‘NE POSTOJI SUFICIT, ministar Marić SKRIVA MILIJARDE DUGA, a umjetno napuhuje prihode!’ ‘NE POSTOJI SUFICIT, ministar Marić SKRIVA MILIJARDE DUGA, a umjetno napuhuje prihode!’
TweetEmailPrint ”Donedavno je zdravstvo bilo u sustavu državne riznice, a ono danas duguje oko 8 milijardi kuna. Zdravstvo sada ima svoj račun kod HNB-a... ‘NE POSTOJI SUFICIT, ministar Marić SKRIVA MILIJARDE DUGA, a umjetno napuhuje prihode!’


”Donedavno je zdravstvo bilo u sustavu državne riznice, a ono danas duguje oko 8 milijardi kuna. Zdravstvo sada ima svoj račun kod HNB-a pa taj dug visi u zraku, a nije formalno uključen u rashode državnog proračuna. Dakle, papirnato i formalno imamo smanjenje rashoda proračuna,  s jedne strane i gomilanje javnog duga s druge”, upozorava Lovrinović

Saborski zastupnik i profesor financija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. Ivan Lovrinović osvrnuo se na informaciju o navodnom suficitu javnih financija u Hrvatskoj te je ustvrdio da ministar Zdravko Marić obmanjuje javnost,  hvaleći se suficitom proračuna.

”Kada bi podaci o stanju javnih financija bili uistinu onakvi kakvim ih ovih dana predstavlja ministar financija malo tko bi bio sretniji od mene. Svi bismo željeli da se svede u okvire prekomjerna potrošnja. Smanjenje javnog duga i deficita proračuna poboljšava kreditni rejting zemlje i pojeftinjuje strane kredite, te smanjuje teret otplate budućim naraštajima. Zato je svako poboljšanje, ako je istinito, razlog za optimizam.

Na temelju kratke analize koju sam napravio, razloga za veselje nažalost nema jer prezentirani podaci nisu potpuni i brojke o stvarnom javnog dugu su značajno veće. Ministar financija je izjavio da glede proračuna imamo „povijesni suficit“.  Kao prvo, nigdje nije naveo koliki je taj suficit. Drugo, ako i jest suficit onda nije prvi, odnosno povijesni jer je Hrvatska imala suficit državnog proračuna nakon uvođenja PDV-a.

Dugovi zdravstva i Holdinga nisu uračunati!

Ajmo sada o suštini kako bih pokazao da su javne financije u osjetno gorem stanju u odnosu na ono koje nam se u zadnje vrijeme predstavlja. Poslužit ću se i stavovima koje je nedavno napisalo Povjerenstvo Sabora na fiskalnu odgovornost u kojemu sjede nezavisni stručnjaci. Donedavno je zdravstvo bilo u sustavu državne riznice, a ono danas duguje oko 8 milijardi kuna. Zdravstvo sada ima svoj račun kod HNB-a pa taj dug visi u zraku, a nije formalno uključen u rashode državnog proračuna. Dakle, papirnato i formalno imamo smanjenje rashoda proračuna,  s jedne strane i gomilanje javnog duga s druge. Nadalje, podaci o rashodima proračuna i javnom dugu kasne 3 mjeseca i to u eri neviđenih dostignuća i brzine informatike i telekomunikacija!!

Nadalje, u prihode državnog proračuna uključeni su i transferi fondova iz EU, što prema EU metodologiji ne bi trebalo biti tamo. Uz sve spomenuto u javni dug Hrvatske nije uključen dug poduzeća čiji su osnivači gradovi i županije (poput Zagrebačkog holdinga) koji se kreće između 12-14 milijardi kuna.

‘Javni dug je uistinu 311 milijardi kuna’

Zadnji podatak o visini javnog duga je onaj od 30. rujna 2017. godine kada je on iznosio 291 milijardu kuna. Ako tome dodamo 12 milijardu kuna duga poduzeća u vlasništvu lokalne uprave i samouprave, te 8 milijardi nagomilanih dugova zdravstva, onda javni dug doseže 311 milijardi kuna, a to znači da je on u odnosu na BDP preko 87%.

Ono što se uporno ne spominje jesu rashodi proračuna za kamate po državnim obveznicama i kreditima (kunskim) koji bi se mogli smanjiti na godišnjoj razini oko 5 milijardi kuna. O tom rješenju sam u nekoliko navrata govorio u Saboru i predlagao Vladi da ga provede, ali bez uspjeha. Kada bi se provelo refinanciranje uz puno niže kamate proračun bi odmah bio u ogromnom suficitu iz kojega bi se moglo pomoći svima koji trebaju skupe lijekove, umirovljenicima, poticanju kulture i znanosti i razduživanju blokiranih građana.

Trebaju nam istiniti podaci i stvarni prikaz stanja koliko god ono bilo teško”, zaključuje čelnik stranke Promijenimo Hrvatsku.