BUDE OPTIMIZAM: Mladi iz HRVATSKOG ISELJENIŠTVA napokon će se moći upisati i studirati u Zagrebu BUDE OPTIMIZAM: Mladi iz HRVATSKOG ISELJENIŠTVA napokon će se moći upisati i studirati u Zagrebu
‘Hrvati iz iseljeništva najviše se vraćaju radi osjećaja da je Hrvatska njihov dom, gdje žele nastaviti svoj život i jer žele da njihova djeca... BUDE OPTIMIZAM: Mladi iz HRVATSKOG ISELJENIŠTVA napokon će se moći upisati i studirati u Zagrebu

‘Hrvati iz iseljeništva najviše se vraćaju radi osjećaja da je Hrvatska njihov dom, gdje žele nastaviti svoj život i jer žele da njihova djeca odrastaju u domovini. Svima nam je korisno vidjeti koliko cijene ljepotu, sigurnost i kvalitetu života u Hrvatskoj i kako intenzivno osjećaju ljubav prema Hrvatskoj’, ističe Zvonko Milas

Zahvaljujući sve tješnjoj suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i Sveučilišta u Zagrebu, mladi Hrvati iz iseljeništva i pripadnici hrvatske manjine iz susjednih zemalja moći će od sljedeće školske godine studirati na različitim fakultetima u Zagrebu uz upise po posebnoj kvoti, namijenjenoj hrvatskim iseljenicima i pripadnicima hrvatske manjine.

Odobreno im je stotinu mjesta, a o pokazanom interesu budućih studenata ovisi na kojim će se fakultetima i studijima pripadnici hrvatskih iseljenika i hrvatske manjine moći upisati. Na taj način želi se potaknuti povratak Hrvata i potomaka Hrvata u domovinu Hrvatsku, dok se u isto vrijeme pozitivno djeluje na ostanak mladih u Hrvatskoj te se potiče demografski i gospodarski oporavak hrvatskog društva, rečeno je, između ostaloga, na nedavno održanoj prvoj sjednici Odbora za provedbu Sporazuma o suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

”Već dugo surađujemo i pokazalo se da je riječ o odličnoj inicijativi. Puno studenata naše dijaspore, pa čak i oni koji nisu hrvatski državljani, žele studirati u Hrvatskoj. Treba im to omogućiti, odnosno treba im omogućiti da se upišu po posebnoj kvoti – ako pređu prag. Svako sveučilište to može imati. Dobili smo 100 mjesta van kvote, toliko nam je Ministarstvo znanosti i obrazovanja omogućilo. I to najviše zahvaljujući djelovanju gospodina Milasa. Sada treba vidjeti koliko ima interesa za koji fakultet”, istaknuo je za Promise.hr rektor zagrebačkog sveučilišta, dr. Damir Boras.

Pojasnio je potom da u Austriji, primjerice, imaju posebne kvote za Nijemca, pa posebne kvote i za studente iz Afrike i za druge skupine kojima se želi omogućiti studiranje.

”Tih 100 studenata iz hrvatske dijaspore ili pripadnika hrvatske manjine, trebalo bi se po posebnoj kvoti upisivati od sljedeće školske godine. Slijede natječaji na fakultetima i studijima na koje će se moći javiti pripadnici dijaspore. Zvonko Milas to je jako dobro organizirao”, zaključio je dr. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu, s kojim smo razgovarali nakon nedavne sjednice Odbora za provedbu Sporazuma o suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.

Uz državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonka Milasa i rektora Damira Borasa, na sjednici su bili i članovi doc. dr. sc. Andreja Sršen, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja izv. prof. dr. sc. Ivana Franić te savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu Milan Bošnjak.
Sastanku su prisustvovali i Dubravka Severinski, Croatiana Orešković i Dina Rukavina iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić te dr. Branka Rošćić sa Sveučilišta u Zagrebu.


Milas: Traže svoje korijene, žele studirati kroatistiku i povijest

O svemu navedenom, razgovarali smo i s državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonkom Milasom.

Postoji li interes mladih Hrvata iz iseljeništva za studiranje u Hrvatskoj? U kojim zemljama je najveći interes, odakle dolaze budući brucoši?

Itekako ima interesa za studij u Hrvatskoj, no smatram da je potrebno malo pojasniti sam naziv i svrhu planirane kvote od 100 mjesta na Sveučilištu u Zagrebu. Posebna kvota za dijasporu možda i nije najbolji naziv, točniji bi svakako bio posebna kvota za pripadnike hrvatskoga iseljeništva i hrvatske manjine. U obje ove skupine, i kod pripadnika hrvatske manjine, posebice iz Srbije i Mađarske, i kod pripadnika hrvatskoga iseljeništva, posebice iz Argentine, Čilea i Njemačke, postoji značajan interes za studij u Republici Hrvatskoj.

Za koje studije i fakultete vlada najveći interes te kako ćete podijeliti tih 100 mjesta?

Veliki interes kontinuirano postoji za nacionalnu skupinu predmeta, dakle studij kroatistike, studij kroatologije te studije povijesti i geografije, zatim studij razredne nastave, a postoji i interes za studij elektrotehnike, medicine, ekonomije i brojnih drugih studijskih programa. Prema našim planovima i dogovorima sa Sveučilištem, 100 mjesta će se podijeliti unutar različitih studijskih programa, sukladno konkretno iskazanom interesu pripadnika hrvatske manjine i iseljeništva.

Zbog čega je važno, prema Vašem mišljenju, da pripadnici hrvatskog naroda iz iseljeništva dolaze u (pra)domovinu studirati i učiti hrvatski jezik?

Vrlo je važno da pripadnici hrvatskoga iseljeništva i hrvatske manjine imaju priliku učiti hrvatski jezik i upoznavati hrvatsku kulturu, kako u sredinama u kojima žive, tako osobito i u domovini, jer se na taj način još snažnije razvija njihova povezanost s Hrvatskom i jača njihov nacionalni identitet. Polaznici tečaja hrvatskog jezika u domovini često su 3. i 4. generacija Hrvata i potomaka Hrvata koji tijekom programa traže svoje korijene, a time grade i vlastiti identitet. Jedan dio njih odlučuje se na ostanak u Hrvatskoj, što nas jako veseli, a drugi dio se vraća, ali ostaje trajno aktivan u svojoj zajednici i svojim radom pridonosi jačanju povezanosti među iseljenim Hrvatima i njihovoj povezanosti s Hrvatskom. Broj studenata iz iseljeništva je sada vrlo malen, a sigurni smo da će se uz posebne kvote značajno povećati.

Pripomaže li ova priča i demografskom oporavku Hrvatske, odnosno znate li koliko je Hrvata iz dijaspore odlučilo ostati živjeti u Hrvatskoj, nakon što su došli ovdje učiti hrvatski kroz program Croaticum ili nakon što su studirali u Hrvatskoj?

Polaznici Croaticuma većinom su fakultetski obrazovani ljudi te u Hrvatsku dolaze sa završenim studijem. Nakon završenog programa Croaticuma polaznici koji se odluče na ostanak u Hrvatskoj najvećim dijelom traže posao, neki otvaraju vlastite firme ili upisuju postdiplomske studije. Po njihovim riječima, najveća prepreka za ostanak je dobivanje posla u struci. Nekoliko polaznika Croaticuma nakon završenog tečaja hrvatskog jezika vratilo se u svoje domicilne države tamo osnovalo obitelj, a zatim se zajedno s obitelji doselilo u Hrvatsku. Najviše se vraćaju radi osjećaja da je Hrvatska njihov dom, gdje žele nastaviti svoj život i jer žele da njihova djeca odrastaju u domovini. Svima nam je korisno vidjeti koliko cijene ljepotu, sigurnost i kvalitetu života u Hrvatskoj i kako intenzivno osjećaju ljubav prema Hrvatskoj.

 

 

 

Komentari