VIRUS NEJEDNAKOSTI: Covid 19 donio epidemiju siromaštva za većinu i ekstremno bogaćenje manjine
Iseljeništvo i svijetIzdvojeno 27. siječnja 2021. Promise.hr
”Deset najbogatijih ljudi na svijetu trebalo je samo devet mjeseci u 2020-oj da svoje bogatstvo povećaju za 540 milijardi dolara! Kada 10 ljudi ima toliko bogatstvo onda je teško izbjeći želju da vladaju svijetom. Takav rapidni rast nejednakosti između maloga broja bogatih i ogromnog broja siromašnih temeljni je problem svijeta i uzrok destabilizacije društava, koja će biti još izraženija i agresivnija. Hrvatsko društvo se također sve više polarizira, sve su dublje razlike između siromašnih i bogatih a tenzije su sve izraženije”, upozorava dr. Ivan Lovrinović. “Svjedočimo najvećem porastu nejednakosti otkad postoje zapisi. Duboka podjela između bogatih i siromašnih pokazuje se smrtonosnom poput virusa”, ističe, pak, Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam Internationala
Makroekonomski stručnjak, te bivši saborski zastupnik, dr. Ivan Lovrinović, u svježoj objavi na svom FB profilu prenio je zabrinjavajuće podatke o naglom i enormnom rastu nejednakosti između velike većine siromašnih i male skupine sve bogatijih ljudi – i to za vrijeme pandemije uzrokovane koronavirusom.
”Deset najbogatijih ljudi na svijetu trebalo je samo devet mjeseci u 2020.g. da svoje bogatstvo povećaju za 540 milijardi dolara (Izvor:oxfam.org)!!! Kada 10 ljudi ima toliko bogatstvo onda je teško izbjeći želju da vladaju svijetom.
Primjer Jeffa Bezosa posebno je ilustrativan. Navedeni izvor (Oxfam) kaže da je njegovo bogatstvo od ožujka do rujna 2020.g. poraslo toliko da je za svih 876 tisuća radnika Amazona mogao isplatiti bonus po 105 tisuća dolara i opet zadržati bogatstvo koje je imao prije korona krize.
Inače, na svijetu ima 2090 milijardera s ukupnim bogatstvom oko 12 tisuća milijardi dolara.
Širenje bogatstva postojećih milijardera bilo je brže od širenja virusa. Pokazalo se da mjere protiv Covid 19 virusa nisu pomogle ugroženima, radnicima, umirovljenicima, djeci i drugim ranjivim skupinama nego onima koji i ne znaju koliko već imaju.
Podaci dobiveni istraživanjem među 295 ekonomista iz 79 zemalja
Takav rapidni rast nejednakosti između maloga broja bogatih i ogromnog broja siromašnih temeljni je problem svijeta i uzrok destabilizacije društava, koja će biti još izraženija i agresivnija. Hrvatsko društvo se također sve više polarizira, sve su dublje razlike između siromašnih i bogatih a tenzije su sve izraženije.
Postojeći model kapitalizma uistinu ubija, neusporedivo više od korone. Nikakva epidemija ili pandemija ne može zatomiti epidemiju siromaštva koju proizvodi ovakav model kapitalizma”, napisao je dr. Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na svom Facebook profilu.
Taj makroekonomski stručnjak i bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu osvrnuo se na podatke koje je objavio Oxfam Internatioanal, organizacija koja se zalaže za smanjenje siromaštva i nepravde u svijetu, a koja je navedene podatke dobila kroz svoje istraživanje rađeno među čak 295 ekonomista iz 79 zemalja svijeta.
”Covid-19 može povećati ekonomsku nejednakost u gotovo svim zemljama na svijetu odjednom, govori, naime, to novo izvješće koje je Oxfam objavio u ponedjeljak.
Izvještaj, nazvan ‘Virus nejednakosti’, objavljen je na dan otvorenja Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, koji se održava ove godine. Pokazalo se, kaže, da je 1.000 najbogatijih ljudi na planeti vratilo svoje gubitke od koronavirusa u roku od samo devet mjeseci, ali da bi “moglo potrajati i više od deset godina dok se najsiromašniji na svijetu oporave od ekonomskih utjecaja Covid-19”.
”Virus je razotkrio i povećao postojeće nejednakosti u bogatstvu, spolu i rasi. Preko dva milijuna ljudi je umrlo, a stotine milijuna ljudi stjerano je u siromaštvo, dok mnogi najbogatiji – pojedinci i korporacije – u isto vrijeme napreduju!
Sustav je namješten da bogatima omogućuje bogaćenje u recesiji!
Kriza je razotkrila našu kolektivnu krhkost i nesposobnost duboko nejednakog gospodarstva da radi za sve. Građani i vlade moraju djelovati po hitnosti za stvaranje ravnopravnijeg i održivijeg svijeta”, navodi se u izvješću.
Također, u Oxfam-u tvrde da ‘namješten ekonomski sustav omogućava super-bogatoj eliti stjecanje bogatstva usred najgore recesije od Velike depresije, dok se milijarde ljudi trude sastaviti kraj s krajem’.
Porast nejednakosti znači da bi moglo potrajati najmanje 14 puta više vremena da bi se broj ljudi koji žive u siromaštvu vratio, na razinu prije širenja virusa nego što je trebalo za povratak izgubljenog bogatstva za 1.000 milijardera, objasnio je Oxfam. Ukupno bogatstvo milijardera doseglo je 11,95 bilijuna dolara u prosincu 2020., što je ekvivalent ukupnoj potrošnji vlada G20 za oporavak od Covid-19.
Prema izvješću, 10 najbogatijih ljudi na svijetu doživjelo je povećavanje njihovog bogatstva za pola bilijuna dolara od početka Covida-19. To je “više nego dovoljno za plaćanje cjepiva za Covid-19 za sve stanovnike Zemlje i za pružanje osiguranja da Covid-19 nikoga ne gurne u siromaštvo.” Istodobno, koronavirus je stvorio najgoru krizu u više od 90 godina, sa stotinama milijuna ljudi koji su sada nezaposleni ili su bez posla.
Smrtonosna podjela bogatih i siromašnih
„Svjedočimo najvećem porastu nejednakosti od početka evidencije. Duboka podjela između bogatih i siromašnih pokazuje se smrtonosnom poput virusa“, rekla je Gabriela Bucher
, izvršna direktorica Oxfam Internationala.
”Žene su najteže pogođene, a nejednakost ‘košta’ života. Afro-potomci u Brazilu imaju 40 posto veću vjerojatnost da će umrijeti od COVID-19 nego bijelci, dok bi gotovo 22.000 Crnaca i Hispanaca u Sjedinjenim Državama i dalje bilo živo da su doživjeli iste stope smrtnosti od COVID-19 kao i njihovi bijeli. Stope zaraze i smrtnosti veće su u siromašnijim područjima zemalja kao što su Francuska, Indija i Španjolska, dok najsiromašnije regije Engleske imaju stopu smrtnosti dvostruko veću od one najbogatijih područja.
Pravednija gospodarstva ključ su brzog gospodarskog oporavka od COVID-19. Privremeni porez na višak dobiti 32 globalne korporacije koje su najviše stekle tijekom pandemije mogao je prikupiti 104 milijarde USD u 2020, čime bi se moglo osigurati naknade za nezaposlene te potpora za djecu i starije ljude koji živi u siromaštvu, ili na rubu siromaštva.
Gabriela Bucher, izvršna direktorica Oxfam Internationala, rekla je i sljedeće:
Evo tko su desetorica najbogatijih:
“Bogatstvo milijardera oporavilo se kad su se tržišta dionica oporavila unatoč kontinuiranoj recesiji u realnom gospodarstvu. No, ekstremna nejednakost nije neizbježna, već je izbor politike. Vlade širom svijeta moraju iskoristiti ovu priliku za izgradnju ravnopravnijih, inkluzivnijih ekonomija koje zaustavljaju siromaštvo i štite planet ”, dodala je Bucher.
Izračuni Oxfama temelje se, kako navode, na najsuvremenijim i najopsežnijim dostupnim izvorima podataka. Podaci o najbogatijim u društvu potječu s Forbesove liste milijardera za 2020. godinu.
Prema Forbesu, deset najbogatijih ljudi od 31. prosinca 2020. godine vidjelo je kako je njihova bogatstvo poraslo za 540 milijardi dolara od 18. ožujka 2020. Tih 10 najbogatijih ljudi, koji su bili na popisu su: Jeff Bezos, Elon Musk, Bernard Arnault i obitelj, Bill Gates, Mark Zuckerberg, Larry Ellison, Warren Buffett, Zhong Shanshan, Larry Page i Mukesh Ambani.
Najstariji povijesni zapisi o trendovima nejednakosti temelje se na poreznim evidencijama koje sežu u početak 20. stoljeća.
Što je to Oxfam International
Oxfam je dio Saveza za borbu protiv nejednakosti, rastuće globalne koalicije organizacija civilnog društva i aktivista koji održavaju Globalni protest za borbu protiv nejednakosti od 23. do 30. siječnja u oko 30 zemalja, uključujući Keniju, Meksiko, Norvešku i Filipine.
Oxfam International osnovala je 1995. godine skupina neovisnih nevladinih organizacija. Udružili su se kao konfederacija kako bi povećali učinkovitost i postigli veći utjecaj na smanjenje globalnog siromaštva i nepravde.
Naziv “Oxfam” potječe od Oxfordskog odbora za pomoć od gladi, osnovanog u Britaniji 1942. Grupa je vodila kampanju za slanje zaliha hrane kroz savezničku pomorsku blokadu izgladnjelim ženama i djeci u neprijateljski okupiranoj Grčkoj tijekom Drugog svjetskog rata.
Nakon rata, Oxfam je nastavio s radom, šaljući materijale i financijsku pomoć skupinama koje pomažu siromašnim ljudima širom Europe. Kako se situacija u Europi poboljšavala, pažnja Oxfama preusmjerila se na potrebe ljudi u zemljama u razvoju.
”Danas radimo u više od 90 zemalja, s tisućama partnera, saveznika i zajednica, kako bismo spasili i zaštitili živote u hitnim slučajevima, pomogli ljudima da obnove svoje”, ističu u Oxfam-u.
Sjedište im je u Australiji, Belgiji, Brazilu, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Hong Kongu, Irskoj, Indiji, Italiji, Meksiku, Nizozemskoj, Novom Zelandu, Quebecu, Južnoj Africi, Španjolskoj i Sjedinjenim Državama’, navodi Oxfam na svojim stranicama.
FOTO: Ilustracije Pixabay; preslika FB stranice Ivan Lovrinović; preslika sa Oxfam.org
