DIJASPORA NE ODUSTAJE od DOMOVINE: Veliki skup o ISELJENIČKOM TURIZMU u Zadru

‘Sve se češće priređuju putovanja za proučavanje kulture, umjetnosti, folklora, odlasci na sportske igre te hodočašća. Iseljenički turizam već postoji u hrvatskim gradovima i selima u kojima se nude kulturni sadržaji, a ulaskom Hrvatske u EU nude se velike razvojne mogućnosti u toj grani turizma’, ističe dr. sc. Marin Sopta, čelnik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva te predsjednik Programsko-organizacijskog odbora zadarske konferencije

Premda su mnogi Hrvati u dijaspori, valja to priznati, s razlogom razočarani odnosom Republike Hrvatske prema njima, iseljenici ipak ne odustaju od Hrvatske, odnosno od povezivanja s domovinom i pomaganja domovini. Tako se, u organizaciji Hrvatskog iseljeničkog kongresa, u Zadru od četvrtka, 29. lipnja do 2. srpnja održava četverodnevna međunarodna konferencija ‘Iseljenički turizam – globalna i nacionalna perspektiva‘. Treći je to projekt HIK-a u nizu, nakon prethodna dva održana u Zagrebu (2014.) i Šibeniku (2016.).

”Temu iseljenički turizam odabrali smo jer imamo izniman potencijal hrvatskih iseljenika te stoga što – prema informacijama Ujedinjenih naroda – postoje novi trendovi u turizmu, među kojima je i iseljenički turizam.

Prema podatcima stranih organizacija i institucija, bilježi se veliki porast ovog oblika turizma diljem svijeta. U predviđanjima stoji da će taj segment porasti od 8 do 15 posto do 2020. godine. Iseljenički turizam podrazumijeva različite oblike turizma kao što je ekoturizam, sportsko-rekreacijski, gastronomski, kulturni, nostalgični, zavičajni turizam. Sve se češće priređuju putovanja za proučavanje kulture, umjetnosti, folklora, sportskih igara te hodočašća. Iseljenički turizam već postoji u hrvatskim gradovima i selima u kojima se nude raznoliki kulturni sadržaji. Iako je ova vrsta turizma u Hrvatskoj još u začetku, ulaskom Hrvatske u EU nudi velike razvojne mogućnosti”, ističe dr. sc. Marin Sopta, predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva te predsjednik Programsko-organizacijskog odbora zadarske konferencije.

Sopta dodaje da je dosad prijavljeno više od pedeset znanstvenika i stručnjaka iz Portugala, Engleske, Njemačke, Engleske, Južnoafričke Republike, Austrije, Izraela i Hrvatske.

”Bit će tu i drugih iseljenika, čije države održavaju prisne kontakte sa svojom dijasporom, poput Izraela, Irske, Italije, Portugala, Španjolske i drugih zemalja. Neki sudionici konferencije pojavit će se u ulozi kreatora nekog od modela iseljeničkog turizma, ulagača ili konzumenata”, podvlači čelnik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Službeni pokrovitelji međunarodne konferencije su Grad Zadar, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Stoga će gradonačelnik Zadra, dr. Branko Dukić, državni tajnik Zvonko Milas i ministar Gary Cappelli otvoriti konferenciju.

– Iseljenički turizam ima veliki potencijal i za njegov razvoj državna politika trebala bi osmisliti strategiju povećanja ciljane populacije kroz odabrane programe usmjerene prema mlađim generacijama, studentima, a naročito umirovljenicima. Da se ostvari takvo što, potrebno je razvijati suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija, države, jedinica regionalne i lokalne samouprave i lokalnih zajednica.

– Što se Hrvata u dijaspori tiče, nažalost, i to treba još jednom reći, većina njih je razočarana odnosom domovine RH prema njima. Iako se njihov doprinos tijekom Domovinskog rata ističe tek kada su izbori i slično, njihove novčane donacije za nabavu oružja, donacije u lijekovima, hrani, odjeći te lobiranju kod gradskih, provincijskih i državnih vlasti u zemljama u kojima žive su nemjerljive. Također je nemjerljiv i učinak Hrvata koji su se iz iseljeništva vratili pomoći domovini, kao što su to učinili generali Ante Gotovina, Ante Roso, Miljenko Filipović i brojni drugi. I uz sva nerazumijevanja i prepreke za aktivnije sudjelovanje hrvatskih iseljenika u društvenom životu i izgradnji moderne i prosperativne države, njihovo razočaranje u odnos domovine prema njima, oni i dalje nastoje zadržati kontakte s domovinom te na razne načine daju doprinos domovini”, naglašava Marin Sopta.

Podsjeća potom da se u Zagrebu tijekom ljeta održavaju Hrvatske svjetske igre na kojima će se okupiti više od tisuću sudionika. Nedavno je održan i Susret katoličke madeži u Vukovaru, koji je okupio gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske mladeži, od kojih je veliki broj došao iz Europe i svijeta. Ova dva primjera najbolji su, kaže, dokaz čvrste emotivne i kulturne povezanosti hrvatskih iseljenika s domovinom te temelj za snažni razvoj hrvatskog iseljeničkog turizma.

A o čemu će sve biti govora na konferenciji u Zadru, najbolje govore naslovi pojedinih izlaganja.

”Hrvatska kao brend – načini i mogućnosti promocije Hrvatske u svijetu”, tema je o kojoj će govoriti Božo Skoko, s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba. ”Iseljenjičko hodočašće”, naslov je kojega će predstaviti vlč. Anđelko Katanec iz Ureda za pastoralnu skrb migranata i turista.

‘Turizam i kultura‘ naziv je predavanja koje će održati Dora Agapito s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Algarveu iz Portugala, ‘Simbolika i identifikacijska značenja Sinjske alke i blagdana Čudotvorne Gospe sinjske u iseljeništvu‘, tema je Marine Perić Kaselj s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba…

Valja još napomenuti da će na konferenciji biti govora i o motivaciji za noć muzeja, o muzičkim festivalima, filmskom turizmu, Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, kulturnoj baštini u Zadru, o austrijskim turističkim iskustvima, zdravstvenom turizmu, o ulozi medija u promociji iseljeničkog turizma u Hrvatskoj te o mnogim drugim temama.