HRVATSKA NESTAJE: Stariji umiru od gladi i tuge, mladi odlaze zbog nepravde, političare baš briga!

U Hrvatskoj su sada najbrojnija skupina stariji od 75 i više godina. U isto vrijeme samo je 774.817 djece i mladih do 19 godina, a čak 862.958 onih sa 65 i više godina! No, skori popis stanovništva, prema procjenama demografa, pokazat će da je Hrvatska pala, vjerojatno, na svega 3,8 milijuna ljudi! U isto vrijeme, val iseljavanja ne posustaje. Znanstvena istraživanja su pokazala da većina ne odlazi zbog siromaštva, već zbog nepravde, korupcije te zbog moralnog sloma društva. I umjesto da se zbog tako dramatične situacije na najjače upalio alarm, vladajuće kaste pokazuju da ih baš briga što zemlja propada, umire i nestaje! Nikakvih stvarnih reformi nema na vidiku, a o borbi protiv korupcije, nepravde i nepotizma (odnosno o potpunom izostanku istih) da i ne govorimo…

Nedavno su mediji objavili da nikada, , pa ni u ratu, nije u Republici Hrvatskoj umrlo toliko ljudi kao lani. U isto vrijeme, nikada nije bilo manje rođenih beba i nikad manje sklopljenih brakova!

No, to nije sve. Prema najnovijim podacima u Hrvatskoj su sada najbrojnija dobna skupina stariji od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo svega 181,5 tisuća.

No, još veći problem je što je naše stanovništvo, koje se ubraja u najstarije nacije Europe, sve starije. Imamo samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina. Ovogodišnji popis stanovništva, prema procjenama demografa, ako se u njega ne uguraju fiktivni stanovnici koji su već odselili, pokazat će da je Hrvatska pala ispod 4 milijuna stanovnika, a moguće i na svega 3,8 milijuna ljudi”, navodi Večernji list.

Nadajmo se samo da omjer mladih i starijih neće biti još lošiji nego što ga sada pokazuju procjene DZS-a jer se mnogi odseljeni, a iseljavali su se uglavnom mladi i obitelji s djecom, nisu odjavili.

Loš omjer mladih i starih – od mirovine se neće moći preživjeti!

Samo u posljednjih osam godina izgubili smo 65.410 učenika osnovnih i srednjih škola i izvjesno je da će se toliki gubitak djece u idućim godinama odraziti na višak učitelja i nastavnika. Danas je na fakultetima više upisnih mjesta nego studenata, a usto i sve više mladih nezadovoljnih zastarjelim obrazovnim sustavom koji se u bitnom nije mijenjao desetljećima želi studirati vani. I to uglavnom najbolji među njima.

U Hrvatskoj je početkom školske godine 2019./2020. bilo svega 460.425 učenika osnovnih i srednjih škola, dok smo 2011./2012. imali 525.835 učenika. Mladih u dobi od 20 do 29 godina imamo samo 473,5 tisuća, znači svega ih je 91 tisuću više nego starih u dobi od 75 i više godina. Demograf Dražen Živić ističe da je kod nas od projekcija stanovništva još nepovoljnija poremećena dobna struktura stanovništva, koja je generator demografskih problema, a započela je 70-ih godina.

– Ovakva dobna struktura stanovništva kakvu imamo danas upozorenje je da će nam budućnost biti još negativnija jer sve manje mladih ulazi u dob za rađanje, dok poslijeratni baby boom naraštaji ulaze u sve brojnije skupine starog stanovništva. Nije problem broj starog stanovništva jer bi svatko od nas želio dočekati kvalitetnu starost nego loš omjer mladih i starih koji dovodi u pitanje funkcioniranje sustava.

Hrvatsku sve snažnije obilježava umiranja, sve manje – rađanje

Kao i cijela Europa i mi funkcioniramo na principu međugeneracijske solidarnosti, a kod nas je mladih sve manje i taj će manjak mladih biti veliki problem jer kako ćemo i čime puniti mirovinske i zdravstvene fondove? Osobna štednja će dobiti na važnosti, ali problem je što kod nas većina ljudi nema od čega štedjeti za starost govori – Živić, a prenosi Večernji list u tekstu Dijane Jurasić.

Živić dodaje i da imamo malo mladih između 20 i 29 godina, a još uvijek se u toj dobnoj skupini najviše djece rađa i kad se tome dodaju nepovoljni društveni uvjeti zbog kojih mladi odgađaju rađanje problem je tim veći.

No ni tu sve mračnijim podacima nije kraj: Hrvatsku, nažalost, sve snažnije obilježava umiranje, a ne rađanje jer je lani, prema privremenim podacima DZS-a, rođeno samo 35.956 djece, što je najmanje otkako se prate statistike. Time je srušen rekord iz dotad najlošije 2019. godine kada je rođeno samo 36.135 beba. No, smanjenje broja rođenih, nažalost, moglo bi se nastaviti i u ovoj godini jer je u 2020. zabilježen i najmanji broj sklopljenih brakova, svega njih 16.739, a kod nas se još uvijek najviše djece rađa u braku.

Dosad se u prosjeku godišnje u Hrvatskoj sklapalo oko 19-20 tisuća brakova, a ovogodišnjem padu brakova kumovala je i pandemija jer se ljudi manje vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i iseljavanja mladih proteklih godina.

Kako je prije koji mjesec rekao demograf Marin Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i pogoršala ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. Nažalost, osim demografa i osviještenih stručnjaka iz drugih područja, svi su, a najviše političari, ignorirali loše demografske trendove i da ne možemo bez ljudi i ekonomskog rasta opstati samo od turizma i ugostiteljstva.

A znatnijeg ekonomskog rasta ne može ni biti u zemlji koja se ubraja u najstarije nacije Europe, a usto nam se iz zemlje godinama iseljavaju mladi. Mladi iseljavaju, prema rezultatima znanstvenih istraživanja, najviše zbog nepravde, zbog nepostojanja pravne države te zbog korumpiranih političara!

I umjesto da se zbog takve vrlo dramatične situacije u Hrvatskoj na najjače upalio alarm, vladajuće kaste pokazuju iz dana u dan da ih nije briga što Hrvatska propada, umire i nestaje. Nikakvih stvarnih reformi nema na vidiku, a o borbi protiv korupcije i promjena u pravosuđu (odnosno o potpunom izostanku navedenog) da i ne govorimo.

Stariji umiru zbog siromaštva i loše zdravstvene skrbi

”Hrvatska je lani imala prirodni pad stanovništva veći od 20 tisuća ljudi i, ako to nekog ne zabrine u političkom sustavu, ne znam što ih drugo treba zabrinuti. Ovo je ključni problem hrvatske sadašnjosti i budućnosti i nužno je što prije donijeti program revitalizacije cijele zemlje” kazao je demograf Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko isljeništvo na Hrvatskim studijima, koji je prije koji mjesec ispravno prognozirao da će broj umrlih u 2020. biti veći od 55.000 i najveći dosad.

Koliko je 2020. bila loša sada pokazuje još jedan podatak. U prošloj godini bilo je 54.578 umrlih korisnika mirovina, dok je 50.008 bilo novih korisnika mirovina, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Što znači da je znatno više umirovljenika umrlo nego što ih se umirovilo.

No važno je napomenuti da u 2020. stariji nisu pojačano umirali najviše od Covida-19, nego i od drugih bolesti koje su zbog stalnog forsiranja pandemije pale u drugi plan, kao i zbog oslabljenog zdravstvenog sustava te zbog sve alarmantnijeg siromaštva starijih osoba.

”Siromaštvo svakako utječe na povećanu smrtnost, pogotovo u uvjetima pandemije kad se treba boriti za imunitet. Kad gledamo taj rezultat s predstojećim usklađivanjem mirovina koje će iznositi nula posto, možemo samo očekivati da se taj trend umiranja staraca nastavi”, izjavila je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske

Petrović je naglasila kako Vlada u uvjetima pandemije nije dosad dala niti korona dodatak niti išta drugo što bi pomoglo starijima da ojačaju svoj imunitet, da se kvalitetno hrane i da prežive.

”Zabrinjavajuće je što je posve jasno da će se takav trend nastaviti. Ništa nije poduzeto da bi se to zaustavilo”, upozorila je Petrović.

Podsjeća kako oko 60 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od granice siromaštva. Petrović se sjeća da je i ranije bilo teških i loših godina, ali nijedna godina nije bila kao 2020.

”Možemo očekivati daljnje umiranje starijih zato što nema cjepiva i zato što zdravstveni sustav teško nosi i s pandemijom, a kamoli s redovnim bolestima”, rekla je predsjednica SUH-a te dodala da je 40 posto onih koji počine samoubojstvo osobe starije od 60 godina.

”To se događa zbog očaja, tuge, usamljenosti i gladi. Stariji građani su najveće žrtve ne samo pandemije, nego i hrvatskog ‘kapitalističkog’ razvojnog modela”, zaključila je nedavno Petrović.

FOTO: Arhivska snimka; preslika teksta Promise.hr iz listopada 2018.