Mnogi mladi pripadnici hrvatskog iseljeništva žele se ponovno povezati s Hrvatskom Mnogi mladi pripadnici hrvatskog iseljeništva žele se ponovno povezati s Hrvatskom
TweetEmailPrint Na sjednici Savjeta naglašeno je da je riješen problem dvostrukog oporezivanja koji se osobito odnosio na Hrvate koji bi se iz SAD-a željeli... Mnogi mladi pripadnici hrvatskog iseljeništva žele se ponovno povezati s Hrvatskom


Na sjednici Savjeta naglašeno je da je riješen problem dvostrukog oporezivanja koji se osobito odnosio na Hrvate koji bi se iz SAD-a željeli vratiti u Hrvatsku. Premijer Plenković je zahvalio na snažnom lobističkom naporu hrvatskog iseljeništva. Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je da primjećuje važne iskorake u odnosima Republike Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom od 2016. godine do danas

U Cavtatu je danas započela druga sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sjednica Vladinog savjeta okupila je predstavnike hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, od SAD-a do susjednih zemalja.

”Razgovaraju o mogućnostima međusobne suradnje, izazovima u demografiji, a osobit naglasak stavljen je na mlade koji se na neki način žele ponovno povezati s Hrvatskom. Bilo da žele doći na školovanje ili se žele vratiti živjeti u Hrvatsku za što im je Vlada omogućila poticaj”, naglasila je Ivana Brailo Drnas u svom izvješću iz Cavtata za HRT.

Spomenuto je i da je riješen problem dvostrukog oporezivanja koji se osobito odnosio na Hrvate koji bi se iz SAD-a željeli vratiti u Hrvatsku. Prema posljednjim procjenama, van Hrvatske živi oko 3 milijuna iseljenika i njihovih potomaka što svakako čini jednu snažnu zajednicu, dodala je.

”Ovo što radimo, radimo za dobrobit hrvatskog naroda. Htio bih zahvaliti onima koji su došli iz najudaljenijih dijelova svijeta, rekao je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas.

– Imamo iskorake, podupiremo sve kvalitetne inicijative, pokušavamo zbližiti globalnu hrvatsku obitelj, dodao je.

Okupljenima se obratio i premijer Andrej Plenković.

– Želio bih pohvaliti rad Savjeta kao ključnog tijela koje emancipira bogatu suradnju koju imamo. Od našeg posljednjeg sastanka prije godinu dana Hrvatska je dodatno osnažila svoj međunarodni položaj, rekao je.

– To su bili jasno zacrtani predizborni i programski ciljevi. Možemo reći da smo zaokružili sve što je bilo strateški važno, ustvrdio je.

Premijer je zahvalio na snažnom lobističkom naporu hrvatskog iseljeništva. Naglasio je da ovakav međunarodni položaj Hrvatske u ekonomskom kontekstu donosi prednosti.

– Zahvaljujem svima koji su dali doprinos, a pogotovo snažnom lobističkom angažmanu brojnih Hrvata izvan Hrvatske. Bili su vrlo utjecajna grana hrvatskog političkog i diplomatskog djelovanja, otkrio je.

– U ekonomskom pogledu ovakav međunarodni položaj Hrvatske donosi jasne benefite. Uspjeli smo proći kroz krizu jer smo hrvatskom narodu u domovini i izvan nje pokazali što je jedinstvena i nezamjenjiva uloge države u krizama, dodao je.

Veliki iskoraci u odnosu RH s iseljeništvom

Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je da primjećuje važne iskorake u odnosu Hrvatske s hrvatskim iseljeništvom od 2016. godine

– Podupiremo sve kvalitetne inicijative, sve organizacije, potičemo novu vrstu suradnje, pokušavamo ujediniti i približiti hrvatsku globalnu obitelj, a pogled smo usmjerili i na mlade generacije, na one koji dolaze, rekao je.

Zahvalio je lokalnim i županijskim samoupravama na suradnji, i to posebno na pojednostavljenju postupka povratka hrvatskim iseljenicima.

Na sjednici su se osvrnuli i na položaj hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

– Danas najbolje vidimo pomake u tom prostoru, vidimo političku reprezentativnost hrvatskog naroda, vidimo da postoji sve veće razumijevanje međunarodne javnosti nakon izbora koji su provedeni u listopadu prošle godine, rekao je Milas.

Povećan broj stipendija, grade se vrtići u BiH

Napomenuo je također da se ondje povećava broj stipendija, pruža potpora u izgradnji dječjih vrtića, podupiru projekti braniteljskih udruga, te se nastoji održati prisutnost kako bi Hrvati u BiH znali da nikada nisu ostali sami. Poručio je da Hrvatska stoji iza aktivnosti kojima Hrvati čuvaju svoj identitet te da ih institucionalno podržava, posebice se u Republici Srbiji, Crnoj Gori, “a trudimo se i u Sloveniji”.

Razgovaralo se o izazovima i perspektivama vezanima uz položaj Hrvata u BiH, kao i o položaju hrvatske nacionalne manjine koja živi u dvanaest europskih država te aktualnostima u europskim i prekomorskim državama u kojima živi hrvatsko iseljeništvo.

Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH pomaže Vladi u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta imenuje Vlada RH na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijeloga svijeta, koji su angažirani u očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivni u radu svojih zajednica i koji svojim radom i djelovanjem daju doprinos u unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, imenovani članovi Savjeta su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva”, navodi HRT.

FOTO: FB stranica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH