Koljaja dobio sud protiv RBA zadruga, ŠKIBOLA PROZVAO rapsku SUTKINJU da potkopava zakon koji štiti građane Koljaja dobio sud protiv RBA zadruga, ŠKIBOLA PROZVAO rapsku SUTKINJU da potkopava zakon koji štiti građane
”Skuhala je kašu, a onda pere ruke”, ustvrdio je Škibola pozivajući institucije da istraže da li netko iz njezine obitelji ima sporni kredit kod... Koljaja dobio sud protiv RBA zadruga, ŠKIBOLA PROZVAO rapsku SUTKINJU da potkopava zakon koji štiti građane

”Skuhala je kašu, a onda pere ruke”, ustvrdio je Škibola pozivajući institucije da istraže da li netko iz njezine obitelji ima sporni kredit kod stranke u postupku. „Ako se utvrdi da je to istina, na pomolu je afera u kojoj se ne manipulira samo domaćim zakonodavstvom već i pravnom stečevinom EU”, zaključio je

Općinski građanski sud u Zagrebu nepravomoćno je danas presudio u korist tužitelja Nenada Koljaje, inače oštećenika austrijskih RBA zadruga, te je njegov ugovor o kreditu s Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberger-Wolfsberg eGen proglašen ništetnim!

”Utvrđuje se ništetnim Ugovor o jednokratnom kreditu sklopljen između tužitelja i tuženika. Utvrđuje se ništetnim Očitovanje od 26.05.2006.g. sastavljeno po Javnom bilježniku Branku Jakiću iz Zagreba. Nalaže se tuženiku trpljenje upisa brisanja upisanog založnog prava i prava vlasništva u korist tuženika na svim etažama na nekretninama u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti presude, uz uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju prouzročene parnične troškove u iznosu od 396.280,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana 26. rujna 2018. godine, pa do isplate.

Prema provedenim dokazima sud je utvrdio da je tuženik zadruga s ograničenom odgovornošću, da tuženik u Republici Hrvatskoj nema sjedište niti podružnicu, a niti dozvolu za rad dobivenu od Hrvatske narodne banke, te da je u RH poslova preko posrednika koji nisu imali dozvolu za obavljanje poslova posredovanja i preko kojeg posrednika je davao kredite hrvatskim građanima koji su sklapani u Republici Hrvatskoj. Temeljem Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u RH, sa neovlaštenim vjerovnikom a prema čl. 10 st. 1, propisano je da su navedeni ugovor o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim do dana stupanja na snagu Zakona u RH, između dužnika i neovlaštenih vjerovnika ništetni od trenutka njihova sklapanja s posljedicama ništetnosti propisanim čl. 7 navedenog zakona. Prema čl. 10 st. 2 navedenog Zakona pravni poslovi sklopljeni do dana sklapanja na snagu ovog zakona, između dužnika i neovlaštenih vjerovnika koji su nastali kao posljedica ili se temelje na ugovoru o kreditu s međunarodnim obilježjima iz čl. 1 st. 1 navedenog Zakona ništetnosti su od trenutka njihova sklapanja, a s posljedicama koji su navedeni u čl. 7 navedenog Zakona.

Odredbe zakona o ništetnosti ugovora o kreditu ima se primijeniti i na odnos stranaka, jer je navedeni kredit, kredit s međunarodnim obilježjima, koji je sklopljen između tužitelja kao dužnika i tuženika kao neovlaštenog vjerovnika koji ima upisano sjedište izvan Republike Hrvatske, a bez propisanog odobrenja i suglasnosti nadležnih tijela Republike Hrvatske za pružanje usluga odobravanja kredita u Republici Hrvatskoj, stoga je čl. 3 st. 1 navedenog zakona, ništetan, a i odredbom čl. 4 istog zakona je određena ništetnost drugih pravnih poslova u vezi s ugovorom o kreditu.

Stoga je javnobilježnički akt sklopljen na osnovi ili u svezi s tim štetnim ugovorom, ništetan. Temeljem čl. 7 navedenog Zakona, posljedica ništetnosti je da je svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju ništetnog ugovora, stoga je valjalo naložiti tuženiku trpljenje upisa brisanja hipoteke upisane u korist tuženika, te uspostava prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja”, stoji između ostaloga u presudi (nepravomoćnoj) Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Još jedna je to presuda u korist oštećenika RBA zadruga, prema takozvanom Škibolinom zakonu.

Zanimljivo je da su danas u Hrvatskom saboru konferenciju za tisak održali upravo saborski zastupnik Marin Škibola, zajedno s oštećenikom Nenom Koljajom te pravnikom Ivicom Markovićem. Tom prigodom prozvali su ‘strukture unutar hrvatskog pravosuđa’, posebno imenujući sutkinju Mirelu Rodin s Raba, da pokušavaju potkopati Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Hrvatskoj, piše Tportal.

”U Hrvatskoj smo imali probleme s kreditorima koji su bili neovlašteni i izdavali kredite ilegalno, a posljedica toga je bio Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenim u Hrvatskoj, no sada ga određene strukture unutar pravosuđa potkopavaju i nastoje provesti subverziju”, rekao je Škibola na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru, a prenio Tportal.

Pojasnio je kako je sutkinja Mirela Rodin poslala pitanje o usklađenosti tog zakona s europskim zakonodavstvom Europskom sudu pravde u Luksemburgu te se izuzela od predmeta.

„Skuhala je kašu, a onda pere ruke”, ustvrdio je Škibola pozivajući institucije da istraže da li netko iz njezine obitelji ima sporni kredit kod stranke u postupku. „Ako se utvrdi da je to istina, na pomolu je afera u kojoj se ne manipulira samo domaćim zakonodavstvom već i pravnom stečevinom EU”, zaključio je.

Ivica Marković iz Inicijative oštećenih građana austrijskih RBA zadruga sumnja, kako je rekao, da se radi o uroti iz koristoljublja ili nekog drugog motiva. „Kad se izborilo za zakon o ništetnosti ugovora s međunarodnim obilježjem počeli su drugi problemi, neki suci su se istaknuli u neprimjeni tog zakona i njegovom ignoriranju. Njihova imena znamo, ali perjanica im je Mirela Rodin koja živi u nekretnini koja je pod hipotekom RBA zadruga”, ustvrdio je Marković.

Navodi i kako je Mirela Rodin “možebitno u rodbinskim odnosima sa Sinišom Rodinom, sucem u Europskom sudu u Luksemburug” te je stoga, sumnja, predmet na dnevni red došao u roku od samo dva mjeseca što je, kaže, neobična ažurnost’, stoji u izvješću Tportala s današnje press konferencije u Saboru.

Komentari