića da krene objavljivati video snimke izlaganja vrhunskih monetarnih i ekonomskih stručnjaka s nedavnog okruglog stola na kojem su gotovo svi sudionici zaključili da će Hrvatska sama sebe gospodarski uništiti, ako ubrzo uvede euro!

”Sredinom studenog stranka Promijenimo Hrvatsku organizirala je, po prvi put u Saboru okrugli stol na temu vezanu za euro. Svaki tjedan objavit ću po jedan video prilog na tu temu, kako biste čuli vrhunske domaće i strane znanstvenika, te pritom bez cenzure čuli što misle o ovom pitanju.

Zašto država želi odustati od svega svoga?

Mediji nažalost nisu prenijeli ovaj događaj jer vladajućima i HNB-u očito smetaju argumenti i znanstvena istina o euru koje su iznijeli ovi vrhunski ekonomisti.

Zato Vas molim dijelite što više ove video objave”, napisao je Lovrinović na Facebooku te podijelio snimku izlaganja profesora dr. sc Drage Jakovčevića, stučnjaka za financijske institucije i tržišta, platni promet, burze…

”Zastava, grb, himna, policija, vojska i novac su obilježja suverenosti države. Ako država ima suverenu monetarnu politku, to znači da raspolaže s moći jačom od oružane sile. Pa zašto onda jedna pametna suverena država želi odustati od svoga novca? Što je monetarna politika do sada učinila da kuna zaživi ne samo kao sredstvo plaćanja, nego kao mjerilo vrijednosti i novac u kojem se štedi? To je moja zamjerka papiru koji je HNB napravio kao predložak za javnu raspravu o uvođenju eura”, istaknuo je u uvodu profesor Jakovčević.

Dodao je da je HNB trebao napisati što bi se dogodilo u području makro ekonomije da je monetarna polika bila alternativna, a ne konvencionalna.

”Gdje bi mi bili? Što je s monetarnom politkom od početka uspostave hrvatke države? Započela je 1993. godine. Imali smo fiksni tečaj DEM prema – HRD-u, pa poslije fiksni tečaj DEM prema kuni, uz valutni dualizam, što je smrt za nacionalnu valutu. Ako govorimo stručno, u pravi su oni koji našu monetarnu vlast nazivaju valutnim odborom. Stabilnost cijena, to je jedini cilj kojega se HNB drži kao pijan plota. Da li je taj cilj ostvaren? Je li inflacija 3 ili 4 posto?  Ne zaboravimo da je politika HNB-a omogućila ekspanziju imovine banaka, stvorila nekretninski mjehur, mjehur dionica. Ne zaboravimo da je taj mjehur puknuo, a mi smo se raspali kao ekonomija. Ušli smo u recesiju 2008. i još do danas nismo došli na vrijednosti od 2008. godine, što znači da je izgubljeno deset godina ekonomije.

Je li HNB svojom politikom supervizije banaka poticala okrupnjavanje banaka? Iz godine u godinu imamo sve manje banaka u Hrvatskoj. Godine 1997. imali smo 60 banaka, 2000. godine bilo ih je 45, dok danas imamo samo 25 banaka! Na taj način je došlo do snažne koncentracije u prve dvije banke koje čine preko 45 posto ukupne aktive, a prvih pet banaka ima više od 75 posto aktive”, naglasio je profesor Jakovčević.

HNB je mogao potaknuti investicije, zašto nije?

Skrenuo je pozornost, zatim, na sve ono na što može utjecati politika HNB-a te se zapitao gdje su propusti?

”Politika HNB-a može utjecati na štednju i investicije. Mi znamo da monetarna politika može kanalom banaka utjecati na povećanje štednje. Jer štednja je izvor investicija. Zašto HNB nije nikada poticao kunsku štednju? Pa niti marketinški. Je li to moguće? Pa imamo za to instrumente. Zašto je dopušten valutni pluralizam? Mi znamo koliko su štete nanijeli krediti s valutnom klauzulom u švicarskim fancima! Kako HNB može utjecati na rast gospodarstva? Politika SAD je politika razvoja gospodarstva. U zadnje vrijeme su se zauzeli da se smanje stope nezaposlenosti ispod 6 posto. Kako monetarna politika može utjecati na izvoz? Pa finom plivajućom tečajnom politikom. Dobar tečaj je onaj koji omogućava da se sve potrebno može proizvesti na domaćem tržištu. Zašto HNB nikada nije uveo referentnu kamatnu stopu? To je dobro pitanje. Mi nemamo takvu stopu, već stopu koja služi za određivanje kaznenih kamatnih stopa. Zato su kamatne stope značajno više u RH nego u EU.

Sada dolazimo do glavnog cilja zapisanog u Zakonu o HNB-u. Je li to inflacija od jedan do četiri posto, je li to deflacija? Grafikon pokazuje kretanje cijena od 2006. do 2016 godine. Mi imamo minus tri do minus šest. Za razliku od Hrvatske, američki FED želi inflaciju od 2 posto. Guverner Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke, je stavio cilj povećati inflaciju s 1,5 na 1,8 posto. Japanski je premijer smijenio guvernera jer nije znao zaustaviti deflaciju. Koji su ciljevi HNB-a u okviru stabilnosti cijena, ako imamo minus 3, a ne umjerenu inflaciju?

Stopa povećanje novčane mase ne odgovara stopi inflaciji. To je dokazano. Emisija novca se može povećati. Hrvatska je danas na dnu i nikako da iskočimo iznad 2008. godine. Zašto? Sve razvijenije zemlje imaju inflaciju od 1,5 do 3 posto, a mi smo u minusu. U deflaciji.

I ako mi s ovakvom monetarnom i tečajnom politikom uđemo u europsku monetarnu uniju, mi ćemo biti zakovani za dno. Pokazuje se da RH danas uz ovakvu monetarnu politiku ostvaruje svega 23 posto robnog izvoza u BDP-u.

I za kraj, gledao sam kada su pitali predstavnike Ujedinjenog kraljevstva zašto ne žele monetarnu uniju. Oni su rekli da je njihov narod frustriran ako na novčanici nema kraljice Elizabete.

E sad, ako ja doživim da uđemo u europsku monetarnu uniju, bit ću frustriran što na novčanici nemamo Stjepana Radića, Marulića i Starčevića”, zaključio je svoj istup profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Drago Jakovčević.