ZATO LJUDI ODLAZE: Zašto su oni koje nitko ne pita koliko rade, važniji od zaposlenih u privatnom sektoru?! ZATO LJUDI ODLAZE: Zašto su oni koje nitko ne pita koliko rade, važniji od zaposlenih u privatnom sektoru?!
ČELNICA HUP-a NAPALA VLADU JER DAJU POVIŠICE JAVNOM SEKTORU ZNATNO VEĆE OD GOSPODARSKOG RASTA

ZATO LJUDI ODLAZE: Zašto su oni koje nitko ne pita koliko rade, važniji od zaposlenih u privatnom sektoru?!

IzdvojenoPoveznica 11. prosinca 2019. Promise.hr

TweetEmailPrint ”Među poslodavcima je privilegiranje javnog sektora na štetu privatnog izazvalo nevjericu i negodovanje te spoznaju da će zapravo oni financirati narasle apetite javnog... ZATO LJUDI ODLAZE: Zašto su oni koje nitko ne pita koliko rade, važniji od zaposlenih u privatnom sektoru?!


”Među poslodavcima je privilegiranje javnog sektora na štetu privatnog izazvalo nevjericu i negodovanje te spoznaju da će zapravo oni financirati narasle apetite javnog sektora. Njihova prava su zajamčena. Zašto su svim vladama oni važniji od zaposlenih u privatnom sektoru? Vjerojatno zato što mi nismo na ulici”, rekla je Deranja. Rezultat je taj da nezadovoljni odlaze iz Hrvatske i to uglavnom iz privatnog sektora, a ne iz javnog. Taj račun ne drži vodu. Bez onih koji rade nema budućnosti”, istaknula je HUP-ova predsjednica te poželjela da izbori donesu “odgovornije saborske zastupnike” te “hrabriju i odlučniju Vladu

Poslodavci su rezervirani u očekivanjima za 2020., ali se boje negativnih učinaka tijekom te izborne godine u kojoj ne bi bili neobični politički ustupci na štetu biznisa i gospodarstva, istaknuto je u utorak na tradicionalnom predblagdanskom susretu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja je u vrlo kritički intoniranom govoru ocijenila da Vlada nije učinila dovoljno kako bi znatnije unaprijedila uvjete poslovanja, a za 2020. godinu rekla je kako poslodavci “ne očekuju puno pozitivnog, ali se boje negativnih učinaka”, s obzirom da su na redu parlamentarni izbori.

“Poboljšanja je premalo, a promjene su presitne”, rekla je Deranja i dodala kako Hrvatska “šeće laganim korakom pa se razdaljina između nje i zemalja koje odlučnije provode reforme ne smanjuje“.

Čelnica HUP-a rekla je da poslodavci mogu “pod borom” očekivati samo ono što su privrijedili, no to, kako je istaknula, zahvaljujući Vladinim popuštanjima i ustupcima nije tako u javnom sektoru. Pritom je spomenula i Vladi zamjerila “velikodušnost” potaknutu štrajkom u školama, zbog čega će zaposleni u javnom sektoru “pod bor” dobiti povećanje plaća i drugih prihoda znatno veće od stope gospodarskog rasta”, piše Jutarnji list.

Među poslodavcima to je po njezinim riječima izazvalo nevjericu i negodovanje te spoznaju da će zapravo oni financirati narasle apetite javnog sektora.

“Njihova prava su zajamčena, a nitko ne pita koliko rade. Zašto su svim vladama oni važniji od zaposlenih u privatnom sektoru? Vjerojatno zato što mi nismo na ulici”, rekla je Deranja.

Rezultat je po njezinim riječima taj da nezadovoljni odlaze iz Hrvatske i to uglavnom iz privatnog sektora, a ne iz javnog.

“Taj račun ne drži vodu. Bez onih koji rade nema budućnosti”, istaknula je HUP-ova predsjednica.

Poželjela je da se Vlada u 2020. godini “othrva pritiscima”, a od izbora da donesu “mudrije i odgovornije saborske zastupnike” te “hrabriju i odlučniju Vladu”.

Ministar gospodarstva Darko Horvat odgovorio je kako je Vlada učinila puno, ali kako i on misli da se može i više. Kako je rekao, tijekom ove godine stvorene su dobre pretpostavke za bolju 2020. U 2019. po njegovim su se riječima ostvarile Vladine prognoze i obećanja.

Spomenuo je omogućavanje otvaranja tvrtki elektronskim putem te najavio daljnje unapređenje poslovanja putem e-računa.

Istaknuo je da je 2019. godina prva u kojoj gospodarski rast nije zasnovan samo na osobnoj potrošnji, nego i doprinosu izvoza i investicija. Gospodarskim rastom od 3,1 posto u prva tri kvartala po njegovim riječima ne mogu se pohvaliti Njemačka, Italija, Austrija ni Slovenija, a Hrvatska ga je ostvarila.

No treba doći do rasta između 4 i 5 posto, kaže Horvat i najavljuje pojeftinjenje cijene rada i smanjenje neporeznih davanja te liberalizaciju usluga zbog čega će niz profesija izići na tržište, kao i daljnje korake u poreznoj reformi.

“Nekomu je to puno, nekomu malo”, rekao je Horvat i ustvrdio da “nijedan akcijski plan u izbornoj godini neće u ladicu”.

Što se tiče povećanja učiteljskih plaća, rekao je da Vlada od onih kojima je dala “ima pravo nešto i tražiti”.

Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavio je analizu i ocjenu dosadašnjeg Vladina mandata. Podsjetio je da su ciljevi Vlade prilikom preuzimanja dužnosti proklamirani kao gospodarski rast, zaposlenost, socijalna uključenost te demografska obnova i povratak iseljenika. Hrvatska je, kako je rekao, rasla presporo (ocjena 2 od 5), a presporo je rasla i zaposlenost (također 2 od 5) , socijalnu uključenost ocijenio je trojkom, a demografsku obnovu i povrataka jedinicom, uz napomenu da za to nije odgovorna samo aktualna vlada.

Govoreći o instrumentima za realizaciju Vladinih ciljeva, poreznoj reformi dao je ocjenu 3, aktivaciji državne imovine jedinicu zbog pretjerane usredotočenosti na nekretnine i izostanka značajnih privatizacija, održivosti javnih financija dao je trojku, a povećanju investicija dvojku.

Obrazovnu reformu ostavio je bez ocjene, jer, kako je rekao, o tome se vrlo malo zna.

Hrvatski poslodavci tijekom prvog tromjesečja 2020. godine očekuju usporavanje dinamike zapošljavanja, a planirana je stopa zapošljavanja 2 postotna boda manja nego u tekućem tromjesečju, pokazuje izvješće tvrtke za zapošljavanja Manpower objavljenom u utorak.

Planirana stopa zapošljavanja u prvom kvartalu 2020. godine manja je za 2 postotna boda u odnosu na zadnje tromjesečje ove godine, dok pregled unazad nekoliko godina govori o smanjivanju stope zapošljavanja do 9 postotnih bodova, navodi se u priopćenju Manpowera.

Ta je tvrtka anketu “ManpowerGroup Employment Outlook Survey” o prognozama zapošljavanja za prvo tromjesečje 2020. provela na uzorku od 620 poslodavaca u Hrvatskoj. Sudionicima je postavljeno pitanje kakve promjene u zaposlenosti, gledano ukupno, očekuju u sljedeća tri mjeseca, do kraja ožujka 2020. godine, u usporedbi s tekućim tromjesečjem.

 

Komentari