MEDIJI LAŽIMA HOĆE POKRENUTI NEREDE i BUNT na Filozofskom fakultetu MEDIJI LAŽIMA HOĆE POKRENUTI NEREDE i BUNT na Filozofskom fakultetu
U sklopu kampanje iznesene su brojne objede, uvrede, prijetnje, neistinite pa i posve bizarne tvrdnje, kako bi se njihovim upornim ponavljanjem i širokim plasiranjem... MEDIJI LAŽIMA HOĆE POKRENUTI NEREDE i BUNT na Filozofskom fakultetu

U sklopu kampanje iznesene su brojne objede, uvrede, prijetnje, neistinite pa i posve bizarne tvrdnje, kako bi se njihovim upornim ponavljanjem i širokim plasiranjem dovoljno “ugrijala” atmosfera za izazivanje studentskih prosvjeda, ističe dekan Previšić

dekan-previsic”Nakon što je 13. rujna 2016. Senat Sveučilišta u Zagrebu jednoglasno donio Odluku o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću te o provođenju novih izbora, pokrenuta je medijska kampanja s očiglednim ciljem da se lažnim prikazivanjem stvarnog stanja pobudi studentski bunt i potaknu neredi na Fakultetu i na Sveučilištu.

U sklopu kampanje iznesene su brojne objede, uvrede, prijetnje, neistinite pa i posve bizarne tvrdnje, kako bi se njihovim upornim ponavljanjem i širokim plasiranjem dovoljno “ugrijala” atmosfera za izazivanje studentskih prosvjeda. Ovaj demanti odgovorit će tek na manji dio objeda i neistina koje se papagajski ponavljaju u kampanji, što će radi ekonomičnosti biti izloženo u formi natuknica.

Angažiranje zaštitarske službe

Nije istina da je angažiranje zaštitarske službe neviđena praksa na Sveučilištu: zaštitari već godinama uz fakultetske portire osiguravaju brojne fakultete na Sveučilištu, ali i druge akademske institucije. Redovito se angažiraju kada se oko neke institucije stvori  atmosfera medijskog linča i ometanja normalnog rada. Raznovrsni oblici izvaninstitucionalnog djelovanja koje uključuje i primjene raznih oblika destrukcije i nasilja dovode čelnika ustanove odgovornog za održavanje reda u situaciju da se mora pobrinuti kako bi nastavnici, studenti i fakultetske službe mogli obavljati svoje svakodnevne zadaće. Pritisci i prijetnje npr. blokadom i drugim načinima ometanja rada fakulteta nisu dio akademskog reda niti su zakoniti, o čemu svaki čelnik ustanove mora voditi računa.

Nisu točne tvrdnje koje se provlače po medijima da zaštitari onemogućuju snimanje i fotografiranje unutar zgrade Fakulteta. Upućeni i informirani novinari znaju da je ulazak i snimanje u prostorima akademske institucije koju štiti načelo sveučilišne autonomije moguć jedino uz odobrenje čelnika institucije. Netočno je i krajnje tendenciozno tvrditi da su zaštitari onemogućili ulazak u zgradu novinarima, onima koji su zatražili i dobili spomenuto odobrenje.

Kao najveći apsurd pojavljuje se ovih dana na pojedinim društvenim mrežama tobožnja skrb za angažirane djelatnike zaštitarske tvrtke kojima se nasilnim putem nastoji usaditi “klasna svijest” i koje se profesionalno želi omalovažiti te ljudski poniziti pompoznim dijeljenjem čokoladica, gableca i sindikalnih pristupnica.

 Mitologija i politika plenuma

Tzv. plenum nije zakonom, statutom ili drugim akademskim aktima predviđeni oblik organiziranja studenata, nego samozvano izvaninstitucionalno tijelo s kojeg se upućuju političke poruke. Na sveučilištu i fakultetu, u akademskoj zajednici, nije dopušten bilo kakav oblik političkog djelovanja. Dobrom voljom ovog i prošlih dekana plenum je toleriran, ali samo kao potpuno neformalan studentski forum za raspravu o problemima studentske populacije. Plenum se nažalost izrodio u paralelno političko tijelo izvan akademskih okvira koje je svoje političke odluke počelo nametati fakultetskim tijelima preko nelegalno izabranog studentskog zbora.

Dovoljno je pogledati poruke koje se šalju s plenuma i bit će jasno da je riječ političkom tijelu u čijem radu ravnopravno sudjeluju i akteri izvan akademske zajednice i koje funkcionira po principima tzv. direktne demokracije kakvu u takvom obliku ne poznaje pravni poredak ove zemlje. Ustav poznaje instrument neposrednog izjašnjavanja i odlučivanja, ali na referendumu i u skladu s jasnom procedurom, a ne putem nekakvog paratijela s proizvoljnim sastavom koje djeluje mimo zakonskih i statutarnih procedura.

Bizarna izmišljotina o razlozima raspuštanja Studentskog zbora

U senatskoj Odluci o poništavanju izbora za Studentski zbor Filozofskog fakulteta i studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću te o provođenju novih izbora jasno su i nedvosmisleno navedeni razlozi donošenje takve odluke. Krucijalni razlog koji je najprije utvrđen u postupku upravnog nadzora Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a potom potvrđen i nalazom izvanredne revizije Sveučilišta sastoji se u neusklađenosti provedenih izbora za studentski zbor Filozofskog fakulteta s odredbom članka 9. stavka 2. Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama (NN, br. 71/2007.) koja glasi:

“Na izborima za studentski zbor bira se najmanje onoliko članova studentskog zbora koliko u (…) vijeću visokog učilišta ima studentskih predstavnika”

Kao što je navedeno u obrazloženju Odluke Senata, na izborima za studentski zbor Filozofskog fakulteta koji su održani 25. i 26. ožujka 2015. i na koje su pristupila 253 od ukupno 7.860 glasača, izabrano je 11 članova Studentskog zbora. Takav Studentski zbor, sastavljen od 11 članova, izabrao je potom 13 studentskih predstavnika u Fakultetsko vijeće, što predstavlja izravnu povredu citirane odredbe Zakona.

Izvanredna revizija, što je također navedeno u obrazloženju Odluke Senata, utvrdila je u provedenom postupku izbora i dvije povrede Pravilnika o izborima za studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu i studentske zborove sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Prvo, nije donesena ODLUKA O PROVOĐENJU IZBORA kojom se utvrđuje broj članova studentskog zbora (što je protivno čl. 3., st. 2. Pravilnika) i, drugo, broj članova Studentskog zbora iz reda studenata poslijediplomskih studija manji je od broja studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću (što je protivno čl. 3. st. 2. Pravilnika.)

Izvanredna revizija utvrdila je također i povredu odredbe članka 33. st. 6. Statuta Filozofskog fakulteta da članove Fakultetskog vijeća iz reda studenata treba birati “vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti po studijima i godinama studija”, jer je glavnina predstavnika u Fakultetskom vijeću dolazila s jednog odsjeka, dok su brojni odsjeci ostali nezastupljeni.

Sve nabrojane nepravilnosti i neusklađenosti sa Zakonom, spomenutim Pravilnikom i Statutom Filozofskog fakulteta precizno su navedene u obrazloženju Odluke Senata kao razlozi njenog donošenja. Međutim, svi ti razlozi u pokrenutoj medijskoj kampanji sustavno su prešućeni te su, radi podizanja prosvjedne atmosfere, vješto “prekriveni” bizarnom izmišljotinom da je Senat svoju odluku o poništavanju izbora za studentski zbor zasnovao na “činjenici” da je u sastav Fakultetskog vijeća izabrano 14,6 %,  a ne 15 % studentskih predstavnika. Jedan od najagilnijih članova iz nelegalnog sastava studentskih predstavnika u Fakultetskom vijeću, u izjavi za Jutarnji list od 15. rujna 2016., objasnio je senatske razloge poništavanja izbora za studentski zbor na slijedeći način: “Naveli su kako u Vijeću nismo imali 15 posto studenata, nego 14,6. Kao prvo, ta brojka se treba zaokružiti, a drugo, nama nitko nije spomenuo da trebamo imati toliko članova u Vijeću.”

U Odluci Senata ne samo da se ne spominju nikakvi brojevi ni postotci studentskih predstavnika nego bi svako navođenje takvih brojeva i postotaka bilo krajnje nelogično budući da je u obrazloženju Odluke kao nepravilnost u postupku provođenja izbora utvrđeno da studentski zbor s važećim mandatom nije prije održavanja izbora donio ODLUKU O PROVOĐENJU IZBORA u kojoj je trebao biti utvrđen broj članova studentskog zbora i naveden broj predstavnika u Fakultetskom vijeću.

Bizarna izmišljotina o “0,4 posto” preplavila je u orkestriranoj kampanji medijski prostor i sasvim je vjerojatno da je kod neupućenih studenata i građana počela pobuđivati revolt protiv Senata koji se zbog krajnje besmislenog cjepidlačenja usudio poništiti izbore za studentski zbor. Posebno zabrinjava činjenica da se neodgovornost za napisanu riječ i nepojmljivi neprofesionalizam jednostavno prelio s društvenih mreža i neozbiljnih portala u tzv. profesionalno novinarstvo. Kako je, primjerice, moguće da novinarka Novog lista Ljerka Bratonja Martinović, u razmaku od samo dva dana, 15. i 17. rujna 2016. opetovano plasira spomenutu bizarnu izmišljotinu da je “… Senat Sveučilišta raspustio Studentski zbor fakulteta, proglašavajući ga nezakonitim jer je udio studenata u tom tijelu za 0,4 posto manji od zakonske granice”? Kako je moguće da profesionalna novinarka ozbiljnih novina uporno širi dezinformacije i ne smatra potrebnim pročitati materijale o kojima piše?”, pita se profesor dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kraju svoga reagiranja.


Kolovođe revolucije na Fakultetu – Sorosevi su pouzdanici

Nadežda Čačinović, za koju je dekan Previšić ranije ustvrdio da je jedna od kolovođa pokušaja organiziranja paralelnog sustava vlastii na Fakultetu, bila je, valja napomenuti, svojedobno u Upravnom odboru Sorosova Instituta Otvoreno društvo, što znači da je bila postavljena da provodi lijevo-liberalnu, anacionalnu politiku, kakvu i inače promiče Soros.nadezda-cacinovic-je-protiv

SDP-ova Vlada obilato je financirala udruge i platforme kojoj pripada i Centar za ženske studije s Nadeždom Čačinović na čelu.

”Centar za ženske studije dio je CROSOL mreže s kojom se preklapaju većina takozvanih nevladinih udruga Platforme 112 poput GONG-a (također Sorosevi plaćenici), DocumenteB.a.b.e., Srpskog demokratskog forumaCESI-ja i ostalih koji preko Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva izvlače novac iz državnog proračuna opterećujući skroman državni budžet.

Parapolitičke udruge bliske SDP-u bez ikakvih kriterija u prošloj godini dobile su više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni)”, objavio je portal Narod.hr u lipnju ove godine, pojašnjavajući ukratko zašto su se udruge i pojedinci blisku Sorosu politički angažirali najprije protiv referenduma o braku, potom protiv bivše vlaste te nedavno i protiv dekana Filozofskog fakulteta (nakon što je predložena suradnja Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu).

Premda je tajnim glasanjem odlučeno da neće biti najavljene suradnje Bogoslovnog i Filozofskog fakulteta, prosvjednici nisu odustali od rušenja dekana Previšića.

Komentari