Bolesni branitelj tri sata na suncu morao čekati javljanje HZZO-u, nepokretna žena ostat će bez zdravstvenog!

”Primamo pritužbe od samog stupanja novog Zakona na snagu. Tako nam se obratila kćer teško bolesnog branitelja, kojemu su jedva uspjeli organizirati dolazak u HZZO, da bi mu tamo rekli da mora doći baš zadnji dan roka. Njemu je dodatni problem, osim ponovnog organiziranja dolaska, bilo i što je na taj  dan imao zakazan važan termin kod liječnika pa je, prema navodima iz pritužbe, jedva uspio dogovoriti da ipak dođe dan ranije. A onda je u takvom stanju čekao tri sata na suncu da dođe na red. Pritužio nam se i sin čiji je otac gotovo nepokretan jer nije vidio kako bi ga mogao dovesti u HZZO. Javila nam se i gospođa koja je osoba s invaliditetom, ogorčena što će izgubiti zdravstveno jer država ne pokazuje razumijevanje za ljude poput nje, koji se ne mogu samostalno kretati”, upozorava pučka pravobraniteljica na skandaloznu diskriminaciju najranjivijih

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter nedavno je Ustavnom sudu predala zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, jer su zakonodavci kod uvođenja obaveznog javljanja u HZZO ‘zaboravili na dio građana, kojima je kretanje nemoguće ili otežano’, što je dovelo do diskriminacije na tisuće pripadnika najranjivijih skupina (teško pokretnih osoba, starijih i bolesnih, osoba s invaliditetom…, osoba koje ne mogu organizirati prijevoz do podružnice HZZO-a…).  Mnoge osobe s invaliditetom, odnosno članovi obitelji teško bolesnih osoba, se sada žale pučkoj pravobraniteljici tvrdeći da nisu u stanju doći svaka tri mjeseca do HZZO-a, zbog čega će ostati bez ustavom zajamčenog zdravstvenog osiguranja!  O svemu tome razgovarali smo s pučkom pravobraniteljicom, Tenom Šimonović Einwalter.

Kako komentirate činjenicu da vladajući često zaboravljaju pa i diskriminiraju najranjivije pripadnike društva  kojih je u Hrvatskoj, nažalost, jako mnogo? U ovom slučaju nisu mislili na starije, usamljene i bolesne, odnosno na osobe s invaliditetom koje ne mogu tek tako svaka tri mjeseca ići do podružnice HZZO-a. Isto tako, ne pokazuju namjeru riješiti probleme sudskih službenika i zaposlenika koji itekako s razlogom štrajkaju, jer imaju sramotno niske plaće za vrlo težak i odgovoran posao. Zbog čega su Plenkovićevoj vladi, odnosno aktualnoj vladajućoj većini, najranjivije skupine ‘zadnja rupa na sviralu’?

”Naravno da je kod osmišljavanja politika i novih zakonskih rješenja uvijek potrebno imati na umu učinke na pojedine skupine građana, posebno na najranjivije. U ovom slučaju problem je što se u pripremi izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno kod uvođenja nove obaveze građanima, nije dovoljno promišljalo o njenim učincima, o tome kako će i na koje skupine, posebno najranjivije, ona utjecati i kako tome doskočiti. Nakon toga u javnom savjetovanju i tijekom rasprava na saborskim odborima nije bilo sluha za naše argumente i preporuke vezane uz ovu odredbu, koje sam i osobno iznosila na Oboru za zdravstvo i socijalnu politiku. Nakon što je Zakon stupio na snagu, počele su stizati pritužbe građana, koje su nažalost pokazale baš te probleme na koje smo unaprijed ukazivali. Postupali smo prema Ministarstvu zdravstva. No, nažalost nije bilo naznake da će se nešto promijeniti, stoga sam odlučila se obratiti Ustavnom sudu zahtjevom za ocjenu ustavnosti odredbi.“

Primate li pritužbe zbog gore opisanih izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju? Na što se ljudi, konkretno, žale? Možete li opisati nekoliko konkretnih slučajeva?

„Primamo pritužbe od samog stupanja Zakona na snagu, od ljudi u različitim situacijama zbog kojih ne mogu izvršiti ovu obavezu, recimo zato jer su nepokretni ili teško pokretni, kao i od članova njihovih obitelji. Tako nam se obratila kćer teško bolesnog branitelja, kojemu su jedva uspjeli organizirati dolazak u HZZO, da bi mu tamo rekli da mora doći baš zadnji dan roka, za što ne znam odakle uporište jer su se građani mogli osobno javiti bilo koji dan u tom rasponu od tri mjeseca. Njemu je dodatni problem, osim ponovnog organiziranja dolaska, bilo i što je na taj zadnji dan imao zakazan važan termin kod liječnika pa je, prema navodima iz pritužbe, jedva uspio dogovoriti da ipak dođe dan ranije. A onda je u takvom zdravstvenom stanju čekao tri sata na suncu da dođe na red.

Pritužio nam se i sin čiji je otac gotovo nepokretan i ima određeni stupanj invaliditeta, jer nije vidio načina kako bi ga mogao dovesti u prostorije HZZO-a da ispuni obavezu osobnog dolaska. Javila nam se i gospođa koja je osoba s invaliditetom, ogorčena što će izgubiti zdravstveno osiguranje jer država ne pokazuje razumijevanje za ljude poput nje, koji se ne mogu samostalno kretati. Dakle, poštuje odluku da se mora redovito javljati, no osobno to jednostavno ne može, a nije joj omogućeno da obvezu ispuni na neki drugi način.

Jedna pritužba odnosila se i na ženu koja bi morala prekinuti dugotrajno liječenje u inozemstvu i doći u Hrvatsku samo da bi se osobno javila u ured HZZO-a i tako zadržala zdravstveno osiguranje.

Isto tako smo primili više pritužbi roditelja studenata koji studiraju izvan EU, koji su nam naveli da su njihova djeca dobila obavijest da također moraju izvršavati ovu obavezu periodičkog javljanja u HZZO. To bi značilo da moraju nekoliko puta na godinu s drugih kontinenata samo zbog toga doputovati u Hrvatsku.“

Nisu li zakonodavci novim odredbama Zakona mnogim hrvatskim građanima ukinuli de facto osnovno ljudsko i ustavno pravo na zdravlje, odnosno pravo na zdravstvenu zaštitu?

„Vjerujem da je ovim Zakonom dijelu građana otežan pristup pravu na zdravlju, koje se ostvaruje kroz obvezno zdravstveno osiguranje, a zahtjev za ocjenu ustavnosti se odnosi i na druga prava građana i obveza države koje propisuje Ustav. Recimo, na zabranu diskriminacije i jednakost pred zakonom, pravo na žalbu, zaštitu mladeži, posebnu skrb zaštiti osoba s invaliditetom i druga.“

Kakve bi mogle biti posljedice gore opisanih izmjena i dopuna Zakona? Mogu li ovakve nedovoljno pripremljene izmjene Zakona dovesti na koncu i do prerane smrti neke osobe koja će ostati bez zdravstvenog osiguranja pa onda i bez mogućnosti liječenja?

„Uistinu ne mogu o tome nagađati i nadam se da do toga neće doći.“

Kako je moguće, u pravno uređenoj državi, da HZZO neće izdavati rješenja građanima da su odjavljeni iz zdravstvenog osiguranja, što znači da će im zbog toga biti onemogućeno i pravo na žalbu?

„Odgovor na to će dati Ustavni sud, s obzirom da se dio zahtjeva za ocjenu ustavnosti odnosi upravo na to pitanje – zaštite ustavnog prava na žalbu. Pri tom, rješenje će dobiti građani koji ga sami zatraže, a sigurna sam da dio njih to niti ne zna. A ako ne dobiju rješenje, kao što ste rekli, ne mogu uputiti ni žalbu.“

Kakvu odluku Ustavnog suda očekujete?

„Dobro obrazloženu i, naravno, utemeljenu na Ustavu.“

Zbog čega, prema Vašem mišljenju, unatoč mnogim prethodnim upozorenjima da prijedlog izmjena i dopuna zakona nije dobar, vladajući s lakoćom i na brzinu usvajaju tako loš i vrlo nepravedan zakon?

„Ovdje nije bila stvar u brzini, već u odredbama koje nisu adekvatno promišljene i procesu koji je formalno participativan, ali ne i suštinski. Osim toga, sada se pribjegava odlučivanju o iznimkama, iako to nije predviđeno nigdje u Zakonu, a da ne govorim da vodi prema neujednačenom postupanju. Zato bih i ovim putem ponovila ono što sam već isticala – sva zakonska rješenja trebaju biti unaprijed detaljno osmišljena, uključujući u pogledu učinaka na pojedine skupine građana, posebno na najranjivije te jasno propisana i obrazložena, to su osnove pravne sigurnosti i vladavine prava te zaštite ljudskih prava i jednakosti”, istaknula je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, u razgovoru za Promise.hr.

FOTO: Ured pučke pravobraniteljice, Pixabay ilustracija

Tekst je dio projekta ‘Uništavaju li javno zdravstvo planski u korist privatnih poliklinika i kako će se siromašni liječiti?’, koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija –Agencije za elektroničke medije

Umjesto reforme – tajkunizacija! Dr. Bressan: Tko nema novca, neće se liječiti, to se radi namjerno!