NITKO NAM NE BRANI da pomažemo Hrvate u Srbiji, trebaju dobiti sve ono što imaju Srbi u RH NITKO NAM NE BRANI da pomažemo Hrvate u Srbiji, trebaju dobiti sve ono što imaju Srbi u RH
”Postoji puno novca u pretpristupnim fondovima EU koje možemo zajedno iskoristiti na dobrobit naših nacionalnih zajednica“, naglasio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za... NITKO NAM NE BRANI da pomažemo Hrvate u Srbiji, trebaju dobiti sve ono što imaju Srbi u RH

”Postoji puno novca u pretpristupnim fondovima EU koje možemo zajedno iskoristiti na dobrobit naših nacionalnih zajednica“, naglasio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Zvonko Milas

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas ocijenio je da hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji ne smije biti kolateralna žrtva višemjesečnog zahlađenja srpsko-hrvatskih odnosa na državnoj razini te je najavio svu potporu institucija RH novoizabranom Hrvatskom nacionalnom vijeću (HNV) u Srbiji.

“Nitko nama ne brani da i novcem i politički i moralno podupiremo Hrvate u Srbiji. Što se tiče aktualnih odnosa Srbije i Hrvatske i kolateralne trpnje i žrtve naših ljudi, Hrvatska bi voljela da se pokrene dijalog jer bez toga će se teško rješavati bilo što pa tako i pitanja nacionalnih manjina“, rekao je Milas za Hinu poslije radnog posjeta Srbiji i razgovora s novim vodstvom HNV-a i predstavnicima hrvatske zajednice.

Milas ocjenjuje da bi se bilateralni razgovori morali voditi „u ozračju i okolnostima koje mogu dati neki rezultat“.

“Razgovor će doći, prije ili poslije, ali – razgovori radi razgovora nemaju smisla. Očekujem da će bilateralni kontakti pridonijeti poboljšanju odnosa jer mi smo susjedi, naslonjeni jedni na druge“, kaže Milas.

Podsjećajući da se Međuvladin mješoviti odbor za zaštitu prava nacionalnih manjina, poslije dugogodišnjeg izostanka suradnje, sastao početkom ove godine u Beogradu, Milas kaže kako se sa svojim srbijanskim kolegom Ivanom Bošnjakom dogovorio sljedeći susret početkom 2019. godine, najvjerojatnije u veljači.

“Prošli put smo razgovarali o mogućnosti prekogranične suradnje u koju više treba uključiti nacionalne manjine. Već smo imali u Osijeku jedan projekt o preveniranju poplava. Postoji puno novca u pretpristupnim fondovima EU koje možemo zajedno iskoristiti na dobrobit naših nacionalnih zajednica“, sugerira Milas.

Velika važnost HNV-a

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH kaže kako, bez obzira na aktualne bilataralne odnose sa Srbijom, „Hrvatska ima i ljudsku i zakonsku obvezu pomagati hrvatskoj nacionalnoj manjini“ u Vojvodini i Srbiji.

Ocjenjujući “iznimno važnim“ to što je u nedavnim izborima za vijeća nacionalnih manjina u Srbiji hrvatska zajednica “demonstrirala vrhunsko zajedništvo“, Milas je u razgovoru za Hinu istaknuo kako je sad prilika da HNV bude središte svih institucija u sredinama u Srbiji gdje žive Hrvati, a istodobno poveznica s matičnom domovinom i većinskim narodom.

“Raduje me njihova namjera da ravnomjerno razvijaju institucije u sredinama u Srbiji gde žive Hrvati, da HNV bude središte, spona i poveznica s matičnom domovinom, s crkvom, većinskim narodom. Dakle – sa svim institucijama u matičnoj domovini tako da bude vidljiva u Hrvatskoj – prvenstveno kroz medije, a zatim i kroz politiku i stalne kontakte državnih dužnosnika RH s prvacima hrvatske zajednice u Srbiji“, naglasio je Milas.

Prilika koja je sada pred HNV-om je da, uz potporu RH, poveže sve one koji žele napredak i dobrobit Hrvata u Srbiji i Vojvodini“, rekao je Milas, ocijenivši da to treba biti potpora ne samo kroz angažiranje Središnjeg odbora za Hrvate izvan RH, već i kroz MVEP, Maticu iseljenika, ministarstvo regionalnog razvoja, ministarstvo obrazovanja.

“To trebaju biti sve sastavnice koje mogu pridonijeti boljem i kvalitetnijem životu Hrvata kroz projekte i aktivnosti koje već imaju i koji su započeti, ali i uz razvijanje novih agendi“, naglasio je Milas.

Nužna izravna politička zastupljenost Hrvata u Srbiji

Istodobno, on očekuje da “Srbija izvrši ono što je preuzela kao obvezu, prije svega međudržavnim sporazumom o zaštiti prava manjina“.

“Teško je govoriti o reciprocitetu, ali očekujem da ono što Srbi imaju u Hrvatskoj i Hrvati dobiju u Srbiji. Prije svega mislim na izravnu političku zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima – od lokalne i pokrajinske razine do Skupštine Srbije“, objasnio je Milas, inzistirajući da je politička zastupljenost “uvjet koji, po članku 9. Sporazuma mora biti ispunjen“.

“On je najvažniji upravo za napredak u svim područjima – od kulture i obrazovanja do svega onog što ovisi od predstavničkih i izvršnih razina vlasti. Kad imate direktne sudionike u tijelima odlučivanja i donošenja zakona, onda je puno lakše mnoge stvari rješavati. Vidimo to i po situaciji koju ima srpska nacionalna manjina u Hrvatskoj“, ocijenio je Milas.

On, vezano uz obrazovanje, očekuje da „Srbija tiska i udžbenike na hrvatskom jeziku i za srednje škole, kako što je to već učinila za osnovne“.

“Dobar primjer je, recimo, otvaranje lektorata hrvatskog jezika na Sveučilištu u Novom Sadu i to treba dalje nastaviti, do uvođenja katedre hrvatskog jezika“, preporuča Milas.

On kaže kako to “nije samo jedna ili pet mjera, nekakva cesta negdje ili neka mala infrastruktura“, već da je to “čitav niz mjera koje znače bolji život i ostvarivanje prava kroz nacionalni jezik, pismo i kulturu“

“Sve su to stvari i vrijednosti koje znače nacionalni identitet, po kojem se ljudi prepoznaju kao pripadnici hrvatskog naroda. Dakle, Hrvatska ima pravo kao članica EU tražiti da se sve što je predviđeno akcijskim planom Srbije za poglavlje 23 u svezi s pravima nacionalnih manjina, i ostvari“, naglasio je Milas u kontekstu primjedbi koje je Hrvatska ima na dosadašnji proces eurointegracija Srbije i nastavak težnji ka članstvu u Uniji.

Hrvatska će podržati sve što Hrvatima u Srbiji treba

Milas je, govoreći o potpori matice hrvatskoj zajednici u Srbiji, podsjetio da je RH u posljednje dvije godine povećala izravnu pomoć za 70 posto – na 1,3 milijuna kuna, u odnosu na prijašnjih oko 600.000 kuna.

Kroz direktne javne pozive hrvatska nacionalna zajednica sudjeluje s projektima koje, kako kaže Milas, Zagreb uvijek “podupire prema prioritetima koje naznače“, ali i kroz direktna strateška ulaganja.

“Konkretno, recimo, kroz projekt izgradnje sjedišta Novinsko-izdavačke ustanove ’Hrvatska riječ’. Vlada RH dala je novac za zemljište na kojem bi se trebala izgraditi zgrada“, navodi Milas.

On kaže da je to “jedan od strateških projekata gdje će se objedinjavanjem institucija – počevši od HNV-a, DSHV-a, Hrvatskog zavoda za kulturu, stvoriti uvjeti za kvalitetniji i funkcionalniji rad zajednice u svim područjima“, navodi Milas.

“Mislim da će RH apsolutno podržavati sve ono što Hrvati u Srbiji budu smatrali svojim prioritetom, kao što je bilo i dosad u interesu zajedništva sa svima onima koji žele napredak i dobrobit Hrvata koji žive na ovom prostorima, u Srbiji i Vojvodini“, poručio je u razgovoru za Hinu državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Komentari