KAKVA JE TO ZEMLJA u kojoj je hrabrost kad netko pred MINISTRIMA kaže ISTINU? To je Hrvatska KAKVA JE TO ZEMLJA u kojoj je hrabrost kad netko pred MINISTRIMA kaže ISTINU? To je Hrvatska
‘Sada je isplivala sva ogorčenost koju naši istraživači imaju oko prijave i provedbe EU projekata te načina na koji su tretirani na domaćim pozivima.... KAKVA JE TO ZEMLJA u kojoj je hrabrost kad netko pred MINISTRIMA kaže ISTINU? To je Hrvatska

‘Sada je isplivala sva ogorčenost koju naši istraživači imaju oko prijave i provedbe EU projekata te načina na koji su tretirani na domaćim pozivima. Slabo povlačenje novca EU koči napredak cijele Hrvatske. Iako je novac iz EU, provedbu rade domaća tijela. Nije problem kad se provedba radi kroz tijela EU.  EU je kamilica u odnosu na nas. Ispada da svako tijelo kod nas ima drukčija pravila”, tumači dekan FER-a ono što mnogi znaju, a što je zasmetalo ministru Ćoriću, nakon čega je dekan postao junak dana. ‘Čini se da ljudi u Hrvatskoj zaboravljaju što znači riječ ministar: to nije minizvijezda nego sluga naroda”, čudi se sada dekan Gledec

Carevo novo ruho je priča koja govori o ljudskoj taštini, o strahu od istine, mudrosti, gluposti,  ali i nesposobnosti, kao i o vječnoj čovjekovoj želji za položajem, materijalnim blagostanjem te moći”, navodi se u tumačenju kultne bajke Hans Christian Andersena, iz 19. stoljeća.

Zanimljivo je da bi hrvatska inačice te priče o ljudskoj taštini savršeno ‘legla’ i u današnje vrijeme: dječak koji glasno izgovara ono što i svi ostali vide (Car je gol!), ali se ne usude izreći da ne bi bili proglašeni glupim, ili nesposobnim –  je dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Gordan Gledec.

I on je, baš kao i dječak iz priče, glas savjesti, iskrenosti i neiskvarenosti, zbog čega je postao glavni junak, osoba koju sada svi citiraju i čijoj se hrabrosti dive.

Gordan Gledec je prije dva tjedna pred ministrima Tomislavom ĆorićemMarkom Pavićem, upozorio na veliki problem beskrajnog administriranja koje koči, ili posve onemogućava one koji rade na projektima EU fondova, kao i sve ostale kvalitetne ljude koji nemaju političku ili neku drugu zaleđinu, zbog čega najčešće ne mogu uspjeti u Hrvatskoj (pa iseljavaju).

Iznenadnoj slavi i masovnom odobravanju njegove posve jednostavne izjave, čudi se i sam Gledec, u nedavnom razgovoru za Jutarnji list.

To je Hrvatska, gospon Gledec!

”Pa kakva je to zemlja u kojoj je hrabrost kad netko pred ministrima kaže istinu?”, pita se dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) koji je sredinom siječnja očitao bukvicu ministrima u Vladi premijera Andreja Plenkovića, što se nimalo nije svidjelo ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću.

”Puno ljudi me zvalo, a dobio sam i niz zahtjeva za prijateljstvom na Facebooku i LinkedInu. Što se tiče medija, moram priznati da mi nije bilo ugodno kad su svi zvali i tražili intervju. Čini se da ljudi u Hrvatskoj zaboravljaju što znači riječ ministar: to nije minizvijezda nego sluga naroda”, rekao je Gledec u razgovoru za Jutarnji.

Opisao je i kako je uopće došlo do toga da održi govor: ”Iz Ministarstva zaštite okoliša su tražili da u dvorani na FER-u održe svečano potpisivanje ugovora. Znamo kako to ide: ljudi dođu, potpišu ugovore, slikaju se i idu dalje. Onda su me pitali da kao domaćin održim govor. Rekao sam: ‘’Ma nemojte, nema potrebe da ja govorim’’. Odgovorili su: ‘’Pa bilo bi zgodno da govorite’’. Na to sam rekao: ‘’Pazite, nemojte mi davati riječ’’. No, inzistirali su: ‘‘Samo vi recite što želite, nije nikakav problem’’. Čak sam i na ulazu u dvoranu upozorio jednog od ministara da neću govoriti lijepe stvari, a njegovi ljudi su mi rekli da “nema problema”.

Hrvatski, a ne europski birokrati koče EU projekte!

”Naravno da sam se konzultirao s ljudima koji su potpisali projekte i koji su mi već prije rekli što ne valja s tim i drugim pozivima pri čemu ovaj čak i nije imao tako strašnu administrativnu pozadinu kao mnogi drugi”, kazao je Gledec.

”No onda je isplivala sva ona ogorčenost koju naši istraživači imaju oko prijave i provedbe projekata te načina na koji su tretirani na svim domaćim pozivima jer je to štetno za cijelu Hrvatsku zbog slabe apsorpcije sredstava EU te se zbog toga uvelike koči napredak istraživanja i inovacija cijele Hrvatske, a posebno onih institucija koje su istraživački aktivne. Iako je novac iz EU, provedbu rade domaća tijela. Pritom je zanimljivo da nije problem kad se provedba radi kroz tijela EU. Iako je i EU birokratizirana zajednica, ‘ona je kamilica’ u odnosu na nas. Ispada da svako tijelo kod nas ima drukčija pravila. Nakon moje ‘bukvice’ zvali su ljudi iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i rekli da im javimo što sve nije valjalo dosad kako bi to popravili”, ispričao je novi-stari dekan FER-a.

Na sjednici Fakultetskoga vijeća FER-a, održanoj prije nekoliko dana, za Gledeca je glasalo 199 članova od 219 članova vijeća.

– Sad mi je lakše govoriti za medije jer nitko ne može prigovoriti da se to sve radi kako bih ponovno osvojio novi mandat – naglasio je Gordan Gledec.

Sve manje ovise o proračunu; zato i mogu govoriti

Gledec se može pohvaliti znanstvenom uspješnošću FER-a: ”Trenutačno se na FER-u provodi 171 projekt, 75 posto je domaćih, a 25 posto međunarodnih. Kada gledamo Obzor 2020., glavni istraživački program EU, onda na FER i Institut ‘Ruđer Bošković’ otpada 30 posto cjelokupnoga visokoškolskog i istraživačkog udjela po novcu i 20 posto po broju projekata, s time da se na FER-u, osim istraživanja, radi i nastava. Trenutačno naši aktivni projekti unutar Obzora 2020. vrijede gotovo osam milijuna eura. Zahvaljujući tome, od gotovo 600 zaposlenih na FER-u, njih 250 zapošljavamo na teret sredstava iz projekata. Mjesečno iz europskih projekata uplatimo i do milijun kuna u državni proračun”.

Što se, pak, tiče prioriteta u idućem dekanskom mandatu koji počinje najesen, ima ih, kaže, tri: ”Prioritet su diplomski studiji po novom studijskom programu. Zatim želimo krenuti u internacionalizaciju te na jesen ove godine planiramo pokrenuti studij na engleskom jeziku. Najvjerojatnije ćemo se orijentirati na azijska tržišta kao što su: Indija, Pakistan i Kina, ali i na Kosovo i Sjevernu Makedoniju. Nadalje, želimo pojačati Centar za potporu istraživanju tako da imamo jedinstvenu ekipu za potporu prijavama i provedbi projekata. Taj bi Centar možda u nekom trenutku nudio usluge i drugim fakultetima”.

– Bez Gordana Gledeca sustav ‘Ispravi me’ ne bi postojao. Gordan se brine za web dio, a ja za jezgrenu komponentu. Jedan bez drugoga ne bismo mogli. Upoznao sam ga kao izvrsnog studenta, a surađujemo 20 godina. Bit našega dobrog odnosa je da on kritizira mene, a ja njega – ističe

‘Popularan zbog zdravorazumskog razmišljanja’

– Gordan je posljednjih dana popularan zbog svoje zdravorazumske opservacije da je hipertrofirana administracija smrt svakome poslu, a posebno istraživačkom radu. Nije me to što je Gordan rekao nimalo iznenadilo jer je on čovjek zdravog razuma i ima elementarnu etičnost. Naposljetku, njegova dužnost kao dekana FER-a je da upozorava na takve probleme – ističe Šandor Dembitz, umirovljeni profesor FER-a.

Posljednjih šest godina Gordan Gledec u upravljačkoj je strukturi FER-a, najprije kao prodekan, a posljednje dvije godine i kao dekan. “Krivac” za to je Mislav Grgić, bivši dekan FER-a.

– Dok sam obnašao dužnost prodekana za znanost FER-a, od 2010. do 2014. godine, prof. Gledec obnašao je dužnost predsjednika Povjerenstva za upravljanje kvalitetom FER-a. Kada sam ga u travnju 2014. godine, kao tada tek izabrani dekan FER-a, predložio za svoga prodekana za znanost, između ostaloga naveo sam da je ‘sistematičan, pedantan, organiziran i pouzdan’. Prof. Gledec doista je bio jedan od mojih glavnih suradnika i operativaca u svim postupcima reakreditacija, ali i mnogo šire – rekao je Mislav Grgić, koji je Gledeca nagovorio da se prije dvije godine kandidira za dekana FER-a.

Različiti politički stavovi nisu im problem

– Kako se bližio kraj moga mandata na dužnosti dekana FER-a, koju sam obnašao od 2014. do 2018. godine, tako je došao i trenutak kada sam jednog od svojih trojice prodekana trebao predložiti za dekana. Gordana sam predložio na temelju više parametara, a ključno je da se ne kajem, iako mi je i danas teško jer nisam mogao predložiti i preostalu dvojicu svojih izvrsnih prodekana. Nakon punih 20 godina, Gordan nije imao protukandidata pri svom prvom izboru za dekana, koji se održao početkom 2018. godine. To samo može značiti da je Gordan bio ‘jak’ kandidat i/ili da Fakultet podržava kontinuitet rasta i razvoja i/ili da profesori uviđaju koliko je rad u dekanatu FER-a zapravo težak te da zbog takve količine posla mnogo toga mora trpjeti, prije svega naše obitelji. Njegov reizbor prije neki dan, u kojem također nije bilo protukandidata i u kojem je dobio više od 90 posto glasova, samo potvrđuje da je moj prijedlog da Gordan bude dekan FER-a bio opravdan. Ponosan sam na to što sam ga predložio za dekana FER-a – rekao je Grgić.

Osvrnuo se i na njihovu uspješnu suradnju u svijetlu činjenice da su različitih političkih stavova: Gledec je čovjek lijevo-liberalnih, a Grgić desnih uvjerenja.

– Točno je da smo Gordan i ja po političkim, a pogotovo po vjerskim stavovima, dijametralno suprotni, ali to nema nikakve veze s vođenjem i upravljanjem najboljeg i najprestižnijeg fakulteta u Hrvatskoj, ako ne i mnogo šire. Naravno da smo se u neformalnim razgovorima mnogo puta posvadili zbog politike i Crkve, ali smo se i brzo pomirili. Svaki novi dekan nastavlja graditi FER na temeljima ne samo prethodnog dekana, nego i svih dekana u dugoj prošlosti našeg fakulteta. To je jedna od naših glavnih snaga – kontinuitet i razvoj, a sve s ciljem rada za opće dobro, ne samo FER-a, nego i naše domovine Hrvatske. U tom kontekstu, nebitno je je li dekan ‘lijevi’ ili ‘desni’ – istaknuo je Grgić.

Najveći uspjeh Gordana Gledeca tijekom prvoga dekanskog mandata bez sumnje je utemeljenje Centra za umjetnu inteligenciju koji je, kako priznaje, fakultet osnovao na poticaj akademika Lea Budina i Ignaca Lovreka i neposrednu inicijativu prof. Svena Lončarića”, piše Tanja Rudež u Jutarnjem.


‘Svi se bojali priznati da car nema odjeće, da ne bi ispali glupi’

”Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi, jer bi time priznao da je glup i da nije dorastao svojoj dužnosti. Dosad nijedna careva odjeća nije doživjela takvo priznanje.
Ali najednom je neko dijete povikalo:
– Pa car je gol!

– Dijete kaže da je car gol! Car je bez odore!
I odmah zatim počeše vikati svi u jedan glas:
– Car je bez odore! Bez odore!
Car je pretrnuo – vidio je i sam da je gol, ali je ipak odlučio ostati do kraja u procesiji pa je zauzeo još dostojanstvenije držanje. A komornici iza njega i dalje su nosili nepostojeće skute”, stoji u završnom dijelu bajke koja je, kao što vidimo, vrlo aktualna i dan danas.

MANJE NOVCA ZA RH: Ne povlačimo novac EU jer naši činovnici odbacuju dobre projekte ZBOG KRIVOG ZAREZA!

 

Komentari