‘Odustajanjem od jezika gubi se domovina, zato čuvajmo blago rasutih Hrvata u dijaspori’
Iseljeništvo i svijetKultura 19. listopada 2023. Damir Kramarić
”Jezik je istinska domovina. Prestankom njegove upotrebe dolazi do prestanka bliske povezanosti sa zajednicom. Zato blago rasutih treba sačuvati, a tome je itekako pridonijela autorica knjige, profesorica Sanja Vulić”, naglasio je filolog dr. Marko Alerić na predstavljanju knjige ‘Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori’
”Sudbina identiteta povezana je sa sudbinom jezika i zato je važno sačuvati hrvatski jezik u dijaspori. Knjiga „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“, profesorice Sanje Vulić iznimno je važna jer pomaže Hrvatima koji žive izvan Hrvatske te Bosne i Hercegovine da jezik čuvaju te da tako sačuvaju i svoj identitet”, istaknuo je docent dr. Milan Bošnjak, iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, na jučerašnjem predstavljanju knjige „Blago rasutih. Jezik Hrvata u dijaspori“ ugledne hrvatske kroatologinje dr. sc. Sanje Vulić.
Nadovezao se profesor dr. Marko Alerić istaknuvši da je riječ o prevažnoj knjizi u kojoj profesorica Sanja Vulić pokazuje veliku ljubav za hrvatske zajednice u svijetu.
Obišla 150 mjesta u svijetu prikupljajući građu
”Jezik je najvažnije ljudsko obilježje i ono po čemu se prepoznajemo kao pripadnici određene zajednice. Jezik je zajedničko blago, a hrvatski jezik je zajedničko dobro hrvatskog naroda u domovini i dijaspori. To je sredstvo povezivanja i prepoznavanja, a ne samo komuniciranja. Jezik je istinska domovina. Odustajanje od jezika prestankom njegove upotrebe dolazi do prestanka bliske povezanosti sa zajednicom i gubitka domovine. Promjena jezika podrazumijeva i promjenu ponašanja. Zato blago rasutih treba sačuvati, a tome je itekako pridonijela autorica knjige, profesorica Sanja Vulić. Hvala joj na utrošenom golemom trudu u istraživanju jezika Hrvata izvan Hrvatske i BiH”, naglasio je filolog dr. Marko Alerić, predstavljajući knjigu na kojoj je ugledna kroatologinja Sanja Vulić ustrajno radila još od osamdesetih godina prošlog stoljeća, obilazeći brojne hrvatske zajednice širom svijeta (bila je u više od 150 mjesta širom svijeta) i prikupljajući obilnu građu za ovu vrijednu knjigu, odnosno dvoknjižje.
Autorica Sanja Vulić, profesorica na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u knjizi donosi cjelovit pregled o nacionalnoj svijesti hrvatskog iseljeništva, odnosu prema matičnoj domovini i jeziku počev od prikaza iseljeničkih valova od druge polovice 19. do kraja 20. stoljeća. Izvrsno je osmislila i naslov Blago rasutih što slikovito označuje rasute hrvatske zajednice i pojedince koji čuvaju svoje blago – hrvatski jezik i hrvatski identitet.
Nastoje očuvati hrvatski identitet
Prvi dio odnosi se na hrvatsko iseljeništvo (u prekooceanskim zemljama, u Europi i u Aziji), dok je jezik hrvatskih manjinskih zajednica analiziran u drugom dijelu.
Autorica razmatra kako su naši iseljenici nastojali očuvati hrvatski jezik u Australiji, Novom Zelandu, u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, u pojedinim državama Južne Amerike, u Južnoafričkoj Republici, pa čak i u Aziji (Sirija) te u europskim državama. Želja naših iseljenika za očuvanjem materinskoga jezika izravno se odražava u otvaranju škola hrvatskoga jezika i drugih oblika učenja, sastavljanju i tiskanju školskih knjiga i drugih priručnika za učenje hrvatskoga jezika, osnivanju hrvatskih tiskara, knjižara, radijskih postaja, hrvatskih glasila i sličnih djelovanja, a brojni pisci pišu svoja djela na hrvatskom jeziku. Autorica je u prvom dijelu knjige iznijela niz zanimljivih, pomno prikupljenih podataka o nastojanjima i načinima očuvanja hrvatskoga identiteta.
Drugo poglavlje Primjeri očuvanja hrvatskoga jezika u pripadnica prve i treće generacije Hrvata u autorica razmatra govore dviju iseljenica, stanovnica Sidneyja, od kojih jedna pripada prvomu naraštaju Hrvata u Sydneyju (rođena je u Sućurju na otoku Hvaru); druga pripada trećemu naraštaju (rođena je u Sydneyju), a podrijetlo joj je iz Zagvozda i Vrgorca.
Analizirala pisma Ruđera Boškovića iz 18. stoljeća
Sanja Vulić je u knjizi analizirala i jezik književnih djela Ane Kumarić, napisanima na hrvatskom standardnom jeziku.
U trećem poglavlju prve knjige Hrvatska pisma iz tuđine autorica razmatra pisma koje je glasoviti hrvatski znanstvenik, filozof i književnik Ruđer Bošković pisao na hrvatskom jeziku svojoj sestri Anici (od 1755. do 1786.), svojemu bratu Baru (od 1757. do 1761), bratu Božu (od 1757. do 1774) te pismo Benediktu Stayu iz 1760.
U drugoj knjizi Sanja Vulić je pisala o jeziku hrvatskih manjinskih zajednica u 12 europskih zemalja.
Autorica donosi jezičnu analizu svih migracijskih autohtonih manjinskih zajednica koje su nastale do 20-ih godina 19. stoljeća. To su: moliski Hrvati u Italiji; gradišćanski Hrvati (u četirima današnjim državama: Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj); bunjevački Hrvati u Bačkoj (u dvjema današnjim državama: Srbiji i Mađarskoj); šokački Hrvati (u trima državama: Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj); Hrvati u Baćinu i Dušnoku u Mađarskoj, bošnjački Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Hajmašu u Mađarskoj, Hrvati u Budimpešti i južno od Budimpešte te južno od Balatona u Mađarskoj, Hrvati Dalmatini u Mađarskoj; karaševski Hrvati u Rumunjskoj; Hrvati kajkavci u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj); ostali Hrvati u Banatu (u dvjema državama: Srbiji i Rumunjskoj), te Hrvati na Kosovu.
Najviše o gradišćanskim Hrvatima
Najopsežnija je cjelina o gradišćanskim Hrvatima zbog različitih narječnih i dijalektnih značajki njihovih mjesnih govora, ali i geografske raspršenosti gradišćanskih Hrvata od austrijskoga Burgenlanda (hrvatski Gradišća) do područja zapadne Ugarske, Donje Austrije, južne Moravske, okolice Požuna i Malih Karpata.
Dvoknjižje filologinje Sanje Vulić, utvrđuje da u mnogim zajednicama od početka 21. stoljeća naglo opada broj govornika hrvatskoga jezika – zbog izraženih preseljenja u velika gradska središta u istoj državi ili zbog iseljavanja u druge države, ponajprije iz ekonomskih razloga.
Evidentan je i pad nataliteta u hrvatskim obiteljima, dok je posebno bitan razlog smanjenja govornika hrvatskog jezika – odustanak od hrvatskoga jezika unutar obitelji i prelazak na jezik većinskoga naroda, pokazuju istraživanja. Užurbani stil života uzima svoj danak, kazala je Sanja Vulić, dodavši kako: „Počinje generacijom koja je sa svojim roditeljima govorila materinskim jezikom, ali sa svojom djecom više ne govori. Budući da njihova djeca više ne govore hrvatski, oni ga ne prenose na idući naraštaj, a ta jezična asimilacija u pravilu rezultira i gubitkom svijesti o narodnoj posebnosti“. Otvoreno je pitanje, upozoreno je na predstavljanju knjige, što će se događati idućih nekoliko desetljeća.
Program predstavljanja knjige dr. Sanje Vulić, u dupkom punoj velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, vješto je vodila profesorica Vesna Kukavica.
FOTO: Snimio Damir Kramarić
