Doznajte što trebaju činiti oštećenici RBA kreditnih zadruga: NOVI ZAKON VEĆ ČINI ČUDA! Doznajte što trebaju činiti oštećenici RBA kreditnih zadruga: NOVI ZAKON VEĆ ČINI ČUDA!
Neovlašteni vjerovnik je pravna osoba koja ima sjedište izvan Republike Hrvatske, koja u trenutku odobravanja kredita nije imala odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje... Doznajte što trebaju činiti oštećenici RBA kreditnih zadruga: NOVI ZAKON VEĆ ČINI ČUDA!

Neovlašteni vjerovnik je pravna osoba koja ima sjedište izvan Republike Hrvatske, koja u trenutku odobravanja kredita nije imala odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova kreditne institucije na području RH Hrvatske, a nudila je ili pružala usluge odobravanja kredita

Oštećenici austrijskih RBA kreditnih zadruga te udruga Ovršeni, na čelu s Nenom Koljajom, pozivaju sve oštećenike i sve zainteresirane građane Varaždina i okolice na okrugli stol o problematici nelegalnih kredita austrijskih zadruga te o preporučenim pravnim koracima koje oštećenici trebaju slijediti. Okrugli stol održat će se u Domu kulture Biškupec, u četvrtak 19. listopada u 18 sati. Na okruglom stolu sudjelovat će i autor ‘Zakona o RBA zadrugama’, nezavisni saborski zastupnik Marin Škibola.

Valja podsjetiti da je Marin Škibola izrazio ovih dana zadovoljstvo rezultatima Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim s neovlaštenim vjerovnikom u Republici Hrvatskoj jer je, kako ističe, već odgođeno 20 ovrha, a donesena je i prva nepravomoćna presude o ništetnosti ugovora o kreditu sa stranim kreditnim zadrugama.

“To je i bila svrha zakona koji je jednoglasno donesen u Hrvatskom saboru i s ponosom možemo reći da taj zakon zaista pomaže oštećenicima”, rekao je Škibola na konferenciji u Saboru.

Istaknuo je i da je povodom toga osnovao i udrugu “Kreditni oštećenici” koja će biti platforma svih oštećenih i u kojoj će svi koji to trebaju moći dobiti besplatnu pravnu pomoć i sve potrebno za sastavljanje tužbe za utvrđivanje ništetnosti.

Ističući kako se već tijekom dva mjeseca primjene Zakona o ništetnosti vide njegovi pozitivni rezultati u sudskoj praksi, pravni ekspert sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Dominik Vuletić rekao je da su hrvatski sudovi čak i one ugovore sklopljene u Austriji tretirali kao one na koje se primjenjuje taj zakon, jer su svi povezani pravni poslovi poput sporazuma o osiguranju tražbine založnoga vjerovnika ili ugovora o jamstvu sklapani u Hrvatskoj u formi javnobilježničkog akta .

“Takva sudska praksa jasno dokazuje svim oštećenicima koji su obuhvaćeni ovim Zakonom da postoji visoka izvjesnost da će uspjeti u svojim postupcima za utvrđivanje ništetnosti”, istaknuo je Vuletić.

A da bi oštećenike dodatno informirali o ‘Zakonu o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom’, Ovršeni su na svojoj Facebook stranici podijelili tekst koji sadrži više informacija o ovom zakonu, odnosno pravnom aktu koji bi trebao spasiti na tisuće oštećenika austrijskih zadruga. Tekst kojega je sastavio Daniel Deković, dipl. iur. prenosimo ovdje u cjelosti.

”Zakon je stupio na snagu 29. srpnja 2017. Godine i on uređuje ugovore o kreditu, ugovore o zajmu ili druge ugovore kojima je neovlašteni vjerovnik odobrio dužniku određeni iznos novca, a dužnik se obvezao plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je to ugovoreno.
Neovlašteni vjerovnik označava pravnu osobu koja ima sjedište izvan Republike Hrvatske, koja u trenutku odobravanja kredita nije imala odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova kreditne institucije na području Republike Hrvatske, a nudila je ili pružala usluge odobravanja kredita na području Republike Hrvatske. Prema ovom Zakonu, ugovori o kreditu sklopljeni na području Republike Hrvatske s neovlaštenim vjerovnikom ništetni su. S obzirom da su kao sastavni dijelovi predmetnih ugovora o kreditu sastavljani i javnobilježnički akti kojima se dopuštala uknjižba založnog prava na nekretninama dužnika, Zakon je i za takve javnobilježničke akte također propisao da su i oni ništetni.

Svi dužnici koji su pred hrvatskim sudovima pokrenuli sudske postupke radi oglašavanja ništetnim ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim s neovlaštenim vjerovnikom, imaju pravo predložiti odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja sudskog postupka radi utvrđivanja ništetnosti predmetnih ugovora. Općinski sudovi koji provode ovršne postupke radi prodaje nekretnine dužni su odgoditi ovrhu na osnovi prijedloga dužnika bez prava na ispitivanje postojanja drugih zakonskih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.

Početkom primjene Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom pojedini sudovi i pojedini suci odbijali su primijeniti njegove odredbe na sudske postupke koji su u tijeku navodeći da se on ne može primijeniti iako su ugovori o kreditu sklapani s neovlaštenim vjerovnikom, te su imali međunarodno obilježje, zato jer su ugovori potpisani u Republici Austriji. Tu se očito radi o koliziji dva prava te je prvostupanjski sud u takvoj situaciji dužan utvrditi mjerodavno pravo. U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima koji sadrži kolizijska pravila koja imaju svrhu utvrditi mjerodavno pravo u slučaju kada postoji konkurencija dva ili više pravnih poredaka. Prema članku 5. toga Zakona, koji uređuje mjerodavno pravo za imovinske odnose s međunarodnim elementom, ne primjenjuje se pravo strane države koje bi bilo mjerodavno ako bi cilj primjene stranog prava bilo izbjegavanje primjene prava Republike Hrvatske. To su kolizijska pravila kojima se upućuje na primjenu mjerodavnog prava.

Sud u svojem obrazloženju ne može samo utvrditi da je ugovor sklopljen u Austriji već treba utvrditi mjerodavno pravo i obrazložiti koje se mjerodavno pravo treba primijeniti u konkretnom slučaju. Prilikom donošenja odluke o primjeni mjerodavnog prava sud bi morao primijeniti odredbe hrvatskog zakona o određivanju mjerodavnog prava (kolizijska pravila) i sukladno hrvatskom zakonodavstvu primijeniti Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu.

Ustavni sud Republike Hrvatske u svom je rješenju br. U-I/4455/2015 od 4. travnja 2017., rješavajući o pitanju neustavnosti Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15), u dijelu kojim su u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15 i 52/16) dodani članci 19.j i 19.k., utvrdio da se pravo Republike Hrvatske u sporovima s međunarodnim elementom uvijek treba primijeniti na osnovi kolizijskih pravila sadržanih u članku 4. i 5. ZRS-a.

Upućivanje na mjerodavno pravo sadrži i članak 8. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom u kojem je izričito propisana primjena prava Republike Hrvatske odnosno toga Zakona bez obzira na mjesto sklapanja ugovora. Sukladno Zakonu o sudovima, štetu koju stranka u sudskom postupku pretrpi uslijed nezakonitog i nepravilnog rada suca, dužna je nadoknaditi Republika Hrvatska”, stoji u tekstu pravnog stručnjaka Daniela Dekovića.

Komentari