HRVATSKA JE ZEMLJA STRAHA, pljačkaju nas kroz ozakonjenu pljačku, a svi šute; trag novca vodi do KREATORA ZLA

U kaznenopravnom smislu, korupcija više razine u Hrvatskoj ne postoji jer nikome nije izrečena ozbiljnija kazna za pretvorbu iz našeg u tuđe. Izrazito iritantnu frazu: “Neka institucije rade svoj posao” zamijenila je nevjerojatno iritantna fraza “Sve je sukladno zakonu” – pa naravno da je, kad su ga oni koji su se okoristili sami napisali. Trag novca uvijek nepogrešivo vodi do autora pojedinih zakona, ističe Kolakušić

Za sve više građana Hrvatske, sudac Mislav Kolakušić najveća je, ako ne i jedina nada u mogući preokret , odnosno u ozdravljenje države, smrtno oboljele od korupcije. Zašto sučeva popularnost tako brzo raste, lako je razumjeti ako se pogledaju video snimke njegovih javnih nastupa ili ako se pročitaju intervjui koje daje.

Pravu poslasticu ponudio je jutros (u ponedjeljak)  portal Al Jazeera-e, odnosno novinar Tomislav Šoštarić, koji je odličnim pitanjima od Kolakušića izvukao iznimno zanimljive, izravne i hrabre odgovore.

A osim posljednjeg intervjua Al Jazeeri, Kolakušić je veliku pozornost i simpatije šire javnosti zadobio i neuobičajenom zahvalom građanima koji ga podržavaju. Srdačno i sa smješkom obratio se, gle čuda, onima koje vladajuća oligarhija prezire, koje nemilice gazi i pljačka, kako bi povlaštena ‘elita’ mogla nastaviti ubrzano se bogatiti.

”Dragi moji sugrađani, zahvaljujem Vam na podršci koju mi pružate na društvenim mrežama

I želim vam posebice zahvaliti na prijedlozima koje dajete. Konstatno čitam ono što mislite i što mislite da je potrebno promijeniti i garantiram vam da zajedno možemo puno učiniti na poboljšanju naše domovine, da Hrvatska može biti pravedna i jednaka za sve”, rekao je Kolakušić u kratkom VIDEO obraćanju.

Neuobičajeno srdačna zahvala poznate javne osobe građanima koji ga prate na društvenim mrežama, osvojila je brojne pozitivne komentare i ‘lajkove’, a Kolakušićevi simpatizeri objavu već danima masovno dijele po društvenim mrežama.

Zakoni i pravosuđe usmjereni protiv većine, a u korist manjine

Još zanimljiviji je intervju kojega je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu dao novinaru Al Jazeere i kojega ovdje prenosimo:

”Problem više od 300.000 blokiranih građana ozbiljno ugrožava funkcioniranje hrvatskog društva i gospodarstva, kontroverze u vezi ‘Lex Agrokora’, njegovih posljedica i saniranja problema tog gigantskog koncerna koji je završio na koljenima i dalje bujaju i eskaliraju, a tim i nekim drugim destabilizirajućim elementima u Hrvatskoj čini se kao da nitko ne može – ili ne želi – stati na kraj.

Istovremeno, građani imaju dojam da zakonodavni sustav i pravosuđe, koji bi ih trebali štititi od ‘moćnijih’, dobrim dijelom rade upravo suprotno. Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, prvi je prije više godina javno dignuo glas protiv, po njemu, loših i štetnih zakona za građane i cjelokupni sustav.

Brojni građani ga stoga doživljavaju rijetkim primjerom borca za pravdu koji se ne libi progovoriti o anomalijama u hrvatskom društvu te, uz podršku, priželjkuju njegov još jači društveni angažman i utjecaj. Prvo je javno upozorio na štetnost i nepravde Zakona o predstečajnoj nagodbi, a potom se obrušio i na trajno aktualne teme ‘Lex Agrokora’ i posebno Ovršnog zakona, ukazujući na nepravedne odredbe putem kojih se novac najugroženijih slijeva u džepove ‘povlaštenih’ skupina na način koji mnogi smatraju ozakonjenom pljačkom.

Suci i političari su prvenstveno zaposlenici građana

– Teško je odvojiti stanje u pravosuđu od stanja u ostalim područjima društva. Nažalost, živimo u društvu straha u kojem se građani boje javno izraziti vlastita stajališta u strahu od gubitka radnog mjesta i izvora prihoda. Bili mi predstavnici zakonodavne, pravosudne, izvršne vlasti ili nam je povjerena imovina građana na upravljanje, prije svega smo zaposlenici građana i dužni smo učiniti sve da djelujemo u interesu zaštite dostojanstva i imovine, kako sadašnje tako i budućih generacija. Sudac nije automat u koji se ubacuju pitanja i on po unaprijed određenom zakonodavnom algoritmu donosi odluke. Takvi suci nam ni ne trebaju, imamo računala za to.

Kolakušićeva sudačka pozicija sada je možda pod znakom pitanja – nedavno je Sudačko vijeće Visokog trgovačkog suda donijelo odluku da je povrijedio Kodeks sudačke etike te tvrde da njegovi istupi nemaju obilježja stručnih javnih istupa već da se radi o senzacionalističkim i populističkim izjavama. Postupak protiv njega vodi i Državno sudbeno vijeće (DSV).

Doživljavate li postupke protiv sebe pokušajem pritiska jer javno govorite o štetnosti nekih zakona i potrebi zakonskih promjena te kritizirate rad sudova u nekim aspektima?

– Povodom mojih stručnih javnih istupa predstečajni zakon je izmijenjen tri puta da bi nakon dvije godine primjene bio u potpunosti stavljen izvan snage. To je samo jedna u nizu činjenica koje dokazuju da sam bio u pravu. Potpuno je jasno da me se želi ušutkati jer smatram da je Ovršni zakon moguće izmijeniti u roku nekoliko dana, a ne godina, te da dužnici trebaju plati samo dug, a ne i izmišljene troškove na kojima se bogati uski krug pojedinaca. Pravi cilj pokretanja postupaka protiv mene je pokušaj da se građanima uskrati mogućnost čuti činjenice i pravna stajališta kako u pogledu Ovršnog zakona, tako i ‘Lex Agrokora’, koji će hrvatske građane koštati milijarde kuna.

Otkuda ti pritisci po vama zapravo dolaze? Sasvim sigurno mnogim instancama Vaši istupi ne odgovaraju, a onda se uvijek postavlja pitanje koliko je sudstvo u Hrvatskoj neovisno… I je li u tom svjetlu eventualni gubitak sudačke časti najgore što vam se može dogoditi?

– Biti sudac birokrat, zatvorenih očiju, nije ono radi čega sam cijeli život posvetio pravu. Baviti se pravom je plemenito zanimanje i građani s punim pravom od pravosuđa očekuju ostvarenje pravde i zaštitu morala. Osnovna osobina suca je hrabrost – ako nje nema, nemoguće je donositi odluke po savjesti i biti korektor anomalija u društvu. Pravosuđe koje ne osigurava zadovoljenje osjećaja pravde i morala te koje nije brzo i efikasno, ne ostvaruje svoju svrhu u društvu i potrebna mu je temeljita reforma, postavljena na principima uređenih demokratskih društava. Svaki kraj određenog puta u životu svakog od nas predstavlja mogućnost za neki novi početak, a nisam osoba koja se predaje i odustaje.

Zašto ste se vi odlučili, moglo bi se možda reći ‘donkihotovski’, istupati upravo suprotno od brojnih kolega?

– Često me pitaju zašto se borim protiv vjetrenjača. Kada bi ispred mene bile vjetrenjače za par sati bi ih razmontirao. Nažalost, borim se s nečim puno težim za promijeniti – sveprisutnom apatijom i nezainteresiranošću za vlastito djelovanje, čije su posljedice nekažnjeno pretvaranje našeg u nečije. Korupcija u društvu se nužno promatra kroz dvije prizme, kaznenopravnu i logičku, zdravo razumsku, koja se često naziva percepcija korupcije. U kaznenopravnom smislu, korupcija više razine u Hrvatskoj tako reći ne postoji jer nikome nije izrečena ozbiljnija kazna za pretvorbu iz našeg u tuđe. Izrazito iritantnu frazu: “Neka institucije rade svoj posao” zamijenila je nevjerojatno iritantna fraza “Sve je sukladno zakonu” – pa naravno da je, kad su ga oni koji su se okoristili sami napisali. Trag novca uvijek nepogrešivo vodi do autora pojedinih zakona.

Trenutačno je u fokusu interesa javnosti ponovno Ovršni zakon – koje su njegove najspornije odredbe, s kojim posljedicama i koji bi ‘model’ trebalo primijeniti? Sada se dosta priča o slovenskome rješenju…

– Uzrok nastanaka blokiranih građana u većini slučajeva kada se radi o dugovima u kojima glavnica ne prelazi par tisuća kuna izravna je posljedica troškova ovršnog postupka te automatske blokade svih računa dužnika. Dug i blokada građana samo po osnovi telekomunikacijskih i komunalnih računa prošli mjesec iznosi preko 1,5 milijardi kuna (201,3 milijuna eura). Blokadom svih računa ovršenik više ne može platiti ni dospjele niti buduće obaveze te nastaje začarani zlokobni krug neplaćanja u kojem svi gubimo, a dužnik nikada ne može isplatiti glavnicu. Austrijski model je preteča slovenskog, a u biti se radi o potpuno automatiziranom kompjutorskom sustavu za koji se zalažem već godinama. S obzirom na izrazitu jednostavnost i činjenicu da uopće ne opterećuje pravosudni sustav, moguće je provođenje ovršnog postupka na računima bez troškova za ovršenike, sve dok se ne poboljša opće materijalno stanje u društvu i veliki dio građana ne postane ponovno sposoban podmirivati svoje tekuće obveze.

Jasno ste u istupima dali do znanja da smatrate kako je, između ostaloga, upravo Ovršni zakon razlog zašto vas žele ‘ušutkati’. No, pod objašnjenjem ‘kompleksnosti’ problema spominje se tek 2019. kada bi izmjene trebale stupiti na snagu. Kako to komentirate, koje su to ‘kompleksnosti’ i kome najviše odgovara da se izmjene što duže prolongiraju, tko bi pravednijim odredbama bio zakinut?

– U par dana je moguće prevesti slovenski zakon i uspostaviti kompjutorski sustav, a u 24 sata moguće je izmijeniti sadašnji zakon i propisati da svaka strana snosi svoj trošak postupka i zaustavit će se porast broja blokiranih građana. Potrebno je vratiti odredbu zakona koja je propisivala da se ovršni postupak na novčanim sredstvima obustavlja ako u roku od šest mjeseci ili godinu dana nije naplaćeno potraživanje na novčanim sredstvima. Uvesti javni registar svih dostava ovršnih, upravnih i sudskih rješenja. Većina građana nije ni znala da se protiv njih vodi nekakav ovršni postupak, saznali su to kad su pokušali podići plaću ili mirovinu. Uvesti skraćeni osobni stečajni postupak u kojem bi se nakon proteklih pet godina blokade dug u potpunosti otpisao. Kome pogoduje ovakav zakon? Trag novca nepogrešivo vodi do pravog odredišta.

Ovršni zakon bio je na snazi i za vrijeme SDP-ove vlade – tko od svih vlasti i kakvu odgovornost snosi što je situacija postala neizdrživa s više od 300.000 blokiranih građana? Vi ste kritični i prema jednima i prema drugima…

– Problem blokiranih građana eskalirao je 2011., kada je došlo do rapidnog povećanja broja blokiranih građana, i od tada se samo povećava. Javni bilježnici uvedeni su u Ovršni zakon 2006. pod izlikom da će zbog toga troškovi ovršnog postupka biti manji za ovršenike. Kakva neistina. Dakle, projekt blokiranih građana Hrvatske je nešto što traje već više od deset godina te odgovornost leži na svima koji cijelo to razdoblje nisu izmijenili propise kojima bi pomogli tako velikom broju građana.

Opće je uvjerenje građana da se Ovršnim zakonom pogoduje odvjetnicima i javnim bilježnicima, a tu je i FINA, za koju se mnogi pitaju čemu služi, kad platni promet u mnogim državama ide preko banaka. Javna je tajna da neki od njih druge poslove stavljaju u ‘drugi plan’ jer im je laka zarada na ovrhama prioritet – dojam je da država blokira vlastito gospodarstvo blokirajući platežnu moć ovršenima, a dopušta bogaćenje određenim skupinama na, neki bi rekli, lihvarskim kamatama od kojih gotovo nitko drugi nema koristi…

– Uvjerenje je potpuno ispravno. U Hrvatskoj je samo u proteklih 10 godina doneseno oko osam miliona javnobilježničkih rješenja o ovrsi. Zakonske zatezne kamate su 1996. iznosile 24 posto godišnje, 2002. 18 posto, 2015. 15 posto – ako to ne spada u kategoriju lihvarskih kamata, onda uistinu ne znam što bi taj pojam značio. Jednom dužan – zauvijek dužan.

Što je glavni problem i koje su posljedice ‘Lex Agrokora’, pogotovo u svjetlu aktualnih događanja u vezi savjetničke uloge i velikih prihoda koje ostvaruje tvrtka u kojoj je prije imenovanja za izvanrednog provjerenika radio Ante Ramljak? Vi kažete da će milijarde pasti na leđa građana…

– Brojni su prigovori ‘Lex Agrokoru’, ali ovaj put bih istaknuo da se tu uopće ne radi o sudskom postupku s obzirom da je sve odluke vrijedne milijarde kuna donio povjerenik uz pomoć članova privremenog vjerovničkog vijeća koje je sam izabrao. Trgovački sud je u svemu tome sudjelovao kao javni bilježnik. Kada bi se radilo o sudskom postupku dokumenti o plaćama savjetnika bi se predavali sudu i vjerovnicima, a ne predsjedniku Vlade. Vrijednost dionica brojnih tvrtki devastirane su upravo temeljem donesenog ‘Lex Agrokora’ s obzirom da su te tvrtke uvučene u stečajni postupak Agrokora u kojem bez tog zakona ne bi bile. Izgubili su kako vlasnici dionica tako i svi građani koji uplaćuju u drugi mirovinski stup i to sada već u vrijednosti više milijardi kuna.

Istovremeno Vas brojni građani podržavaju, postoje čak i Facebook grupe podrške – koliko je neobično da u hrvatskom društvu jedan sudac bude najglasniji kritičar krupnih društvenih anomalija kada mnogi smatraju da se sudački sustav ‘snobovski’ odvojio od građana?

– I ovim putem želim zahvaliti svim građanima koji mi pružaju podršku, kako u javnosti tako i na društvenim mrežama. Svatko od nas ima svoju ulogu u društvu koju treba iskoristiti na najbolji mogućni način u korist cijelog društva. Upravo oni kojima su sugrađani omogućili besplatno školovanje najviše razine, materijalnu sigurnost, radno mjesto do 70 godine života i relativno pristojnu mirovinu, trebali bi biti najjača karika društva, bedem koji ne dopušta da se privatni interes nametne iznad društvenog. Pokretači mnogih društvenih promjena u drugim državama su bili upravo suci, što je samo po sebi razumljivo jer su to obično ljudi koje krasi osnovne vrline suca, a to su građanska odgovornost i hrabrost.

Mnogi nagađaju da vam je na umu politički angažman, a sami ste u izjavama neodređeni o toj temi. Govori se i o kandidaturi za predsjednika – namjeravate li se kandidirati?

– Moram priznati da je uistinu lijepo čuti da vas brojni građani vide kao kandidata za predsjednika Hrvatske, ali još nisam završio s nastojanjem da kroz pravosudni sustav dam svoj doprinos boljem i pravednijem društvu, pravnoj državi i vladavini prava. U javnosti se povlači pitanje kandidata za predsjednika RH iako su izbori tek za dvije godine, a predsjednica je tek prošla pola mandata. Za pretpostaviti je da građani priželjkuju istinske promjene”, istaknuo je Kolakušić u razgovoru za Al Jazeeru.

VIDEO ZAHVALA Kolakušića građanima koji ga podržavaju